Centar za kulturu medija (CKM) iz Vinkovaca po peti puta održava Media in Time festival novinarstva. Ovogodišnji festival započeo je jučer u Vinkovcima, a nastavljen je danas u Vukovaru.

Prvoga dana festivala, na predavanjima i edukacijama bilo je riječi o uspostavi provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka, mjeri koju u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provode Ministarstvo kulture i Agencija za elektroničke medije. Predstavljen je projekt VerifEye – jačanje otpornosti društva na dezinformacije Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek, Akademije za umjetnost i kulturu Osijek i Centra za kulturu medija Vinkovci.

U okviru festivala Hrvatsko novinarsko društvo je u petak u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima dodijelilo nagrade za lokalno novinarstvo “Siniša Glavašević” i “Anđelko Erceg”.
Nagradom "Anđelko Erceg" za pisano novinarstvo nagrađena je dopisnica Večernjeg lista iz Osijeka Suzana Lepan Štefančić, a za internet novinarstvo novinarka slavonskobrodskog portala SBplusa, Željka Gavranović.
Nagradu "Siniša Glavaševića" za radijski prilog primio je Ivan Hlupić iz Radio Sljemena. Za najbolji televizijski prilog nagradu su primile RTL-ova novinarka iz Zagreba Kristina Čuljak i novinar Nove TV iz Splita Ivan Kaštelan.

Nagrade koje nose imena dvojice legendarnih hrvatskih novinara HND je ustanovio 2022. godine sa željom da se nagrade najbolji novinarski radovi koji se bave temama važnima za lokalnu zajednicu.

Festival je nastavljen u subotu u Vukovaru na Veleučilištu Lavoslava Ružičke i to panel-raspravom na temu „BBC i fact-checking” o čemu je govorio Aleksandar Miladinović, zamjenik glavnog urednika BBC Srbija.
- Veliki dio odgovornosti leži na nama koji radimo u tradicionalni medijima i sama činjenica da se mi možemo vratiti tradicionalnim i osnovnim principima novinarstva već bi pomalo pomogla u ovoj zajedničkoj borbi protiv fake newsa i u ovom procesu fact-checking. BBC kao velika organizacija, na koju se brojni ugledaju i koja postavlja mnoge standarde u novinarstvu, posvećuje posebnu pažnju verifikaciji sadržaja, ali nas sve podsjeća da je, osim što ima i posebnih timova koji se bave verifikacijom i provjerom činjenica, to osnovni zadatak i dio osnovnog posla nas novinara. Kada bi se mi se vratili našem poslu i radili ga kako treba, bilo bi puno manje lažnih vijesti – rekao je uoči panel rasprave Aleksandar Miladinović.

Drugo današnje predavanje s panel raspravom „Fotografija – manipulacije i opasnosti umjetne inteligencije” održao je Ajdin Kamber, bosansko-hercegovački novinar, snimatelj i fotograf freelancer. 

U Palači Srijem u Vukovaru održana je 4. konferencija Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja. Teme konferencije bile su prijedlog zakona o naknadi ratne štete hrvatskim prognanicima i stradalnicima Domovinskog rata, Inicijativa za donošenje novoga zakona o ratom stradalim područjima i demografska, gospodarska i sigurnosna pitanja hrvatskoga Podunavlja.

- Zajednica povratnika je u zadnjih deset godina nastojala da se pokrene tužba protiv Republike Srbije za naknadu ratne štete međutim, no sada smo shvatili da se tih deset godina zapravo nismo pomaknuli niti za milimetar. Stoga smo donijeli odluku da prvo istražimo kakav pristup su imale druge države u drugim nekim ratovima i došli smo do podataka da je recimo u iračko kuvajtskom ratu Irak, koji je napao Kuvajt, morao nadoknaditi ratnu štetu. To nam je bio temelj da krenemo prema našoj Vladi s istim prijedlogom. Sami smo napravili prijedlog zakona, kriterija i naputak za sve provedbene akte koje oni trebaju donijeti. Danas ćemo ovdje iskoristiti nazočnost visokih državnih dužnosnika da im osobno uručimo naše zahtjeve – rekao je Branko Pek predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije.

Vezano uz inicijativu za donošenje novoga Zakona o ratom stradalim područjima rekao je kako Zakon o Području posebne državne skrbi, koji je donesen 5. lipnja 1996. godine, u početku nije davao očekivane rezultate, ne zbog loših odredbi, već zbog niza drugih čimbenika koji su trebali stvoriti uvjete za cjelovitu provedbu toga Zakona.

- Po završetku mirne reintegracije, Zakon o Području posebne državne skrbi polučio je dobre rezultate i u značajnoj mjeri potaknuo prognanike na povratak. Otvarane su poslovne zone u kojima su povratnici našli zaposlenje, a poduzetnici interes za ulaganje kapitala i otvaranje novih radnih mjesta. No, čestim izmjenama zakona i nesigurnosti uloženog kapitala, interes ulagača je smanjen. Dobitna kombinacija je donošenje novoga Zakona o ratom stradalim područjima koji bi objedinio najkvalitetnija rješenja iz bivših zakona o PPDS-u i Zakona o poticanju ulaganja u jedinstven Zakon o ratom stradalim područjima – pojasnio je Pek.

Marinko Čačić, dopredsjednik Zajednice povratnika Vukovarsko-srijemske županije, logoraš i hrvatski ratni vojni invalid naglasio je kako od svojih zahtjeva predstavnici Zajednice neće odustati.

- Očekujemo od naše Vlade da konačno shvati problem. Mi bez potpore Vlade i politike ne možemo napraviti ništa, možemo samo predložiti. Od ovoga nećemo odustati, to su naši zahtjevi i tražit ćemo načine da dođemo do cilja. Na kraju krajeva, to radimo za našu djecu jer mi to vjerovatno nećemo doživjeti. Želimo osigurati našoj djeci lakši opstanak u budućnosti – naglasio je Čačić.