- Uputit ćemo poruku Srbiji da otvori arhive, kao što to činimo već nekoliko godina. Srbija ima podatke o posljednjim počivalištima i mjestima masovnih grobnica, a informacije su u vojnim arhivima. Nekoliko je grobnica pronađeno u posljednje vrijeme zahvaljujući radu institucija Republike Hrvatske jer su pojačale rad, ojačale struku i resurse. Već nekoliko godina djeluje Područni ured istok Uprave za zatočene i nestale sa sjedištem u Vukovaru. Zadovoljni smo suradnjom s Upravom za zatočene i nestale te Ministarstvom hrvatskih branitelja i upućeni smo u proces potrage – rekla je Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.
Međunarodni dan nestalih osoba u Republici Hrvatskoj obilježava se od 2002. godine, a od 2020. godine 30. kolovoza proglašen je i spomendanom te je tada prvi put obilježen i Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu. Predsjednica Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja „Vukovarske majke” Manda Patko kaže da pomaka u pronalasku nestalih osoba ima, ali nedovoljno.
- Upravo su obavljene dvije identifikacije nestalih iz Vukovara, a uskoro očekujemo i identifikaciju desetak osoba pronađenih u Petrovačkoj doli. Radi se na tome, istražuje i trebamo biti sretni kad se pronađe i jedna osoba. Dugo traje, 33 godine. Sve je manje ljudi koji imaju informacije o nestalima, umiru. Uz to ima i lažnih dojava na koje se mora reagirati i provjeriti, pokusno iskapati. Zato prijave trebaju ići preko policije koja onda organizira ispitivanje tla – rekla je Patko, a na pitanje što je glavni razlog sporom pronalasku nestalih, odgovorila da se nije dobro radilo u samome početku potrage.
- Trebalo je više i ozbiljnije raditi ranije dok su sjećanja bila svježa, dok je bilo više ljudi s informacijama. Ranije se moglo puno više napraviti i to je propušteno - ustvrdila je Patko.
Sandra Rapčak Škomrlj, predsjednica Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskoga rata, kaže da je obilježavanje prigoda da se skrene pozornost na trajnu bol koju njihove obitelji osjećaju već tri desetljeća i još uvijek čekaju odgovore od službenih o svojima najmilijima.
- Prigoda je to i da pošaljemo brojne poruke društvu i institucijama vlasti u Hrvatskoj i Srbiji. Znamo da Republika Srbija kao i brojne osobe u našoj sredini posjeduju informacije o nestalim osobama pa ih i ovom prigodom pozivam da ih, ako imaju bilo kakve informacije, dostave pa makar i anonimno - rekla je Rapčak.
Potraga za nestalim osobama bila bi učinkovitija kada bi i Srbija sudjelovala u tome, odnosno kada bi dala podatke o masovnim i pojedinačnim grobnicama. Zato smo Ministarstvo hrvatskih branitelja pitali ima li pomaka u toj suradnji.
- Ključnu prepreku većoj učinkovitosti u pronalasku nestalih osoba i dalje predstavlja izostanak suradnje Republike Srbije koja nedvojbeno raspolaže informacijama i dokumentacijom o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica na ranije okupiranim područjima Republike Hrvatske te informacijama o osobama za kojima Republika Hrvatska traga. Nadležna tijela Republike Srbije u posljednje vrijeme nisu postigla nikakav napredak u rješavanju pitanja osoba nestalih u Domovinskom ratu, a zbog potpunog izostanka suradnje u rješavanju otvorenih pitanja i zahtjeva Republike Hrvatske u traženju nestalih osoba ne bilježe se pomaci cijelo desetljeće te se time usporava proces traženja – odgovorili su iz ministarstva i naveli da je od 2016. godine do danas otkriveno pet masovnih grobnica, sve na području Vukovarsko-srijemske županije. U Marincima su pronađene četiri osobe, u Boboti 13, Svinjarevcima (Šarviz dola) 11, u Bogdanovcima četiri i u Vukovaru u Petrovačkoj doli najmanje 10. Otkriven je i veći broj pojedinačnih grobnica. Sveukupno, ekshumirani su posmrtni ostatci 190 osoba.
Navode i kako je u mandatu ministra Medveda posebna pozornost posvećena identifikaciji neidentificiranih posmrtnih ostataka. S ciljem što brže i učinkovitije identifikacije nabavljena je i najsuvremenija oprema za DNA laboratorij na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu za što je Vlada RH izdvojila značajna sredstva. Identifikacija se provodi metodom analize DNA i nalaza dobivenih po provedenoj analizi, a tek iznimno, u pojedinačnim slučajevima klasičnim sudsko-medicinskim metodama. Uz to, po potrebi se provodi i revizija ranije identificiranih osoba, prikupljaju se referentni uzorci te podatci i dokumentacija za potrebe nesporne identifikacije gdje se također bilježi napredak.
Neidentificirani posmrtni ostaci privremeno su, do identifikacije, dostojno pohranjeni u zajedničkim namjenskim grobnicama na Krematoriju Gradskog groblja Mirogoj u Zagrebu i na Centralnom groblju u Osijeku. To su i mjesta sjećanja na kojima se prigodno odaje počast žrtvama Domovinskog rata.
U manjem broju slučajeva nakon obrade klasičnim sudsko-medicinskim metodama i uzimanjem uzoraka za analizu DNA zbog tehničkih razloga neidentificirani posmrtni ostaci ukopani su na mjesnim grobljima.
