Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je u petak zadovoljstvo procjenom Europske komisije da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo ostvariti rast od šest posto i kazao da te potvrde potvrđuju ono što Vlada kontinuirano govori.
Gotovo osam tisuća građana zatražilo je vaučere za dodatno obrazovanje. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), preko kojeg se vaučeri dobivaju, uvjereni su da će do kraja godine ispuniti plan da se u obrazovanje vaučerima uključi četiri tisuće građana.
Ministarstvo hrvatskih branitelja potpisalo je s nekoliko institucija iz Bosne i Hercegovine sporazum o organizaciji posjeta Vukovaru učenika završnih razreda osnovnih škola, priopćeno je u petak.
Jednogodišnji staž u primarnoj zdravstvenoj zaštiti neće biti obaveza nakon završenog studija medicine, odlučilo je Ministarstvo zdravstva nakon što je taj prijedlog izazvao val nezadovoljstva među studentima i mladim liječnicima.
- Unaprijedit će se sustav specijalističkog usavršavanja. Mladi liječnici radit će pod nadzorom i za veće plaće, ali ne nužno u primarnoj zaštiti - rekao je ministar zdravstva Vili Beroš u petak na predstavljanju reformskih mjera nakon trotjedne javne rasprave o dva ključna zdravstvena zakona.
Potvrdio je da se zbog velikog broja kritika odustalo od toga da liječnici, nakon diplome, jednu godinu odrađuju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. No, poduzet će se niz stimulativnih mjera kako bi ih se privuklo u specijalizacije na manje atraktivnim područjima.
S obzirom na velik broj pristiglih primjedbi, odustalo se od toga da pet godina rada u domu zdravlja bude uvjet za otvaranje privatne prakse. Uvjet će i dalje biti godina dana rada u domu zdravlja za one koji žele otvoriti privatnu praksu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Navodi se to u reformskim mjerama i rezultatima javne rasprave koje je Beroš sa svojim timom predstavio u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici stručnim tijelima, udrugama pacijenata i civilnog društva.
- Nitko ne voli promjene, ali one su nužne - poručio je Beroš aludirajući na kritike po medijima i otpore koje su izazvale predložene mjere, a koje se većinom odnose na situaciju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i specijalizacije mladih liječnika.
Najavio je i da će dva ključna zakona - o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju, o kojima je javna rasprava završila u utorak, biti upućena u dva saborska čitanja, a njihovo se donošenje očekuje krajem ove ili početkom iduće godine.
Ponovio je da su ključne zadaće reforme - financijska održivost sustava, jačanje javnoga zdravstva i prevencije, reorganizacija bolnica i ulaganje u ljudske resurse.
Ministarstvo nije pokleknulo pod zahtjevima da se ograniči na maksimalno 25 posto broj ordinacija u sklopu domova zdravlja, tako da se može očekivati porast njihova broja na račun privatne prakse u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Beroš je poručio obiteljskim liječnicima i da neće morati odrađivati posao hitne pomoći izvan svoga radnoga mjesta. Izaći će im se u susret i zapošljavanjem administratora koji bi ih trebali rasteretiti suvišne administracije. Isto tako, za putne naloge pacijenata nastojat će se zadužiti HZZO.
Zadržava se i prijedlog da svaka županija ima po jedan dom zdravlja, koji će moći imati i svoje podružnice ukoliko se radi i otocima ili drugim zahtjevim geografskim situacijama. Domovi zdravlja značajno će proširiti djelatnosti, trebali bi dobiti psihološke, logopedske i druge specijalističke usluge, a ministar je pozdravio i prijedlog da se fizikalna medicina "spusti" na razinu primarne zdravstvene zaštite.
Pri tome je istaknuo da će se izjednačiti koeficijenti zaposlenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s koeficijentima specijalista u bolnicama, a privatnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti moći će raditi do 68 godina života.
Iako se predlagalo da svaka županija ima samo jednu opću bolnicu, Beroš kaže da to neće biti obaveza, nego samo prijedlog. Prijenos osnivačkih prava sa županije na državu, u slučaju općih bolnica, omogućit će objedinjenu javnu nabavu, uspostavit će se nova kategorizacija bolnica i formirati centri izvrsnosti
Beroš je najavio i postupne promjene u modelu ugovaranja s bolnicama, gdje će težište biti na kvaliteti rada i rezultatima, a ne na kvantiteti i limitima.
Kao jedna od novina najavljeno je i da će pacijenti imati mogućnost ocjenjivati zdravstvenu uslugu koju su primili. Radi se i na uspostavi registra pružatelja zdravstvenih usluga i smanjenju lista čekanja, poručio je Beroš te ponovno pozvao na politički i društveni konsenzus oko predložene reforme.
Turistička zajednica grada Osijeka, kao suorganizator manifestacije, uputila je poziv za iskazivanje interesa zainteresiranim subjektima za sudjelovanje na Adventu u Osijeku 2022. Poznat je i raspored kućica na Trgu Svetog Trojstva u Tvrđi.
Stranih studenata koji su upisali hrvatske fakultete ima 1715 što je porast od 20 posto u odnosu na lani, premda se hrvatska sveučilišta nisu proslavila i nazaduju na najobuhvatnijoj ljestvici svjetskih sveučilišta.
Nakon niza kritika zbog neobavljanja sistematskih pregleda za zaposlenike zdravstvenih ustanova, uprave velikih zagrebačkih bolnica objašnjavaju da su taj program obustavile zbog pandemije, a revitalizirat će ga odmah iza Nove godine.
U Zagrebu su u petak predstavnicima komunalnih poduzeća i pojedinim čelnicima lokalnih jedinica uručeni Ugovori za financiranje provedbe 13 investicijskih projekata sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje, ukupne vrijednosti 617 milijuna kuna, od čega na bespovratna sredstva u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) otpada 395 milijuna kuna ili 64 posto od ukupne vrijednosti.
Ugovore su predstavnicima komunalnih poduzeća i pojedinim čelnicima lokalnih jedinica dodijelili ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.
Provedbom 13 projekata za koje su dodijeljeni ugovori omogućit će se ili poboljšati pristup pitkoj vodi stanovništvu diljem Hrvatske, koje većinom živi u ruralnim područjima. Pritom, izgradit će se ili rekonstruirati 151 kilometar sustava javne vodoopskrbe te izgraditi ili rekonstruirati 35 kilometara sustava javne odvodnje.
- Time će se omogućiti pristup poboljšanoj vodoopskrbi za više od 50 tisuća stanovnika i pristup poboljšanom sustavu pročišćavanja otpadnih voda za više od pet tisuća stanovnika - istaknuo je Filipović.
Investicije će također doprinijeti i smanjenjima gubitaka vode u vodoopskrbnim sustavima, koje na razini RH doseže oko 50 posto.
Đuroković iz Hrvatskih voda je istaknuo da je ovo već drugi poziv u okviru NPOO-a koji se odnosi na razvoj vodno-komunalne infrastrukture. Prvim pozivom već je dodijeljeno 73 ugovora, a s ovih 13 ukupna vrijednost im doseže 1,8 milijardi kuna, od čega su 1,1 milijarda bespovratna sredstva. Pohvalio je komunalna poduzeća za pripremu projekata, čija će realizacija značiti 50 novih gradilišta diljem Hrvatske.
Među dodijeljenih 13 ugovora, projekt Osijek 4 Vodovoda Osijek prednjači po ukupnoj vrijednosti od 164,6 milijuna kuna, pri čemu je dobio bespovratnih 105,3 milijuna kuna.
- Osijeku je dodijeljeno gotovo 165 milijuna kuna iz NPOO-a za rekonstrukciju i izgradnju kanalizacijske i vodovodne mreže! Iznimno značajna je to investicija jer će modernizirati dio vodoopskrbnog sustava grada Osijeka koji obuhvaća 770 kilometara vodovodne i 485 kilometara kanalizacijske mreže. Osijek će ovim projektom dobiti oko 30 kilometara nove i rekonstruirane vodoopskrbne i kanalizacijske mreže u Gundulićevoj, Sljemenskoj, Kolodvorskoj i Kapelskoj ulici, te u dijelu Vukovarske i Stepinčeve, kao i izgradnju vodovoda u Višnjevcu. Gubitci vode smanjit će se za čak 25 posto, ugradit će se daljinsko očitanje vodomjera, te povećati pouzdanost i sigurnost u vodoopskrbi i odvodnji. Cilj nam je razviti moderan, kvalitetan i racionalan vodoopskrbni i kanalizacijski sustav koji je sposoban isporučiti dovoljne količine zdravstveno ispravne pitke vode, ali i sustav koji brine o okolišu i smanjuje onečišćenja, osobito rijeke Drave - izjavio je prilikom dodjele ugovora osječki gradonačelnik Ivan Radić:.
Od ostalih ugovora izdvojimo da s područja Slavonije za rekonstrukciju vodoopskrbnih cjevovoda u Gradu Iloku u pet ulica ukupna dodijeljena bespovratna sredstva dosežu 1,5 milijuna kuna. Tu je i projekt slavonskobrodskog Vodovoda, koji se odnosi na sustav vodoopskrbe u općinama Velika Kopanica i i Donji Andrijevci, uz ukupna bespovratna sredstva od 30,3 milijuna kuna.
Poveži se s nama
- Prati nas na Facebook-u
- Prati nas na Twitter-u
- Prati nas na YouTube-u
- Prati nas na Rss-u
- Pošalji nam mail
- Nazovi nas
Poveži se s nama
- Prati nas na Facebook-u
- Prati nas na Twitter-u
- Prati nas na YouTube-u
- Prati nas na Rss-u
- Pošalji nam mail
- Nazovi nas
