„Kako zbog toga što su distributivni, dakle maloprodajni kanali djelomično bili zatvoreni, ali i zbog toga što su se potrošači osjetili nesigurnima. Neizvjesnost je bila velika, pad ekonomske aktivnosti snažan”, reako je Novotny te naglasio da je ubrzani gospodarski oporavak svojevrsno iznenađenje za potrošače dodajući da se u Hrvatskoj živi znatno bolje nego što neki tvrde. Štednja je, napominje, rasla baš kao i domaća potražnja.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever upozorava da rast cijena hrane i energenata najviše pogađa siromašnije građane:
"Kad poskupi hrana, utjecaj tog poskupljenja nije jednak na nekoga s prosječnom ili iznadprosječnom plaćom i na nekoga kome se plaća kreće oko medijalne plaće ili ispod nje. Eurostat je u svojim istraživanjima primijetio da u Hrvatskoj, među onim ljudima koji imaju do 40 posto medijana dohotka, njih oko 19,1 posto si zimi uopće ne može priuštiti grijanje", rekao je Sever.
Analitičari drže da se ne radi o trajnom trendu povećanja potrošnje, nego o blagdanskoj iznimci.
