-Malo je europskih naroda koji imaju zapise na svome jeziku iz toga vremena. Njen je značaj jezični i povijesni jer su na njoj prvi put u povijesti hrvatskim jezikom napisani ime i titula hrvatskoga vladara, Zvonimir kralj hrvatski. Po sadržaju ploča je pravni dokument i svjedoči o darovanju gradilišta za gradnju crkve sv. Lucije u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku. Ona je povijesni dokaz da je Krk u 11. st. bio u sastavu Zvonimirove Hrvatske. Pisana je glagoljicom, hrvatskim pismom kojim su se Hrvati služili vjerojatno već od 9. st. pa sve do kraja 19. st., a u neslužbenoj je uporabi i danas. Na ploči ima i nekoliko latiničnih te ćiriličnih slova što svjedoči o tropismenosti Hrvata koji su se na području jurisdikcije rimskoga biskupa služili latinicom i latinskim jezikom, na području Biznata (Dalmacija, primorje) i jurisdikcije carigradskoga biskupa ćirilicom i grčkim jezikom te glagoljicom i hrvatskim jezikom kao narodnim jezikom – istaknuo je Paun.
Tekst je ritmizirana proza, ima obilježja književnoga teksta, pa možemo reći da je to najstarije književno djelo na hrvatskome jeziku. Pisan je u 13 redaka, ima 107 riječi i 408 slova. Baščanska ploča nije najstariji sačuvani zapis na hrvatskome jeziku, nego su to Krčki i Plominski natpis te Valunska ploča koji su djelomice sačuvani i tekstualno kratki, moglo se doznati na predavanju.
-Otvoreno je pitanja točne datacije nastanka Baščanske ploče. Uzima se 1100. godina, a ona je nastala nakon 1089. godine, nakon smrti kralja Zvonimira, i prije 1116. godine kada Krk dolazi pod mletačku vlast. Tekstualno je neriješen početak prvoga retka na ploči jer je namjerno uništen pa postoje samo pretpostavke što je tamo pisalo. Upitna je i vjerodostojnost tvrdnji o darovanju zemljišta, no nije upitna činjenica da je kralj Zvonimir imao vlast na tom području. Postojala je i druga Baščanska ploča koja danas nije dostupna javnosti. Drugi su povijesni nazivi za Baščansku ploču Zvonimirova ploča ili Kraljevska ploča, a istraživač Stjepan Ivšić za nju je rekao da je "dragi kamen" hrvatske kulture – pojašnjava Paun.
Profesor hrvatskoga jezika i književnosti Milan Paun radi kao urednik Vukovarskih novina i novinar Hrvatskoga radija Vukovar. Također je urednik Vukovarskoga ljetopisa, godišnjega glasila Matice hrvatske u Vukovaru. Autor je više od stotinu knjiga, znanstvenih i stručnih radova te nebrojeno novinskih članaka. U časopisima i zbornicima objavljivao je poeziju i prozu. Većina su njegovih knjiga udžbenici za nastavu hrvatskoga jezika u osnovnoj školi i prateći materijali za učenike i učitelje. Poznat je i kao otkrivač glagoljskih natpisa u dvjema crkvama u Slavoniji te je među vodećim stručnjacima o temi uporabe glagoljice na području Slavonije. Više je godina u Zagrebu bio tajnik Društva prijatelja glagoljice.
Predavanje je održano u okviru ciklusnog programa Ljeto u Gradskoj knjižnici Vukovar, prisutne je pozdravila ravnateljica vukovarske knjižnice Jelena Miškić, a u ime Grada Vukovara događaju je nazočio pročelnik Upravnoga odjela za društvene djelatnosti Dražen Kobašević.
