Prvim danom 2015.  godine u našoj su zemlji stupili na snagu brojni novi propisi, a jedna od  važnijih izmjena su porezi na dohodak. Zahvaljujući novim poreznim pravilima oko milijun građana bi trebalo osjetiti povećanje plaće koje će ovisiti o visini plaće. Na žalost, ali logično,  oni koji imaju najniže plaće imat će i najniže povećanje plaće koje će u konačnici iznositi od 50 do tisuću kuna.  Primjerice, plaća koja je u brutu iznosila 8.000 kn, s prosječnim prirezom od 12 posto i jednim djetetom do sada je u netu bila 5.852 kn. S novom poreznom reformom iznosit će 6.020 kn. Povećanje plaća građani mogu očekivati temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak kojima se od 1. siječnja 2015. iznos osobnog odbitka povećava s 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike sa 3.400 na 3.800 kuna. Uvećava se i osnovni osobni odbitak za svakog uzdržavanog člana, kao i odbitak za građane s potpomognutih područja.

Recimo i to da od ove godine kreće i plaćanje poreza na kamate na štednju po stopi od 12 posto, što bi trebalo zahvatiti oko 400 tisuća građana, a istodobno građanima koji uplaćuju stambenu štednju država će ponovno davati poticaje. Za uplate stambene štednje u 2014. neće biti poticaja, a Vladinom uredbom o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje od ove se godine uvodi promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava. Tako će za uplate u 2015. država dati poticaj u iznosu od 4,9 posto za uplate do najviše pet tisuća kuna štednje, dakle, najviše 245 kuna.

S prvim danom Nove  godine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdvojen je iz državne riznice. To bi prema prvim najavama, trebalo donijeti povratak pacijenta u središte zdravstvenog sustava i višu razinu usluge. Kako najavljuju iz Zavoda ovakav bi način reforme zavoda trebao osigurati čak 60 posto više sredstava za posebno skupe lijekove i liječenje starije populacije. Funkcioniranje HZZO-a kao izvanproračunskog fonda trebalo bi donijeti milijardu kuna ušteda državnoj riznici, a novac namjenski prikupljen od poreza i doprinosa trošit će se isključivo za plaćanje lijekova, ortopedskih pomagala i medicinskih zahvata. Novi model ugovaranja za sve bolničke i izvanbolničke ustanove značit će financiranje prema izvršenim uslugama, bolnice više neće dobivati unaprijed plaćene limite, pa bi posljedično trebale biti smanjene liste narudžbi.

Među brojnim propisima koji su jučer stupili na snagu su i promjene načina plaćanja PDV-a za male poduzetnike koji se izjednačavaju s obrtnicima. Tako će oni s godišnjim prometom do tri milijuna kuna plaćati PDV tek po naplati računa, a ne kao dosad po izdanoj fakturi što bi trebalo olakšati poslovanje za oko 150 tisuća obrtnika i malih poduzetnika.

Također s početkom 2015. godine na snagu stupaju i izmjene Zakona o doprinosima prema kojima će poduzetnici koji zaposle mlade osobe, do 30 godina, i s njima sklope ugovor na neodređeno vrijeme, za te osobe biti pet godina oslobođeni obveze doprinosa na plaću (tzv. bruto dva). Izmjenama pak Zakona o zapošljavanju osoba s invaliditetom, kvotno zapošljavanje takvih osoba postaje obveza i realnog, ne samo javnog sektora. Od 1. siječnja ove godine svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni su zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih i o djelatnosti koju obavljaju. Poslodavac obvezu kvotnog zapošljavanja može ispuniti i na zamjenski način, sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji, kao i primanjem na praksu učenika s teškoćama u razvoju, studenata s invaliditetom. Tvrtke koje ne ispune kvotu, to jest ne zaposle određeni broj osoba s invaliditetom, plaćat će kazne u iznosu od 30 posto minimalne plaće, dakle oko 900 kuna po osobi.