Vukovar obilježava 30. obljetnicu stradanja u Domovinskome ratu. Hrvatski grad na Dunavu doživio je tada cjelovito fizičko uništenje. Pod 87-dnevnom opsadom i tisućama granata i bombi ispaljenih iz svih raspoloživih strjeljiva tadašnje JNA i srpskih paravojnih postrojba, grad je potpuno razrušen. Službeni podatci govore kako je tijekom tromjesečne opsade grada dnevno padalo između 5.000 i 12.000 projektila. Stotine ranjenika svakodnevno su stizale u vukovarsku bolnicu, dok su vukovarski branitelji branili svaku kuću, ulicu i kvart.
U agresiji na Vukovar uništene su ili teško oštećene 13.852 stambene jedinice, od kojih 8.272 obiteljske kuće i 552 višestambena objekta s ukupno 5.580 stanova.
U žaru velikosrpske ideologije neprijatelj je uništavao sve što je mogao. Vukovar je 1991. pretrpio genocid, kulturocid, ekocid…. Taj miran prosperitetni grad na Dunavu 1991. uništen je do temelja, preživjeli otjerani u logore i u višegodišnje progonstvo, a u ulicama grada zauvijek su ostala 1.292 ubijena Vukovarca.
Vukovar je u Domovinskome ratu pretrpio ukupnu štetu od 9,5 milijardi kuna. Ratna šteta pričinjena gospodarstvu procijenjena je na gotovo milijardu eura. Od nekadašnjih gospodarskih divova Borova, Vuteksa, Vupik-a, ostali su tek razrušeni i opljačkani ostatci.
Posebnim Zakonom o obnovi i razvoju grada Vukovara koji je usvojen 2001. osnovan je Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara s ciljem da se zakonom definirane poticajne mjere usmjere prema područjima koja su stradala u Domovinskom ratu, ubrza obnova i razvoj Vukovara i otklone posljedice razaranja građevina, kao i druge posljedice rata. Od osnutka Fonda i početka djelovanja do 2. studenog 2021. godine plan prihoda za Fond iz Državnog proračuna bio je 913.295.232,16 kuna od kojih je Fond realizirao 801.654.194,72 kuna. Sredstva Fonda korištena su prilikom obnove brojnih objekata u Vukovaru, između ostaloga Vukovarskog vodotornja, Radničkoga doma, Državnog arhiva, Franjevačkog muzeja, a sudjelovali su i u brojnim drugim projektima.
Svake godine Fond dodjeljuje po javnom pozivu sredstva poduzetnicima koji mogu dokazati da su izvršili ulaganje i isto to ulaganje platili te dali doprinos razvoju grada. Od 2016. godine Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara financirao je 226 zahtjeva to znači ukupno 27.814.410 kuna.
Obnovljena je i kulturna baština grada na Dunavu, Gradski muzej Vukovar i dvorac Eltz kao i Crkva sv. Filipa i Jakova i Franjevački samostan koji su bili gotovo u potpunosti razoreni i opljačkani a kulturno blago odvezeno u Srbiju. Obnova kulturnih građevina, kao i brojnih drugih važnijih građevina u Vukovaru, financirana je Programom donacijske obnove objekata javne namjene u gradu Vukovaru. Za donatore su se javile županije, gradovi i drugi donatori, a ovim je programom bila predviđena obnova 31 javnog objekta u Vukovaru.
Vukovar je danas gotovo u potpunosti obnovljen. Još uvijek su na pojedinim građevinama vidljivi ratni ožiljci, ali ih je sve manje. Grad Vukovar u prosjeku svake godine za obnovu infrastrukture ulaže između 30 i 50 milijuna kuna.
Tu su i obnovljena suvremena bolnica, izgrađen je i Muzej vučedolske kulture. Prošle godine za javnost je otvoren i Vukovarski vodotoranj kojega je samo u godinu dana rada, u vrijeme pandemije i svih epidemioloških ograničenja, posjetilo više od 80.000 građana.
Ne smiju se zaboraviti niti obnovljene škole, vrtići, a u planu je i izgradnja zgrade nove Ekonomske škole. U Vukovaru djeluje i Veleučilište Lavoslav Ružička na kojemu studira više od 1.000 studenata iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva.
