U Ružičkinoj kući u Vukovaru u tijeku je stručni skup učitelja i nastavnika povijesti Vukovarsko-srijemske županije pod nazivom „Monografija Sokolovi – didaktički i znanstveni pristupi poučavanju o Domovinskom ratu u Vukovarsko-srijemskoj županiji“.
Skupu je prethodilo polaganje vijenaca kod Središnjeg križa uz Dunav za poginule hrvatske branitelje i civile, a događanje je održano u sklopu obilježavanja obljetnice ustrojavanja 5. gardijske brigade Hrvatske vojske „Sokolovi“.
Skup su organizirali Klub ratnih zapovjednika i viših časnika Udruge veterana 5. gardijske brigade „Sokolovi“, u suradnji s Vukovarsko-srijemskom županijom i Agencijom za odgoj i obrazovanje, a u partnerstvu s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar – Područnim centrom Vukovar.
„Važno je da se o Domovinskom ratu govori istina“
Umirovljeni general-bojnik Živko Budimir, ratni načelnik Stožera 5. gardijske brigade Hrvatske vojske i ratni načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane, istaknuo je kako je cilj stručnog skupa približiti monografiju učiteljima i nastavnicima, ali i otvoriti prostor za kvalitetnije poučavanje o Domovinskom ratu.
-Danas imamo jednu vrlo važnu temu – stručni skup o učenju Domovinskog rata, didaktičkim i metodičkim metodama izučavanja monografije 5. gardijske brigade Hrvatske vojske, Sokolovi, a ujedno i Domovinskog rata - rekao je general-bojnik Budimir.
Govoreći o važnosti poučavanja, naglasio je kako branitelji žele da se o Domovinskom ratu govori na temelju činjenica.
-Nama braniteljima od iznimne je važnosti da se o Domovinskom ratu govori istina – prije svega o njegovim uzrocima. Republika Hrvatska, koristeći svoje ustavom zajamčeno pravo na samoodređenje, donijela je odluku o stvaranju neovisne i samostalne države, a pokušaj da se to spriječi doveo je do rata - poručio je general-bojnik Budimir.
Dodao je kako je 5. gardijska brigada svoj ratni put započela samo dva i pol mjeseca nakon ustrojavanja, što, kako je rekao, govori o njezinoj ulozi u Domovinskom ratu.
Također je najavio kako očekuje promjenu datuma obilježavanja obljetnice ustrojavanja brigade. Prema njegovim riječima, brigada je ustrojena odlukom ministra obrane 28. rujna 1992., dok se obljetnica dosad obilježavala 5. listopada.
Više od 10 tisuća dokumenata i 200 svjedočanstava
O opsegu posla uloženog u nastanak monografije govorio je brigadir Mijo Kožić, čelnik stručnog tima Oružanih snaga za izradu monografije i njezin glavni urednik.
Monografija „Sokolovi“ posljednja je u nizu monografija gardijskih brigada Hrvatske vojske.
-To je posljednja u nizu monografija gardijskih brigada. Pregledali smo više od deset tisuća dokumenata, deklasificirali više od 650 dokumenata, imali više od 200 osobnih svjedočanstava i prikupili nekoliko tisuća izvornih fotografija naših ratnih pripadnika. Sve smo to uobličili u našu monografiju i naš pobjednički ratni put - rekao je brigadir Kožić.
Monografija je prošla tri recenzije – Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, Hrvatskog instituta za povijest te vojnu recenziju.
U njezinoj izradi sudjelovao je i ratni zapovjednik brigade, umirovljeni general-bojnik Ivan Kapular, a predgovore su napisali predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te načelnik Glavnog stožera OSRH, general-pukovnik Tihomir Kundid.
Posebno mjesto u monografiji zauzima poglavlje posvećeno poginulim pripadnicima brigade.
-Uvijek kada dajem izjavu za medije želim spomenuti najsvetije poglavlje. To je poglavlje sa slikama i podacima naših poginulih Sokolova, njih 89. Ovo je dug prema prošlosti i naš dar budućnosti - istaknuo je brigadir Kožić.
Upravo taj „dar budućnosti“, dodao je, sada treba približiti učenicima.
-Želimo da naša monografija, naš izvorni znanstveni rad, postane dio kurikuluma zavičajne povijesti u Domovinskom ratu - poručio je.
Znanje branitelja prenijeti novim generacijama
Vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić naglasio je važnost svjedočanstava sudionika Domovinskog rata, posebno u vremenu kada od njegova početka prolaze desetljeća.
-Naši branitelji, a ovdje govorimo o našim zapovjednicima, moraju govoriti o Domovinskom ratu i podučavati naše profesore i našu djecu. Oni su svjedoci vremena. Vrijeme teče, prošlo je 30 godina i zato je iznimno važno iskoristiti njihova znanja te ih trajno, a opet istinito, zapisati i prenijeti našoj djeci - rekao je Bosančić.
„Ono što je zapisano u knjigama ostaje trajno“
Zamjenik gradonačelnika Vukovara Filip Sušac istaknuo je važnost dokumentiranja događaja iz Domovinskog rata kroz stručnu literaturu.
-Način pisanja monografije i njezino predstavljanje kroz stručnu literaturu pravi je način prenošenja znanja o Domovinskom ratu. Kada je nešto zapisano u knjigama, ostaje trajno za povijest i buduća proučavanja - rekao je Sušac.
Dodao je kako Vukovar i u danima obilježavanja važnih događaja iz svoje novije povijesti treba gledati prema budućnosti, uz ponos i dostojanstvo.
Vrijeme čini svoje – sve je manje živih svjedoka
Hrvoje Knežević, viši savjetnik za povijest Agencije za odgoj i obrazovanje, Podružnice Osijek, istaknuo je kako Agencija već godinama organizira stručne skupove i edukacije vezane uz Domovinski rat. Prema njegovim riječima, skup u Vukovaru poseban je jer se prvi put na ovakav način obrađuje konkretna postrojba Domovinskog rata.
-Ovo je prvi skup ovakvog oblika koji obrađuje tematiku vezanu uz konkretnu jednu od brigada Domovinskog rata. Agencija za odgoj i obrazovanje već duže niz godina provodi edukacije vezane uz Domovinski rat -rekao je Knežević.
Posebno je upozorio na protok vremena i činjenicu da je sve manje branitelja koji mogu osobno svjedočiti o događajima.
-Važno je održavati ovakve skupove zato što tijek vremena čini svoje. Veliki broj branitelja više nije s nama, a nama učiteljima je obveza približavati tematiku Domovinskog rata učenicima osnovnih i srednjih škola na što bolji način kako bi je prihvatili i naučili - istaknuo je.
Knežević smatra da bi konkretnim lokalnim temama i terenskom nastavom učenicima trebalo dodatno približiti razdoblje Domovinskog rata.
-Trebamo dati više prostora i više proučavati konkretne teme. Puno im pomaže terenska nastava. Upravo su ovakve projekcije i ovakve aktivnosti jako bitne i važne kako bismo našim učenicima približili tematiku Domovinskog rata - zaključio je Knežević.
Stručni skup u Vukovaru tako je spojio povijesnu dokumentaciju, svjedočanstva sudionika i obrazovni sustav, s ciljem da iskustva i činjenice vezane uz Domovinski rat budu dostupni i budućim generacijama.