Vukovar na poseban način razumije što znači Veliki petak, ali i kolika je ljepota uskrsnoga jutra, rekao je velečasni Martinović i napomenuo da Uskrs nije nekakva bajka sa sretnim završetkom, kao što ni kršćanstvo nije govor o skrivenom i dalekom Bogu.
Uskrs je dokaz da ima smisla svaka patnja u ljudskom životu, ali još jače ovi sveti dani govore da je Bog čovjekov suputnik i prijatelj koji je osobno prošao sva moguća iskustva ljudske patnje, čak i smrti.
Nema smisla slaviti kršćanske blagdane samo iz običaja, a ne zapitati se što oni znače.
Uskrs se potpuno može slaviti samo s vjerom, samo ako vjeruješ da je tvoj Bog za tebe umro i uskrsnuo, ustvrdio je velečasni.
Bog nije stvorio svijet da bi se njime poigravao ili čovjeka da bi ga nakon vijeka zemaljskog života prepustio zemlji i propasti. Uskrs nam govori i hrabri nas da se ne bojimo smrti jer ona je samo korak do vječnosti. To vjerujemo na temelju Isusove smrti na križu koja je bila je samo korak do uskrsne radosti, zaključio je Martinović i dodao da Bog nije umjetna inteligencija, nego biće koje osjeća i suosjeća s čovjekom.
Hrvatski naziv Uskrs nastao je od glagola uskrsnuti, uskrisiti, u značenju ponovnoga rađanja, rasta, nicanja.
Prema crkvenom kalendaru Uskrs se slavi prve nedjelje poslije punog mjeseca na sam dan ili poslije proljetnoga ekvinocija.
Za razliku od Božića koji katolici i neke pravoslavne crkve slave različitih datuma, Uskrs ponekad slave istoga dana. Uskrs se poklapa i sa židovskom Pashom.
Tradicija bojanja jaja vjerojatno potječe iz drevnoga Egipta, a jaja su simbol plodnosti i rađanja života. Bojanje i crtanje po jajima u kršćanstvu je zabilježeno još u srednjem vijeku.
