- Hrvatska je uputila prosvjednu notu, ne smijemo na tome stati, ne smijemo dozvoliti da se stvara još jedan umjetan jezik kojeg ne priznaju ni hrvatski, ni srpski jezikoslovci - rekao je Pavliček u saborskoj raspravi na slobodnu temu.

Potez subotičke skupštine pripisuje nastojanjima da se razmrvi već razmrvljeni hrvatski nacionalni korpus u Vojvodini.

Hrvatska, kao članica EU, mora oštrije osuditi ovakve pojave, stati u zaštitu hrvatske manjine u Vojvodini - naglasio je.

Pavliček je podsjetio da Hrvati u Vojvodini nemaju zajamčene svoje zastupnike u općinama i gradovima, nemaju donačelnike, državne tajnike kao što imaju predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj.

Upozorio je i na smanjenje broja Hrvata u Vojvodini, pogotovo od 1990-ih godina kada ih je oko 40 tisuća moralo napustiti domove zbog velikosrpske propagande i pritisaka kojima su bili izloženi.

- Subotica je početkom 20. stoljeća bila grad s najviše Hrvata, danas ih u Vojvodini ima samo u tragovima - rekao je Pavliček zamjerajući državnoj politici da nikada pred međunarodnim institucijama nije postavila pitanje vojvođanskih Hrvata.