Naime, Ministarstvo rada, prema prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, planira revidirati zakonsku odredbu o automatskom prestanku radnog odnosa sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ako se poslodavac i radnik ne dogovore drugačije, a izmjene će ići postupno i u smjeru da se svake godine po, primjerice, tri mjeseca podiže dobna granica za odlazak u mirovinu.

Iako je na ovotjednom sastanku oko izmjena Zakona o radu bilo i radikalnih prijedloga da se dobna granica za automatski prestanak radnog odnosa skroz izbriše, što je začudilo poslodavce, izvori iz Ministarstva rada kažu da to ipak neće biti tako, nego da je vjerojatniji scenarij da se postupno ta granica diže do 67 ili 68 godina.

Do tih godina života radili bi samo oni radnici koji to žele, a granica bi se dizala za najvjerojatnije tri mjeseca godišnje.

- To je nešto što tek trebamo usuglasiti sa socijalnim partnerima, a intencija je da oni koji to žele i mogu ostanu dulje u svijetu rada . Ta bi se odredba onda odnosila i na privatni, ali i na javni sektor - poručuju iz Ministarstva.

U Planu stoji pojašnjenje kako bi dulji ostanak u svijetu rada značio i povećanje mirovina za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, odnosno tzv. bonifikaciju od 0,34 posto do najviše 20,4 posto.

Mijenjao bi se i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji u cijelosti nameće obvezu podmirivanja troškova bolovanja poslodavcu koji zapošljava radnika koji je već ispunio uvjete za starosnu mirovinu, a uz to bi se mijenjali i svi povezani propisi.