Ispiši ovu stranicu

U Vukovaru održan znanstveni kolokvij o migracijama

U Vukovaru održan znanstveni kolokvij o migracijama Foto: Marija Molnar

U Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Vukovar održan je znanstveni kolokvij pod nazivom Migracije danas – teorijski, činjenični i vrijednosni aspekti. Događaj je dio službenog programa obilježavanja Dana grada Vukovara. Bilo je govora o migracijskim potencijalima, trendovima i perspektivama ilegalnih migracija, iseljavanju zdravstvenih radnika iz Hrvatske itd., odnosno fenomen migracija na ovom je kolokviju obrađen interdisciplinarno i sagledan iz više kutova, od demografskog, preko sociološkoga do pravnog.

- Gledajući temu migracija neprestano smo u nekakvoj tenziji i strahu od nekontroliranih migracija, ilegalnih migracija, zbog čega imamo dojam da na neki način ugrožavaju našu sadašnjost. S druge strane su migracije naših mladih koji odlaze u druge krajeve. Već ta tenzija sugerira koliko je to složen fenomen. S jedne strane plašimo se dolaska velikog broja stranaca koji mogu promijeniti kulturološku sliku nekog područja, a s druge smo u nekoj bojazni da ne stvaramo društvo u kojem bi naši mladi ostajali živjeti. To je jedan globalizacijski širi fenomen koji ima sigurnosne, identiteske i svake druge reperkusije - pojasnio je voditelj Područnog centra Instituta Ivo Pilar u Vukovaru Mateo Žanić, dodajući kako je cilj ovog znanstvenog kolokvija razmjena informacija i rezultata istraživanja među znanstvenicima, ali i podijeliti te podatke s javnosti.

MIGRACIJE ODRAZ DEMOGRAFSKE I EKONOMSKE SLIKE SVIJETA

O migracijskim potencijalima u kontekstu suvremenih demografskih i sigurnosnih izazova u svijetu govorio je jedan od vodećih demografa u Hrvatskoj Dražen Živić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju u vukovarskom uredu Instituta Pilar.

- Suvremene migracije, bez obzira govorimo li o regularnim ili pak ilegalnim, odraz su demografske i eknomske slike svijeta. S jedne strane jak populacijski rast u zemljama vrlo niskog ekonomskog razvoja na neki način potiče brojna migracijska kretanja, pogotovo prema Europi. Danas vidimo da je Afrika u populacijskom smislu najbrže rastući kontinent na svijetu, ali u isto vrijeme i ekonomski najsiromašniji kontinent tako da ta kombinacija demografskih i ekonomskih činitelja čine velike potencijale migracijskih kretanja koji bi osim što već sada zahvaćaju europski prostor to mogli činiti i u budućnosti – naglasio je Živić, ukazujući da je s druge strane Europa prostor jake depopulacije, demografskog starenja, velike potražnje za radnom snagom itd.

- S druge strane imamo brojna krizna žarišta u svijetu, od onih koja traju već desetljećima poput Bliskog ili Srednjeg Istoka do ovih najnovijih ili suvremenih koja vežemo uz rat u Ukrajini. Jedna od posljedica takvih događanja i takvih kriznih žarišta su velike prisilne migracije stanovnika. U svijetu danas imamo oko 90 milijuna prisilnih migranata za koje bi mogli iskoristiti izraz izbjeglica, različitih kategorija. To je izuzetno velika brojka koja nije samo humanitarni problem nego i problem koji ulazi u domenu nacionalne sigurnosti, zaštite ljudskih prava, prijema izbjeglica u države u koje dolaze, pitanja ksenofobije itd, odnosno brojni su društveni i ekonomski aspekti kada govorimo i o tom vidu migracija. O suvremenom svijetu danas govorimo iz konteksta suvremenih migracija. Migracije su te koje pokreću svijet i aktivnosti. Vidjeli smo kako su u vrijeme pandemije, zbog donesenih mjera, globalne migracije bile zaustavljene, a sada se ponovno pojačavaju upravo zbog tih nesretnih različitih političkih kriza, ratnih okolnosti, prirodnih katastrofa, ekonomske nerazvijenosti i polako dolaze na one razine prije pandemijskih godina - rekao je Živić.

Uz Žanića i Živića, na kolokviju su svojim predavanjima sudjelovali i Nikola Bešenski, Petar Lalić, Sandra Cvikić, Ljiljana Pintarić, Geran Marko Miletić, Ivana Bendra i Željko Pavić.

Pročitano 345 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Marija Molnar