- To je djelo nabožne književnosti, jedan molitvenik koji govori o putu križa. Sve postaje križnoga puta prate se u svom sadržajnom određenju. Specifičnost djela je što je pisano na bunjevačkoj ikavici i što je glavni subjekt onaj koji razgovara s Bogom i promišlja kroz svih četrnaest postaja križnoga puta, jedan bunjevački Hrvat sa salaša Antun Horvat. On u razgovoru s Bogom prepoznaje patnju svojega naroda, mjesta i prilike u svojoj rodbini i susjedstvu. U jednom od razgovora traži ne samo utjehu za boli i patnje nego i prostor izbava, odnosno prosi i moli da se pomaci, kada je u pitanju budućnost i izvjesnost za tamošnji katolički hrvatski puk, na neki način pronađu i da se nevolje kojih nije mali broj razriješe kako očaj ne bi pridonio završetkom u alkoholu ili samoubojstvu što je nažalost čest slučaj – pojasnio je Žigmanov.
Smrt Petera Esterhazya, po riječima njezina autora, knjiga od sedam priča koja govori o smrti sedam različitih osoba, uglavnom slikara i umjetnika, ali i biskupa Strossmayera.
- Knjiga Kripta i križni put Strossmayerove katedrale govori također o prostorima koji su obilježeni smrću. Kripta je mjesto u koje se sahranjuju đakovački biskupi. Tamo je sahranjeno prije Strossmayera četiri biskupa te nakon njega još četiri đakovačka i srijemska biskupa. Ja sam istražio tu kriptu budući da je ona ostala nedovršeni prostor u odnosu na prvotne planove koje je Strossmayer imao s tom kriptom. Trebalo je biti četiri oltara i još neki drugi sadržaji. Tako da je to priča na temelju prikupljene građe nekakvih nacrta za oltare koji su tamo trebali biti postavljeni. Druga tema je križni put Strossmayerove katedrale koji je radio akademski kipar Lujo Lozica. Taj križni put odudara od svih slika, a pogotovo kipova. Postavljen je prije 50 godina 19. ožujka 1968. godine i o njemu je malo pisano tako da sam pokušao istražiti njegovu izgradnju i zašto je tako postavljen te zašto odudara od ostalih dijelova katedrale i koliko je umjetnički vrijedan. Nakon pomne analize shvatio sam kako je riječ o jednom vrhunskom umjetničkom djelu i novom pogledu na Isusa i njegovu muku – rekao je Čurić.
