- Niski vodostaji utječu na ograničenje plovidbe, pritoke podzemnih voda, konačno i na riblji fond unutar vodotoka. No, osim ograničenja plovidbe, ozbiljnijih problema još uvijek nemamo - izjavio je Đuroković.

Vodostaji rijeka diljem Hrvatske iznimno su niski, no ipak većinom 40-ak centimetara iznad rekordnih minimuma.

Tako je vodostaj Save u Zagrebu -298 centimetara, što je 40 centimetara više u odnosu na povijesni minimum iz 1993. koji je iznosio -338 centimetara.

Slična je situacija i s Dunavom i Kupom, no, najteže je, kaže Đuroković, u Osijeku gdje je Drava svega 15-ak centimetara iznad rekordno niskog vodostaja.  

Tomu, kazao je, treba dodati povećanje temperature u vodotocima, ali i istaknuo da je u Hrvatskoj situacija dobra u odnosu na druge dijelove Europe.

Primjerice u Francuskoj, velik broj nuklearnih elektrana dodatno zagrijava rijeke, koje hlade reaktore, zbog čega će ondje morati smanjiti proizvodnju električne energije budući da je propisano do koje se temperature rijeka smije zagrijati zbog opasnosti od pomora ribe.

Đuroković ne očekuje da će se u Hrvatskoj nešto alarmantno dogoditi vezano uz niske vodostaje, unatoč prognozi novih toplinskih valova s praktički neznatnim količinama oborina.

- Možemo očekivati da ćemo se približiti povijesnim minimumima vodostaja, no štete će u Hrvatskoj biti minimalne. Mi ne trošimo velike količine vode za navodnjavanje što bi dodatno opteretilo rijeke, kao što je situacija s rijekom Po u Italiji - zaključio je direktor Hrvatskih voda.