Akademik Anđelko Akrap, demograf, podsjetio je na posljednji popis stanovništva u RH koji je pokazao da smo u Hrvatskoj u proteklih 10 godina izgubili oko 400.000 stanovnika kao i da je još 1994./95. godine prognozirao da Hrvatska ulazi u sve dublju demografsku krizu koja će imati utjecaj na gospodarsku sferu, što znači i na mirovinski i zdravstveni sustav, a time i na razvijenost cjelokupnog prostora.
- Moramo se vratiti u prošlost jer čitav taj koncept razvoja postavljen je krivo. Nakon Drugog svjetskog rata u želji za brzim napretkom i razvojem jednostavno se aktivnost koncentrirala u nekoliko velikih gradova, na Zagreb, Rijeku i Split. Osijek je gubio demografsku dinamiku i to se polako jednostavno kumuliralo, gomilalo i došli smo u ovakvu situaciju – rekao je Akrap.
Pojasnio je i zašto je Hrvatska uvijek imala privid obilja radne snage.
- Zato što se sužavao prostor razvoja i danas smo se sveli na tu situaciju da malo manje od 30 posto građana živi u gradu Zagrebu i neposrednom okruženju, nešto u priobalju, dok je Slavonija kao cjelina već od šezdesetih godina gubila demografsku dinamiku. Slavonija je i čitavo 19. stoljeće živjela na temelju bioloških resursa iz manje razvijenih dijelova - izjavio je Akrap.
Po njemu, sam koncept života u Slavoniji bio je takav da su bile ugrađene depopulacijske tendencije, jedinac-jedinica, dakle, ljudi su se borili da se zaštiti imanje i to je ubrzavalo te nepovoljne trendove.
Pojasnio je i zašto je Osijek gubio demografsku dinamiku i kako Slavonija jednostavno u tome prijelazu iz poljoprivrednog, agrarnog društva nije otvarala radna mjesta u nepoljoprivrednim djelatnostima.
-I sada smo došli u situaciju duboke demografske krize koja se negativno odražava na sve sfere života. Demografske se čimbenike i demografiju često promatra kao brojanje umrlih i živorođenih, ali to nije tako, to je posao matičara. Demografi na to gledaju drugačije, kao dio ukupnog razvoja – naglasio je Akrap i poručio da nema te mjere koja može preokrenuti trendove ukoliko se gospodarstvo ne uklopi u sve moguće promjene. Istaknuo je kako se Hrvatska s tim jednom mora suočiti, ali da cjelokupno hrvatsko društvo nema svijesti da je to doista potrebno preokrenuti.
-Često se govori da Hrvatska slijedi europske demografske trendove. Ne! To su izmišljotine. Niz zemalja u Europi ima prirodno smanjenje, ali samo Hrvatska, Latvija, Bugarska i Rumunjska imaju i prirodno smanjenje i iseljavanje, a Slovačka i neke druge zemlje imaju i prirodni prirast. Mi slijedimo negativne demografske trendove svega nekoliko zemalja u Europi, a ne druge europske trendove. Mora se jednom početi djelovati, mora se imati u vidu da i lokalne zajednice imaju svoju odgovornost. Po mome sudu, županije trebaju dobiti veće ovlasti, ali i odgovornosti. Kao da ljudi koji vode lokalne zajednice nisu svjesni toga da oni gube stanovništvo, da nema tko raditi, oni se moraju boriti za svakog čovjeka, ali političari toga nisu svjesni. Ne krivim ih, nego im na to skrećem pozornost – poručio je demograf Anđelko Akrap.
