- Na nepotpunom se popisu nalaze poginuli hrvatski branitelji i pripadnici civilne zaštite u gradu Vukovaru 1991. godine. Među njima su i zatočeni i ubijeni u srpskim koncentracijskim logorima. Nažalost ne zna se niti za grobove mnogih koji se vode kao nestali, a njihovi najmiliji nemaju gdje zapaliti svijeću i pomoliti se. Veliki je broj hrvatskih branitelja koji su došli iz drugih krajeva Domovine Hrvatske i inozemstva braniti Vukovar i tu su položili svoje mlade živote na Oltar Domovine. Želimo kompletirati popis vukovarskih žrtava kako bi mogli raspolagati s preciznim podacima, a poradi naše povijesti i naše baštine te za naraštaje nove zbog kojih svaka žrtva ima svoj smisao i ponos – rekao je Jagodić.

Naglasio je kako su se kao i braća franjevci, 1918. godine nakon I. svjetskog rata našli u istoj obvezi pamćenja žrtava. Franjevci su tada prikupili imena i prezimena poginulih i nestalih u I. svjetskom ratu te su ih uklesali u granitne ploče oko oltara Žalosne Gospe. Za njih prinosili svete mise i zadržali njihov spomen u zajednici živih.  

- Danas, nažalost, nemamo niti cjeloviti popis poginulih i nestalih iz vremena II. svjetskog rata. U vremenu nakon rata našoj braći franjevcima nije bilo moguće prikupiti imena žrtava komunističkog terora u Vukovaru jer bi na spomen i jedne žrtve svatko bio u opasnosti po život. Možemo samo reći da taj popis nije malen, ali o kojoj brojci se radi to još uvijek nije do kraja istraženo. Jedino što imamo svake godine jest „12. travnja“, dan kada obilježavamo i obnavljamo sjećanje na te žrtve čija su djeca još uvijek živa, a među njima je i mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup. Savjest nam nalaže prepoznati potrebu, a to i naši vjernici od nas očekuju, zadržati u pamćenju, u molitvi i u našem vjerničkom zajedništvu obvezu pijeteta svim nevino stradalima koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske – bez obzira na nacionalnost – poginuli, ubijeni, nestali, zatočeni ili na koji drugi način stradali u Vukovaru, u srpskim koncentracijskim logorima ili na drugim mjestima – istaknuo je Jagodić.

Rekao je i da stoje iza vjernika koji još uvijek ne znaju gdje su njihovi najmiliji i kojima se ime nigdje ne spominje te da su im oni jedina nada i utjeha u najtežim danima kao što su Svi sveti i Dani sjećanja na žrtvu Vukovara.

- Želja nam je u krugu Franjevačkog samostana istaknuti popis kako bismo svim vukovarskim žrtvama bili vječno zahvalni s upaljenom svijećom i molitvom u srcu. Ovime želimo upisati trajan spomen svih žrtava Vukovara u Domovinskom ratu. Na to nas obvezuje povijest kako se ne bi zaboravila niti jedna žrtva, ali i kako se u budućnosti žrtva Vukovara i Vukovaraca ne bi umanjila ili krivo navodila i interpretirala – pojasnio je Jagodić.

U vukovarskom Franjevačkom samostanu čuva se arhiva i kronika grada Vukovara od 1720. godine. Franjevci su višestoljetni čuvari povijesti grada Vukovara i zbog toga u sljedećih godinu dana žele ispisati cjelovitost i istinitost žrtve Vukovara u Domovinskom ratu. 

- Želja nam je i da se uz pomoć svih vukovarskih župa i filijala do 27. obljetnice Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u studenom 2018., utvrdi i na primjeren način objelodani cjeloviti popis poginulih, ubijenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila u Vukovaru 1991. godine. Stoga, molimo sve one koji pronađu nedostatak na postojećem popisu da nam se jave i ispune potrebni obrazac kako bismo svaku žrtvu uvrstili u cjeloviti popis – rekao je Jagodić i dodao kako su za inicijativu odabrali božićno vrijeme zbog toga jer velik broj građana iz drugih krajeva Hrvatske u ovo vrijeme dolazi u posjet svojim obiteljima.

Nepotpun popis s više od tisuću žrtava moći će se pogledati od subote, 16. prosinca u 10,00 sati u samostanskom hodniku i biti će izložen duže vrijeme.