Ispiši ovu stranicu

Postignut povijesni dogovor za prava žena u Europi

Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća postigli su dogovor o prvom zakonu EU za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja i zaštitu njegovih žrtava, posebno žena i žrtava obiteljskog nasilja, ali i bolju zaštitu novinara i javnih osoba. Ova će direktiva obvezati države članice EU da poduzmu odlučnije mjere u kažnjavanju različitih oblika zlostavljanja žena, uključujući i „cyberstalking“, neovlašteno širenje intimnih slika te objavljivanje uvjerljivo krivotvorenog sadržaja (deepfake) na internetu. Zakonom se postavljaju minimalni standardi za jedinstveno rješavanje ovih zločina u cijeloj EU i kazneno će se goniti bilo koja vrsta nasilja na društvenim mrežama koja se provodi nad ženama.

DUŽI POPIS OTEGOTNIH OKOLNOSTI ZA KAZNENA DJELA

Sporazum o donošenju ovog zakona uključuje mjere za sprječavanje silovanja, stroža pravila o internet nasilju i bolju podršku žrtvama. Po prvi put će na razini EU postojati pravila o kriminalizaciji određenih oblika rodno uvjetovanog nasilja i boljem pristupu pravdi, zaštiti i prevenciji. Države članice nastojat će podići svijest da se spolni odnos bez pristanka smatra kaznenim djelom. Novi će zakon uključivati i duži popis otegotnih okolnosti za kaznena djela, uključujući kaznena djela protiv javnih osoba, novinara ili branitelja ljudskih prava, namjeru kažnjavanja žrtava zbog njihove spolne orijentacije, spola, boje kože, vjere, socijalnog podrijetla ili političkih uvjerenja te namjeru očuvanja ili obnove “časti. Također i pravila protiv sakaćenja ženskih spolnih organa i prisilnog braka te posebna pravila za online zločine, uključujući objavljivanje intimnog materijala i cyberflashing. Zakon će donijeti poboljšane postupke za sigurnost i zdravlje žrtava, uzimajući u obzir diskriminaciju na temelju društvene kategorizacije i pristup zdravstvenoj skrbi, uključujući usluge spolne i reproduktivne zdravstvene zaštite kao i poboljšano izvješćivanje i prikupljanje dokaza od strane vlasti.

Na inzistiranje Europskog parlamenta, Komisija će svakih pet godina izvještavati o potrebi revizije ovih pravila.

ČLANICAMA ROK ZA PROVEDBU TRI GODINE

Ovaj sporazum moraju službeno potvrditi Parlament i Vijeće. Nova pravila stupaju na snagu dvadeset dana nakon objave u Službenom glasilu EU, a države članice imat će rok od tri godine da provedu njegove odredbe.

Poptredsjednica Europske pučke stranke u Europskom parlamentu Željana Zovko, pozdravila je ovaj povijesni trenutak za ženska prava u Europi.

- Šokirana sam i začuđena nevjerojatnom količinom mržnje i vulgarnosti s kojom se susrećem na internetu i s kojom se susrećem kao žena, političarka u mom radu. U Europskom parlamentu usvajamo zakon koji će biti harmoniziran na razini Europske unije i koji će osuditi svako takvo maltretiranje žena. U Europskom parlamentu zalažem se da svi oni koji prijete i kukavički se kriju iza raznih profila u svijetu interneta, budu krivično kažnjeni za svaki napad i svako psihološko nasilje kojem jednom mora doći kraj – naglasila je ovim povodom Zovko.

HRVATSKA MOŽE BITI PRIMJER U ZAKONODAVNOJ ZAŠTITI ŽENA OD NASILJA

Postignuti sporazum pozdravila je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak i istaknula, tijekom 68.sjednice Komisije UN-a o statusu žena, Hrvatsku kao primjer dobre prakse u pogledu zaštite žena od nasilja posljednjim izmjenama Kaznenoga zakona.

- Uvedeno je novo kazneno djelo teškog ubojstva žene (femicid), kao i brojne druge mjere koje su unaprjeđene u korist žena i djevojčica. Hrvatska ovdje može biti primjer - naglasila je Zovko, dodavši da su prioriteti EU-a  riješiti siromaštvo iz rodne perspektive, ojačati institucije i osigurati snažne mehanizme financiranja koji podržavaju te ciljeve, a ekonomsko osnaživanje i iskorjenjivanje diskriminacije temeljene na spolu na radnom mjestu i izvan njega također su na vrhu dnevnog reda.

- Međutim, kakva je stvarna situacija? Prošlogodišnje izvješće UN-a upozorava nas da će nam, uz trenutnu stopu napretka, trebati do 286 godina da se zatvore praznine u pravnoj zaštiti žena, do 140 godina da se postigne ravnopravna zastupljenost žena na takozvanim pozicijama moći i – sada idemo unatrag. Prošle godine trebalo nam je 40 godina da se postigne jednaka zastupljenost žena i muškaraca u nacionalnim parlamentima, a došli smo na 47 godina – poručila je, između ostaloga, Glavak. Istaknula je i da je potrebno ubrzati napredak zagovaranjem sustava socijalne zaštite, pristupa javnim uslugama i održivoj infrastrukturi koji uključuju ravnopravnost, posebno kada je riječ o ženama u ruralnim područjima koje nisu u jednakom položaju.

Pročitano 216 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Marija Molnar