876. - U bitci kod Andernacha, Ludvig III. Mlađi potukao je francuskog kralja Karla Ćelavog
1480. - Dolazi do velikog čekanja na rijeci Ugri između vojnih snaga Ivana III., od Moskve i Zlatne Horde. Posljedica ovoga poraza Mongola je raspad njihove tamošnje države.
1871. - Izbila Rakovička buna.
1075. - Nakon što je Dmitar Zvonimir, nasljednik Krešimira IV., prisegnuo da će biti vjeran podanik papi Grguru VII., papin poslanik Gebizon okrunio ga je za kralja u Solinu. Novi kralj je prihvaćanjem papinske političke doktrine, pružanjem jamstva crkvenim interesima u Hrvatskoj i obećanjem brige o vjerskom i obiteljskom životu, osigurao savez sa Svetom Stolicom, državnopravno priznanje Kraljevine Hrvatske i Dalmacije te njezin stabilan međunarodni položaj. Kralj Zvonimir stolovao je u Kninu, a kako za njegova vladanja nije bilo većih ratovanja, ojačao je razvitak gospodarstva i kulture. Od svih njegovih darova najpoznatiji je dar samostanu svete Lucije u Baški na otoku Krku - Bašćanska ploča. Legenda kaže da je ubijen, no većina povjesničara zastupa mišljenje da ta teza ima malo veze sa stvarnim zbivanjima i da je Zvonimir umro prirodnom smrću.
1604. - Nova je naziv za promjenjive zvijezde koje bez ikakvih prethodnih znakova bljesnu, a sjaj im se u tom slučaju poveća i do sto tisuća puta. Mnogo rjeđe nego nove pojavljuju se supernove, kojima je sjaj 10 tisuća puta veći od nove te se može uspoređivati sa sjajem cijele galaktike. Vjerojatnost pojave supernove u našoj galaktici je procijenjena na tri u tisuću godina, a do sad ih je zapaženo upravo toliko. Prva je prema kineskim podacima zabilježena 1054. u zviježđu Bika, a druga 1572. u zviježđu Kasiopeje. Pojavu treće je u zviježđu Zmijonosac promatrao Johannes Kepler i to na današnji dan 1604. Do danas nije jednoznačno određen mehanizam koji dovodi do pojave nove ili supernove, jer kod svih zabilježenih pojava nedostaju podaci o stanju zvijezde prije eksplozije.
1871. - U katastrofalnom požaru u Chicagu, koji je trajao sedam dana, poginulo je 300 ljudi, a 900.000 ostalo je bez krova nad glavom.
1890. – Zagreb je dobio jedno od svojih najprepoznatljivijih obilježja -Zagrebačku uspinjaču koja spaja Gornji i Donji grad. S prugom dugom 66 metara, poznata je i kao najkraća žičana željeznica na svijetu namijenjena javnom prometu. Ideju za njezinu gradnju dobio je osječki građevinski poduzetnik D.W. Klein koji je pod stubama u Bregovitoj ulici (danas Tomićeva) koja vodi na Gornji grad, počeo pratiti frekventnost pješačkog prometa. Učinilo mu se da se upravo tom ulicom najviše ljudi uspinje. Uspio je dobiti građevinsku dozvolu za uspinjaču te su radovi započeli 1889. Službeno je puštena u pogon 8. listopada 1890., a s radom je počela tri godine kasnije. Isprva je bila na parni pogon koji je 1934. zamijenjen električnim. Budući da je do danas u cijelosti zadržala prvobitni vanjski izgled i građevnu konstrukciju, zakonski je zaštićena kao spomenik kulture. Usprkos kontinuiranom mehaničkom opterećenju, ta stara konstrukcija do današnjih dana nije pokazala znakove bilo kakvih tehničkih deformacija.
1912. - Prvi balkanski rat: Crna Gora objavila je rat Osmanlijskom Carstvu nakon višetjedne napetosti između država Balkanskog saveza (Crna Gora, Bugarska, Srbija i Grčka) i Osmanlijskog Carstva. Ostale su je članice saveza slijedile deset dana poslije.
1965. – Uhvaćen Ernesto "Che" Guevara. Guevara je nakon studija medicine putovao Južnom Amerikom, pri čemu se uvjerio u ljudsku bijedu kriveći za to sjevernoameričke kapitaliste i autoritarne režime koje su oni podupirali. Okrenuvši se žestokom antiimperijalizmu i marksizmu, pridružio se Pokretu koji je pod vodstvom Fidela Castra namjeravao izvršiti revoluciju na Kubi. 1956. se iskrcao na otok i sljedeće dvije godine s činom 'comandante' proveo u gerilskom ratovanju. Nakon pobjede revolucionara 1959. obavljao je državničke funkcije i bio jedan od najutjecajnijih ljudi na Kubi. 1965. napustio je Kubu i pošao u DR Kongo odakle je planirao pokrenuti afričku revoluciju. Nakon potpunog neuspjeha, isto je pokušao i u Boliviji, no također bezuspješno: uhvaćen je 8. listopada 1965. Kratko su ga ispitivali bolivijski pukovnik Andres Selich i agent CIA-e Felix Rodriguez, američki Kubanac koji je već dugo radio na misijama protiv Castra. Brzo im je stigla i naredba za njegovo pogubljenje. Ubijen je 9. listopada iste godine, kad mu je bilo samo 39 godina. Njegova smrt izazvala je burne reakcije u svijetu. Za vrijeme studentskih pokreta šezdesetih smatran je uzornim revolucionarom, a na Kubi i danas ima status nacionalnog junaka, kao i među drugim latinoameričkim ljevičarskim pokretima.
1971. - Objavljena pjesma „Imagine“ Johna Lennona, koji je već prije raspada Beatlesa 1970. snimio tri eksperimentalna albuma sa suprugom Yoko Ono. No, najuspješniji solo album sigurno mu je 'Imagine' s istoimenom pjesmom koja je objavljena na današnji dan. Nagađa se da je refren djelomično inspiriran poezijom Yoko Ono kao reakcija na njezino djetinjstvo u Japanu tijekom 2. svjetskog rata. No, Yoko je naglasila da je 'Imagine' upravo ono što je Lennon i vjerovao - da smo svi jedna zemlja, jedan svijet, jedan čovjek. Časopis Rolling Stone proglasio ju je trećom najvećom pjesmom svih vremena.
1972. - U Parizu su Henry Kissinger i Le Duc To postigli sporazum za okončanje vijetnamskog rata, koji je potpisan 1973. godine.
1991. – Hrvatski sabor je na današnji dan jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim niti legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ. Ta je odluka donesena nakon što je prethodnog dana istekao tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Hrvatske koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Istog dana kad je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore.
Iste godine na današnji dan prvi znak "Republika Hrvatska" s hrvatskim grbom, postavljen je na graničnom prijelazu s Mađarskom. Mađarska je spriječila JNA da ostatak vojne opreme iz Slovenije povuče preko mađarskog teritorija, a Vlada Republike Hrvatske priznala je Estoniju i Letoniju kao suverene države.
Na današnji dan rodili su se
Njemački fiziolog, liječnik i jedan od najvećih biokemičara 20. stoljeća te dobitnik Nobelove nagrade Otto Heinrich Warburg, rođen je na današnji dan 1883. godine.
Bivši predsjednik Argentine Juan Perón, tvorac 'trećeg puta između socijalizma i kapitalizma', poznat kao peronizam, istovremeni narodni junak i diktator, rođen je 1895.
Američki glumac Kirk Alyn, najpoznatiji kao prvo utjelovljenje Supermana na velikom platnu, rođen je 1910. godine.
Američki gitarist John William Cummings, poznatiji kao Johnny Ramone, osnivač i uz pjevača Joeyja jedini 'vječni' član kultnih Ramonesa, rođen je 1948. godine.
Na isti dan, ali 1965. rođen je i basist Christopher Joseph Ward, poznatiji kao C. J. Ramone, najmlađi član Ramonesa.
Američka glumica Sigourney Weaver, najpoznatija po ulozi Ellen Ripley u filmskom serijalu Alien, rođena je 1949., a njezin kolega i sunarodnjak Michael Dudikoff, poznat po ne baš zahtjevnim ulogama u ne baš 'razvikanim' filmovima, rođen je 1954. godine.
Najpoznatija hrvatska nogometna 'desetka', jedan od najboljih veznjaka i kapetan reprezentacije Zvonimir Boban, rođen je 1968.
Američki pisac, filantrop i glumac Matt Damon, dobitnik Oscara i brojnih drugih nagrada rođen je na današnji dan 1970. godine.
Na današnji dan umrli su
976. - Jelena Slavna, hrvatska kraljica, žena kralja Mihajla Krešimira II. i majka kralja Stjepana Držislava
1467. - Filippo Lippi, talijanski slikar
1957. - Marica Stanković, hrvatska katolička aktivistica, prosvjetna djelatnica
1992. - Willy Brandt, njemački političar
Danas se slavi Dan neovisnosti u Republici Hrvatskoj.
