- Izmjene se uglavnom odnose na pravilnik. Ima i dobrih pomaka što se tiče trogodišnjih zanimanja,  očito se ponovno javlja interes za neka zanimanja koja su bila dosta deficitarna. Novi gospodarski trendovi, prije svega u građevini, rezultiraju povećanim interesom učenika za ta zanimanja. Novi kurikuli su također donijeli osvježenje, tu mislim na CNC operatere, kuhare, prodavače. Uslužne djelatnosti su jako popularne, a pritisak na one najfrekventnije gimnazije je i dalje ostao i one su ispunile svoje kvote. Što se tiče RH u cjelini, još ima slobodnih mjesta, a neupisanih učenika je sada ukupno 1100. Prema ovim podacima, doista nitko ne bi trebao ostati neupisan, još je puno otvorenih programa - ističe Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Uvijek ima i onih koji su nezadovoljni upisanom školom, pa učenici traže premještaj u neku drugu srednju školu.

- Te migracije su dopuštene i to se događa tijekom školske godine. Kada Ministarstvo donosi odluku o strukturi upisa i kvoti broja učenika u pojedinom razrednom odjelu, uvijek se ostavlja određeni broj mjesta koji omogućava da se u slučaju interesa za promjenom istovjetnog programa u istoj ili drugoj srednjoj školi to i napravi – naravno, ako broj ne prelazi 28 učenika u razredu. Ako prelazi taj broj, a obrazloži se razlog, onda se suglasnošću Ministarstva i to može dobiti. Učenik mora imati najmanje minimalni broj bodova potreban za taj program - objašnjava Paljak.

Što se tiče prijamnih ispita koje su ove godine imale neke gimnazije, Ministarstvo je zadovoljno.

- Osjeća se povećan interes jer smo prijamnim ispitom i novim pravilnikom omogućili da i oni koji nemaju famoznih 5.0 upišu najželjenije gimnazije ako dobro riješe prijamni ispit, a imaju jednu ili dvije ocjene manje od 5,0 u osnovnoj školi. Vjerujem da će iduće godine to biti još češći slučaj i mislim da je to dobar potez koji je pridonio poboljšanju sustava - smatra Paljak te dodaje kako se čini da svake godine bodovni prag za upis u srednje škole sve viši – posebno za one najtraženije. Paljak napominje kako je to ipak samo stvar dojma te da svaka škola sama određuje svoj bodovni prag. 

- Oni to određuju na temelju svojih iskustava iz prethodnih godina ili nekih pokazatelja za tekuću školsku godinu. Znanje i vještine srednjoškolaca prilično su visoke - smatra. No dodaje kako je paradoksalan omjer između strukovnih škola i gimnazija od 70:30 u korist strukovnih škola, dok je i dalje velik broj deficitarnih strukovnih zanimanja.

Golem pritisak na gimnazije objašnjava činjenicom da nude nove horizonte i mogućnost da učenici jednog dana mogu upisati određena sveučilišta i fakultete – to se posebice odnosi na gimnazije koje godinama dokazano daju najbolje svojim učenicima. Znakovito je, dodaje, što je ove školske godine čak 80 posto učenika upisalo svoj prvi izbor.

Ima pomaka i na tržištu rada, ističe, jer se posljednjih godina aktivno promicalo deficitarna zanimanja, povezivalo učenike s poslodavcima i stavljalo u situacije praktične nastave.