Kako je istaknuo pročelnik županijskoga Upravnoga odjela za poljoprivredu i infrastrukturu Andrija Matić, na konferenciji za medije o ovom projektu, cilj je analiza mogućnosti proizvodnje biomase iz kultura kratkih ophodnji kroz stavljanje u funkciju neiskorištenih ili zapuštenih poljoprivrednih površina te posljedično doprinos energetskom, gospodarskom i ruralnom razvoju naše županije.

O projektu je govorila i dr.sc.Biljana Kulišić, starija istraživačica za biomasu na Energetskom institutu Hrvoje Požar

- Izrazito nam je drago da ovaj dio Hrvatske, konkretno Vukovarsko-srijemska županija ima viziju kako od mrtvog napraviti živi kapital, Mi smo kao stručnjaci dobili zadatak kako ne samo doiti novu dodanu vrijednost na postojećem zemljištu nego i kako povećati vrijednost samog zemljišta. Ovo je progresivan projekt i veselimo se radu iduće dvije godine tijekom kojih ćemo naći pogodne površine i vrednovati kako monetarno tako i kvantitativno koji su učinci kultura kratkih ophodnji i gdje je njihovo mjesto u gospodarstvu Vukovarsko-srijemske županije – istaknula je Kulišić.

Projekt obuhvaća identifikaciju konkretnih područja i metodu proizvodnje nasada kultura kratke ophodnje u općinama Drenovci, Gunja i Vrbanja te prijedlog mogućih putova proizvedene biomase, a župan Božo Galić naglasio važnost ovoga projekta za našu županiju.

Martin Validžija, revirnik u šumariji Gunja, pojasnio je zašto se uključio u ovaj projekt mjera kratkih ophodnji. - Na ovaj način želim pojedine čestice koje već godinama nisu u funkciji i obrasle su stranim invazivnim vrstama, staviti u funkciju. Postoje vrste poput vrbe ili topole koje su kratke ophodnje i koje se već kroz osam godina mogu iskoristiti, točnije njihova energetska vrijednost, stoga bi za početak krenuli s tim brzorastućim vrstama. Također ovo je i način za poboljšanje kvalitete tla odnosno iz lošijih kategorija u kvalitenija zemljišta – rekao je Validžija.