Primarna zdravstvena zaštita troši mali dio proračuna HZZO-a i uz manja, dodatna ulaganja u ovaj dio zdravstva, građani bi, kao i sam zdravstveni sustav, ostvarili najveće koristi, ocjenjuju.
HLK ističe kako je, uz postojeći manjak obiteljskih liječnika, zabrinjavajuće i to što su oni prosječno stari 52 godine, a čak njih 33 posto je starije od 60 godina. Među njima su i 184 liječnika obiteljske medicine koji su stariji od 65 godina te su navršili godine za odlazak u mirovinu. Situacija je jednako loša i s ginekolozima u PZZ-u kod kojih u odnosu na planiranu mrežu HZZO-a nedostaje čak 31 posto ginekologa tj. njih 104.
Naime, 46 timova nema stalno zaposlenog ginekologa (nositelj tima), a 58 timova uopće nije ugovoreno. Jedan primarni ginekolog prosječno skrbi o 5.500 pacijentica, što znači da najmanje 250.000 žena nema odabranog ginekologa u primarnoj zdravstvenoj skrbi u javnom zdravstvu. Ginekolozi su u PZZ-u, s 54 godine, prosječno čak i nešto stariji od specijalista obiteljske medicine, a najteža situacija je u Brodsko-posavskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Ličko-senjskoj županiji.