Ispiši ovu stranicu

Ratna medicina - iskustva liječnika

Znanstveno-stručni simpozij "Ratna bolnica Vukovar 1991. godine - dr. Juraj Njavro", koji se po 12. put održao u Pastoralnom centru sv. Bone, okupio je ugledne medicinske znanstvenike i liječnike, sudionike Domovinskog rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

U sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-1991. - Županijski ogranak Vukovar, Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana u suradnji s Hrvatskom liječničkom komorom te Gradom Zagrebom tradicionalno je organizirala znanstveno-stručni simpozij "Ratna bolnica Vukovar '91. - dr. Juraj Njavro". Cilj ovog skupa je temeljem činjenica i znanosti pokazati značenje bolnice u Domovinskom ratu posebice za grad Vukovar te razmjena iskustava vezanih uz ratnu medicinu. 

- Nijedan Hrvat ne smije zaboraviti Vukovar, njegovu žrtvu i heroje koji su stvarali Republiku Hrvatsku kao ni ono što je dala Vukovarska bolnica, odnosno njezini djelatnici radom u nemogućim uvjetima. - rekao je ministar zdravstva Milan Kujundžić. 

Ratna i sadašnja vd ravnateljica Opće županijske bolnice Vukovar dr. Vesna Bosanac prisjetila se stradanja bolnice 1991. godine - Obilježavamo 25. obljetnicu tragedije i muke koju smo proživjeli. Puno je godina prošlo, ali sjećanja su i dalje svježa i duboka. S vremenom smo naučili s time živjeti 365 dana u godini i ponosnom koračamo kroz život jer znamo da smo činili dobro. - rekla je Bosanac dodajući kako, one na kojima svijet ostaje, treba učiti istim vrednotama kakve su njegovali i djelatnici bolnice u ondašnje vrijeme, a to je činiti jedni drugima dobro.  
Ratnom kirurgu vukovarske bolnice Zoranu Aleksijeviću osobno je najteži trenutak u vukovarskoj ratnoj bolnici bila pojava plinske gangrene u vrijeme dok se u bolnici nalazilo tristotinjak ranjenika, a medicinsko osoblje nije raspolagalo stručnom literaturom kako liječiti tu bolest. - Nije bilo ničega u to doba, ni interneta, ni knjiga niti ste imali koga pitati o plinskoj gangreni. Sjeli smo i pričali što da poduzmemo da ne dođe do epidemije, da bi došli do zaključka da se jedino amputacijama može stati na kraj gangreni što smo i napravili te smo zato i ostali na 'samo' devet slučajeva plinske gangrene. - rekao je Aleksijević koji je zajedno s kolegama primio najviše odličje Hrvatske liječničke komore - medalju časti. 

Priznanje za 43 djelatnika koji su dočekali 18. studenog u prostorijama Opće bolnice Vukovar pomažući ranjenicima, uručio je predsjednik HLK-a Trpimir Goluža. - Dobitnici ove medalje su ljudi koji su tada ugrozili vlastito zdravlje, život i sigurnost pomažući ljudima koji su bili ranjeni u bolnici, trudnicama i djeci. Nisu se pitali koje su nacionalnosti i vjere i time su pokazali izuzetnu humanost i privrženost struci. - napomenuo je Goluža. 

Neke od tema simpozija bile su: Nekažnjeni zločini nad civilima u srpsko-crnogorskoj agresiji na RH o čemu je govorio ratni ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang, Mobilne kirurške ekipe Socijalnih jedinica policije MUP-a RH; raščlamba gubitaka u akciji navalnog bojevnog djelovanja dr. Zvonimira Lovrića. O bihačkim kirurzima u obrambenom ratu od 1992.-1995. godine govorili su dr. Suad Gačo, dr. Samir Muminović i dr. Smail Dervišević. Na skupu su također sudjelovali i dr. Ante Čizmić, dr. Mirna Šitum, dr. Zoran Aleksijević i dr. Štefan Biro.

Po podacima vukovarske bolnice, kroz tu je zdravstvenu ustanovu tijekom agresije na Vukovar prošlo 3470 ranjenika nad kojima je obavljeno više od 2500 operacija.

 

 

Pročitano 1854 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI