Predsjednik osječko-baranjske županijske Zajednice povratnika Branko Pek ocijenio je kako ta akcija, nažalost, do danas nije valorizirana niti se priznaje njezin doprinos.
- Da nije bilo blokade, vjerojatno bi i danas na istoku Hrvatske bilo kao na Cipru, uz plave ili ružičaste UN-ove snage, a prognanici se nikada ne bi vratili svojim domovima - rekao je Pek.
Podsjetio je da je blokada UN-ovih snaga počela 1. srpnja 1994. na Biljskoj cesti u blizini Osijeka, nakon čega se proširila na privremeno okupirana područja, a završila je nakon 46 dana, 16. kolovoza.
- Prognanici su prije toga prosvjednim aktivnostima pokušavali dokazati hrvatskoj Vladi i svjetskoj javnosti nezadovoljstvo načinom na koji snage UN-a rade na ostvarivanju povratka - rekao je Pek.
Ocijenio je da su blokadom pokrenuti mnogi procesi jer je poslije toga došlo do promjena u snagama UN-a. Ugašen je UNPROFOR i imenovan je UNCRO, a zatim i UNTAES s generalom Jacquesom Paulom Kleinom na čelu, koji je proveo mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja.
Tadašnji povjerenik hrvatske Vlade za Baranju Marko Kvesić rekao je da se tražilo rješenje kako prognanicima osigurati što brži povratak u Baranju, no pokazalo se kako to nije jednostavno i da neće biti brzo provedivo.
- Blokadama i pritiscima smo željeli potaknuti dogovor svih strana da povratak bude što brži i mirnim putem - rekao je Kvesić, koji vjeruje da su sve te akcije pridonijele povratku u Baranju na miran način.
U Regionalnom uredu za prognanike i izbjeglice u Osijeku u to je doba bilo registrirano 37 tisuća prognanika i i 22 tisuće izbjeglica, rekla je tadašnja pročelnica tog ureda Nada Arbanas, dodajući da se on brinuo o najvećem izbjegličkom centru nakon Drugoga Svjetskog rata -Gašincima.
Iz Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije podsjećaju da su hrvatski prognanici na današnji dan 1994. blokirali svih 19 službenih i 12 neslužbenih prijelaza UNPROFOR-a iz okupiranih dijelova Hrvatske u slobodni dio te da je u 46-dnevnoj blokadi sudjelovalo više od 150.000 prognanika.
Na današnjem obilježavanju godišnjice blokade prikazan je film o 46-dnevnoj blokadi, a predstavljen je i priručnik Branka Peka „Blokada UNPROFOR-a najveća pobjeda prognanika“.
