NAJNOVIJE
U ponedjeljak akcija darivanja krvi u prostorima Crvenog križa Našice

Prema planu akcija dobrovoljnog darivanja krvi, sljedeća vam je prilika za učiniti humano djelo već sutra, 17. siječnja, od 16 do 20 sati. Akcija se održava u prostorima Crvenog križa Našice na adresi Ulica kralja Tomislava 6.

Iz Crvenog križa Našice kažu da su potrebne sve krvne grupe, pa pozivaju da se akciji darivanja priključe svi oni dobrog zdravlja i starosti između 18 i 65 godina.

Krv mogu dati i osobe koje su starije od 65 godina, a do sada su je redovito darivale.

Podsjetimo,darivanjem krvi spašavate ljudske živote, kontrolirate svoje zdravlje, primate priznanja Hrvatskog Crvenog križa, a darivatelji koji prvi puta daruju krv na poklon dobivaju ulaznicu za našičko kino.

(Nedjelja, 16 Siječanj 2022 14:49)
Zdravstvenih osiguranika čak 209 tisuća više nego stanovnika

Iako prema novom popisu stanovništva sve županije uključujući i Grad Zagreb imaju manje stanovnika nego prije 10 godina, Hrvatska i dalje ima 209 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih građana, prenosi HINA.

Naime, prema prvim rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima najviše 3,888.529 stanovnika, dok je na dan 3. siječnja imala čak 4,097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača, u kojem su 3,690.623 punoljetna građanina, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je mladih prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 2020. bilo više od 700 tisuća.

Postoji i dugogodišnji problem s postojanjem fiktivnih zdravstvenih osiguranika na koje su demografi već prije upozoravali govoreći da je najvjerojatnije riječ o hrvatskim državljanima, Srbima koji su napustili Hrvatsku, Hrvatima iz BiH, zatim hrvatskim građanima koji su se iselili, a nisu se odjavili te o strancima koji na obali imaju nekretnine. Nitko ne može precizno procijeniti koliko tih zdravstvenih osiguranika koji nisu stanovnici Hrvatske koristi “besplatno” zdravstvo, a koliko je među njima iseljenih i samo formalno prijavljenih na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. No taj bi se problem sada trebao riješiti, osobito nakon uvođenja registra stanovništva, koji ima većina članica EU, i preporuka EU je da ga članice izrade do kraja ove godine.

Iako prvi rezultati popisa stanovništva nisu ostavili razloga za optimizam, ipak valja istaknuti da pored jedinog županijskog središta Čakovca još uvijek ima manjih gradova, ali i velikih i manjih općina koje su povećale broj stanovnika u proteklom desetljeću. To su, među ostalim, Solin, Sveta Nedelja, Dugo Selo, grad Krk i Biograd na Moru.

Od općinama koje su povećale broj stanovnika, to su prije svega velike općine Viškovo kod Rijeke, zatim Podstrana kod Splita te općine na jugu Dalmacije Župa Dubrovačka i Konavle.

Kad je riječ o općinama koje imaju manje od 5000 stanovnika, u plusu su u odnosu na 2011. i općine na zadarskom području Poličnik, Sukošan, Pakoštane, Galovac te općine u blizini Splita - Dugopolje, Bol na otoku Braču, zatim Omišalj i Malinska - Dubašnica na Krku, Bilice u blizini Šibenika, Tar - Vabriga u Istarskoj županiji te Orehovica u Međimurskoj županiji.

Za pozitivan primjer treba svakako istaknuti Vis, najudaljeniji otok od kopna, koji je u proteklom desetljeću izgubio samo sedam stanovnika, zahvaljujući ustrajnoj i sveobuhvatnoj demografskoj politici. I udaljena općina Baška na otoku Krku, koja provodi demografsku politiku, izgubila je samo jednog stanovnika.

(Nedjelja, 16 Siječanj 2022 14:43)
Općina Bogdanovci donijela odluku o isplati novčane pomoći redovitim studentima

Općina Bogdanovci donijela je odluku o isplati jednokratne novčane pomoći redovitim studentima akademske godine 2021./2022. s područja Općine Bogdanovci.

Isplata pomoći dodijeljuje se s namjerom pružanja novčane nagrade za podmirenje dijela troškova studiranja.

Novčana pomoć je u iznosu 2.000,00 kuna po studentu i ostvaruje se putem podnijetih zamolbi i ispunjenih zahtjeva za odobrenje studentske stipendije, uz predočenje dokumenata o udovoljavanju uvjeta.

(Nedjelja, 16 Siječanj 2022 14:10)
Na sljedećim lokalnim izborima bit će izbrisano 352 vijećnika

Hrvatska će na sljedećim lokalnim izborima, 2025. i 2029. godine, birati 352 vijećnika manje u u lokalnim predstavničkim tijelima, posljedica je to novog popisa stanovništva koji je pokazao da Hrvatska ima gotovo 10 posto manje stanovnika, prenosi HINA.

Smanjenje broja stanovnika utjecalo je i na buduće smanjenje broja vijećnika u lokalnim predstavničkim tijelima koji je, prema Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, propisan temeljem broja stanovnika u pojedinoj županiji, gradu i općini.

Tako će Osječko-baranjska i Šibensko-kninska županija na sljedećim izborima birati po šest, a Istarska četiri vijećnika manje. Podsjetimo, broj vijećnika u lokalnim predstavničkim tijelima već je smanjen uoči prošlogodišnjih lokalnih izbora, i to za ukupno oko 10 posto, a sada će se i taj smanjeni broj u tri županije, 14 gradova i 59 općina dodatno smanjiti.

Kako je Osječko-baranjska županija pala na manje od 300.000 stanovnika, što joj je do sada garantiralo 47 skupštinara, ubuduće će imati 41. U Istarskoj će zbog pada broja stanovnika ispod 200.000 biti 37 umjesto 41 vijećnika, a Šibensko-kninska je pak pala ispod 100.000 pa će umjesto 37 imati 31 vijećnika.

Kad je riječ o smanjenju broja vijećnika, od velikih gradova to se dogodilo jedino Osijeku, koji je u 10 godina izgubio 11.200 stanovnika i sada ih ima 96.848. To će u Gradskom vijeću smanjiti broj vijećnika sa 31 na 27.

Prema zakonu, broj stanovnika određuje i koliko će koja jedinica lokalne samouprave imati zamjenika župana, gradonačelnika i načelnika općina. I tu će se dogoditi promjene u 10 gradova i dvije općine. Budući gradonačelnik Osijeka tako više neće imati dva nego samo jednog zamjenika, a gradonačelnici Garešnice, Pleternice, Belog Manastira, Belišća, Valpova, Županje, Benkovca, Imotskog i Ploča, kao i načelnici Čepina i Pitomače uopće neće imati zamjenike, jer im je broj stanovnika pao ispod 10.000.

Najviše smanjenja je u kategoriji jedinica koje broje od 2500 do 10.000 stanovnika. Iz nje su zbog pada na manje od 2500 stanovnika ispale čak 42 jedinice lokalne samouprave, gdje će ubuduće umjesto 13 biti devet vijećnika. U 15 općina broj stanovnika pao je ispod 1000, što znači smanjenje broja vijećnika s devet na sedam.

Inače, najviše smanjenja broja vijećnika biti u Osječkoj županiji, u četiri grada i osam općina, a Varaždinska županija jedina je u kojoj neće biti promjena.

U jednoj općina će se broj vijećnika povećati, a to je Podstrana kod Splita, gdje se broj stanovnika povećao na više od 10.000 pa će ubuduće birati 15 umjesto 13 vijećnika.

(Nedjelja, 16 Siječanj 2022 14:05)
U državi 5732 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2

U posljednja 24 sata zabilježena su 5.732 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 55.499.

Među njima je 1.717 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 224 pacijenta.  

Preminulo je 45 osoba. 

 Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do  danas ukupno je zabilježeno 817.435 osoba zaraženih novim  koronavirusom, od kojih je 13.118 preminulo, ukupno se oporavilo  748.818 osoba od toga 5.234 u posljednja 24 sata.  

U samoizolaciji je trenutno 25.448 osoba.  

Do danas je ukupno testirano 3.990.460 osoba, od toga 12.499 u posljednja 24 sata.  

Zaključno s 15.1.2022 utrošeno je 4.960.419 doza cjepiva, a cijepljeno je  56,19% ukupnog stanovništva, odnosno 66,90% odraslog stanovništva.  Na dan 15.1.2022 utrošeno je 15.311 doza cjepiva, a od toga je  1.364 osoba cijepljeno prvom dozom.  Zaključno s 15.1.2022 2.280.399 osoba cijepljeno je barem jednom dozom,  a od njih je cijepljenje završeno za 2.184.016 osoba ( 1.991.169 osoba  cijepljeno s dvije doze te 192.847 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen),  što čini 64,23% odraslog stanovništva. 

(Nedjelja, 16 Siječanj 2022 12:35)
U županiji na koronavirus novopozitivne 243 osobe
U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata su 243 nove pozitivne osobe na COVID-19, potvrđene PCR testiranjem ( 92 osobe iz Vinkovaca, 15 osoba iz Otoka, 14 osoba iz Županje, 11 osoba iz Ivankova, deset osoba iz Privlake, po devet osoba iz Bošnjaka, Rokovaca i Slakovaca, osam osoba iz Cerne, sedam osoba iz Nuštra, po šest osoba iz Andrijaševaca i Vukovara, pet osoba iz Jarmine, po četiri osobe iz Babine Grede, Soljana i Tovarnika, po tri osobe iz Drenovaca i Komletinaca, po dvije osobe iz Gradišta, Korođa, Nijemaca, Posavskih Podgajaca, Rajevog Sela, Starih Mikanovaca, Štitara i Vođinaca, te po jedna osoba iz Bobote, Cerića, Mirkovaca, Novih Mikanovaca, Orolika, Retkovaca, Starih Jankovaca i Šiškovaca ). 
Preminule su tri osobe.
Od početka epidemije ukupan broj oboljelih osoba je 23429, od kojih je 21698 izliječeno, a ukupno su preminule 394 osobe.
Trenutno je u županiji 46 osoba hospitalizirano zbog COVID-19 bolesti.
U protekla 24 sata testirano je 460 osoba, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 126459.
U samoizolaciji se na području županije nalazi 769 osoba.  
Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 69 je pozitivnih osoba iz sustava zdravstva ( osam liječnika, 39 med. sestara / tehničara, 15 drugih zdravstvenih radnika, sedam nezdravstvenih radnika zaposlenih u zdravstvu ).
U samoizolaciji iz sustava zdravstva nalazi se 20 radnika ( dva liječnika, 12 med. sestara / tehničara, četiri druga zdravstvena radnika, dva nezdravstvena radnika zaposlena u zdravstvu ).
Napomena:  Podaci iz sustava obrazovanja ažurirat će se u ponedjeljak.
(Nedjelja, 16 Siječanj 2022 11:14)
Muškarac ukrao televizore iz trgovačkog centra

Početkom mjeseca siječnja i 13. siječnja, u Osijeku, u trgovačkom centru, 47-godišnji hrvatski državljanin iskoristio je prisutnost većeg broja kupaca te ukrao dva televizora, izvijestila je PU osječko-baranjska.

Pravnoj osobi iz Zagreba počinjena je materijalna šteta veća od 2000 kuna.  

Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela „Krađa“, 47-godišnjak je uhićen i u petak, 14. siječnja, nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, predan pritvorskom nadzorniku.

Nadležnom državnom odvjetništvu policija podnosi kaznenu prijavu.

(Nedjelja, 16 Siječanj 2022 11:04)

Tko god spomene otpor Vukovaraca srbočetničkoj agresiji 1991. potakne i sjećanje na hrabri glas Siniše Glavaševića, novinara i urednika Hrvatskog radija Vukovar koji je uporno do posljednjeg dana slao okrutno realna izvješća iz opkoljenog grada. Uz izvješća, kako se obruč stezao, slao je i optužbe na račun hrvatske vlasti jer je brzo shvatio da je Hrvatska prepustila Vukovar sudbini.

Radio Vukovar postao je Hrvatski radio Vukovar 2. svibnja 1991. u 16.30 sati kada je skupina ogorčenih Vukovaraca upala u prostorije radija s namjerom da ovaj lokalni medij konačno stave pod hrvatski nadzor. Toga dana u selu Borovo dogodio se masakr hrvatskih redarstvenika, a na radiju su emitirane turbo folk pjesme. Hrvatima Vukovarcima prekipjelo je. Sutradan je iz Ministarstva informiranja Republike Hrvatske stigla odluka kojom se tadašnji dugogodišnji direktor Mirko Stanković i glavni i odgovorni urednik Milan Čorak razrješavaju dužnosti, a  na njihova mjesta postavljaju novi ljudi. Radijska postaja dobiva novo ime: Hrvatski radio Vukovar.

Novim direktorom imenovan je Zdravko Šeremet, dotadašnji novinar Siniša Glavašević postaje urednik, a za prvog glavnog i odgovornog urednika imenovan je Ivan Šlafhauzer da bi ga ubrzo naslijedio Josip Esterajher. Novi upravljački kadar odredio je i novi način funkcioniranja radija tako da nitko od zaposlenih nije ostao bez posla, ali je dio njih samostalno odlučio prestati raditi.

Na radiju je bilo uposleno 12 ljudi, tehničari Branimir Polovina i Dejan Dušanić, spikerice Mirjana Hrpka i Zvezdana Polovina, administrativne djelatnice Gordana Oljača i Dragica Jakumetović, te novinari Siniša Glavašević, Stjepan Penić, Josip Esterajher, Zdravko Šeremet, Danilo Hardi, Vladimir Levar, Roman Varenica i Karmen Brlić Jovanović. Tijekom lipnja 1991. nakon obavljene audicije zaposlene su i Vesna Vuković, Alenka Mirković, Marija Mataruga, Marija Sesler, Margareta Toth Arvaj i Tanja Novaković.

Kako se agresija pojačavala, dio djelatnika prestao je redovito dolaziti na posao, dio je otišao, a na kraju se iskristalizirala ekipa koja je ostala raditi na radiju. Bili su to Siniša Glavašević, Vesna Vuković, Alenka Mirković, Josip Esterajher, Branimir i Zvezdana Polovina te Mirjana Hrpka, koja je nakon ranjavanja zajedno s konvojem ranjenika napustila grad.

Značaj Hrvatskoga radija Vukovar odmah po dolasku na mjesto zapovjednika obrane grada prepoznao je Mile Dedaković Jastreb te je našoj medijskoj kući dao status službe od posebnog značaja. Dobili smo agregat od vatrogasaca kako bismo imali osiguran vlastiti izvor električne energije, imali redovitu opskrbu namirnicama, cigaretama i gorivom, a i kvalitetne informacije relevantnih izvora kao što su zapovjednik obrane ili ravnateljica bolnice. Nikada do tada ratni izvjestitelji nisu bili u središtu zbivanja kao što su to bili novinari Hrvatskog radija Vukovar, a vrijednost istine, koju su iznosili u svijet, bila je neprocjenjiva.

Veliki radijski studio, iz kojeg je emitiran program uživo i koji se nalazio u potkrovlju Radničkoga doma, nakon granatiranja 25. kolovoza 1991. više nije bio upotrebljiv pa se ekipa povukla u manji i stari studio u tadašnjoj Ulici maršala Tita, a kada su granatiranja postala cjelodnevna, Polovina je uredio sklonište za nužnu opremu i boravak ljudi na dnu stubišta zgrade jer je podrum te zgrade bio poplavljen. U takvim su uvjetima novinari Hrvatskog radija Vukovar radili sve do sredine listopada 1991. od kada ni to više nije bilo moguće. Novu su redakciju pronašli u podrumu kurije preko puta dvorca Eltz, a iz tog su prostora ubrzo morali preseliti u manji jer su ovaj prvi naselili civili čije su kuće i skloništa bili razrušeni. Polovina je morao instalirati opremu i odašiljač neophodne za emitiranje programa vani za vrijeme žestokog granatiranja.

Zapravo je nevjerojatno da su novinari HRV-a uspjeli ostati živima, nije bilo težih ranjavanja, nije bilo odavanja lokacija usprkos psihičkom opterećenju zbog uvjeta u kojima smo radili, a imali smo i osobne brige i gubitke. Siniša Glavašević bio je ranjen krhotinom granate 4. studenog 1991. na putu u bolnicu gdje je krenuo prikupiti podatke za izvješće. Ubijen je 20. studenoga 1991. na Ovčari kao i naš drugi kolega Branimir Polovina, a Vladimir Levar još se vodi nestalim. Stjepan Penić ubijen je u Dalju još u kolovozu 1991., a Alenka Mirković, Josip Esterajher i Zdravko Šeremet izašli su u proboju. Vesna Vuković, Zvezdana Polovina, Dragica Jakumetović i Gordana Oljača dočekale su okupatorsku vojsku u gradu i iz njega izašle s konvojem civila.

- Kad smo mi honorarci došli raditi na radio, u početku nismo mislili da ćemo tu ostati, a nije nam padalo na pamet da će se to pretvoriti u ono što se pretvorilo. Nije to mogao svatko raditi, a u konačnici je to pomagalo i nama jer kad sjedite u podrumu i ne znate ništa, a vani gruva i gruva, to je užasno deprimirajuće i frustrirajuće, zapravo se čovjek više boji. Meni je to bio nekakav smisao da ujutro ustanem i da se natjeram da istrčim van jer ono što radim, važno je ne samo meni, nego mom bratu, obitelji, prijateljima, mnoštvu ljudi, njih 16.000 koji su tada ostali u opkoljenom Vukovaru - prisjetila se Alenka Mirković, dodajući kako ju je najviše frustriralo jer je imala osjećaj da ju nitko ne čuje, ali se svejedno svako jutro ustajala i već u 8 davala prvo izvješće za Sky News.

Novinari su često tražili smisao svega što su radili jer nisu mogli zamisliti ništa izvan ratnih zbivanja pa ni slušatelje koji su s nestrpljenjem iščekivali izvješća iz opkoljenog grada. Siniša Glavašević bio je taj koji ih je stalno bodrio da ustraju i nastave jer istina Vukovara izlazi u svijet, a tek kasnije postalo je jasno koliko je bio dalekovidan.

- Program Hrvatskog radija Vukovara ostvarivali su Zvezdana i Branko dok smo Siniša, Josip, Alenka i ja preuzeli izvještavanje Hrvatske, a Alenka i strane javnosti. Siniša je bio lider tima, silno je vjerovao u ono što radimo. Optimizam i pozitivnu energiju širio je oko sebe. Kako je podrum Kapljice bio sklonište, Siniša je često oko sebe okupljao djecu, pričao im priče o sukobu dobra i zla s obavezno sretnim završetkom, tematski potpuno udaljene od rata. Vjerojatno je svatko od nas u opkoljenom Vukovaru u nizu užasnih dana imao neki užasniji, meni je to bio 4. studenoga. Taj dan pamtim jer je moj sadašnji suprug, tadašnji dečko, bio teško ranjen na Trpinjskoj cesti. Odlazeći u bolnicu ranjen je i Siniša, a ja nikada nisam bila bliže smrti i u preostala dva tjedna do pada grada nisam se usudila ni pomisliti da se u ratu može dogoditi nešto drugo osim rata - prepričava Vesna Vuković.

Zvezdana Polovina podsjeća sve, koji to žele priznati, da se rat nije dogodio preko noći, nego je dugo pripreman:- Mi nismo išli u rat, svi na radiju bili smo Vukovarci i rat je došao k nama. Rat je počeo ubojstvom hrvatskih policajaca u selu Borovo (tadašnjem Borovu Selu). Posljednji dan rada radija bio je 18. studenoga i sve to vrijeme bilo ga je i lagano i teško organizirati. Lagano jer nas je bilo malo, a teško zbog uvjeta rada. Zbog nemogućnosti kretanja rad je postao naš novi dom. Posljednje izvješće Siniša je poslao iz bolnice 18. studenog navečer. Iz bolnice smo morali izići 20. studenoga ujutro, na vratima je stajao Veselin Šljivančanin i razdvajao muškarce od žena - pojašnjava Zvezdana Polovina posljednje trenutke provedene sa suprugom Brankom i vjenčanim kumom Sinišom.

U veljači 1997. identifikacijom je potvrđeno da su Branimir Polovina, radijski tehničar, i Siniša Glavašević, novinar i urednik, ubijeni na Ovčari. Dva iznimno hrabra čovjeka, zahvaljujući čijoj sposobnosti je vukovarska istina došla do svih koji su ju željeli čuti, sahranjeni su jedan pokraj drugog na Mirogoju u Zagrebu.

Medij

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija