NAJNOVIJE
U Vukovaru potpisan Ugovor za regulaciju desne obale rijeke Dunav

Uoči Međunarodnog dana Dunava upriličeno je svečano potpisivanje Ugovora o izvođenju radova regulacije desne obale rijeke Dunav od ušća rijeke Vuke u dužini od 1333. riječnog kilometra do 1331. riječnog kilometra.

Ugovor su u prostorijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u Vukovaru potpisali generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i zajednica izvođača Hidrogradnja Osijek, Osijek Koteks i Sokol iz Vinkovaca. Ugovor je vrijedan 47,25 milijuna kuna.

Prema riječima Đurokovića cilj projekta je izgradnja i rekonstrukcija regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina u svrhu obrane od poplava, stabilizacija matice toka, obale i obalnog pojasa, kao i omogućavanje boljih uvjeta plovidbe, pristaništa i nove lučice za plovila. Uz urbanu nadogradnju i uređenje prostora uz Dunav, ovim projektom omogućilo bi se ostvarivanje šetnice od ušća Vuke prema Vučedolu.

- Ovim ćemo projektom grad Vukovar dodatno usmjeriti prema rijeci Dunav. Radovi u sklopu projekta krenut će iz 15. kolovoza 20'22. godine s obzirom na uvjete zaštite prirode. Projektom ćemo zaštiti postojeće pristanište odnosno privezište od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, omogućit će ispravak nepovoljne regulacijske linije na ovome području. Na jednom dijelu Dunav je uzak te je sigurnost plovidbe, u pojedinim trenutcima, možda i problematična tako da ćemo gradnjom objekata uspjeti ispraviti i napraviti sigurnije navigacijske uvjete na ovome području. Daljnjom gradnjom kroz ovaj projekt omogućit će se dodatan prostor za privez bijele flote, a unutar tog područja nastat će jedna velika lučica. Refiliranjem pijeska povezat ćemo dio lukobrana s kopnenim dijelom grada Vukovara i stvorit će se novi gradski teritorij od 10 hektara na kojem očekujemo da će Grad Vukovar iskoristiti šansu i na to se nadograditi s dodatnim arhitektonskim i urbanističkim rješenjima. Uz sve ostalo, izgrađena će biti i šetnica s biciklističkom stazom i mjestima za odmor za uživanje Vukovarki i Vukovaraca – rekao je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.

Ugovor o regulaciji obnove uz Dunav Sandra Grgić 2022

U ime Grada Vukovara svečanosti potpisivanja Ugovora nazočio je zamjenik gradonačelnika grada Vukovara Filip Sušac. Sušac je istaknuo kako će realizacijom ovog povijesnog ugovora za Grad Vukovar središte Vukovara biti veće za 10 hektara pogodnih za izgradnju raznih sadržaja te kako će Vukovar kao najveća riječna luka izvući potencijal iz rijeke Dunav.

- Na nama je u Gradu Vukovaru da iskoristimo potencijal koji smo dobili kroz ovaj projekt, da krenemo u idejno rješenje kako i što. Ovdje je potpisan Ugovor o provođenju prve faze projekta od tri. Planirana dinamika razvoja sve tri fraze je da kroz tri godine svi građevinski radovi budu završeni. Stoga, nama ne ostaje puno vremena nego krenuti razmišljati kako ćemo iskoristiti ovaj veliki i hvalevrijedan projekt – naglasio je Sušac.

Izaslanik Hrvatskoga Sabora Nikola Mažar naglasio je kako je ovo kapitalni projekt za grad Vukovar koji će okrenuti Vukovar prema Dunavu.

- Iznimna je čast svjedočiti ne samo kapitalnom i strateškom projektu za grad Vukovar nego, usudim se reći i povijesnom, koji će po prvi puta grad okrenuti prema rijeci Dunav, glavnoj ulici Europe. Dugo se čekalo na ovaj projekt, prva sjednica Vlade Republike Hrvatske u Vukovaru je stavila upravo ovaj projekt u program komunalne i elektroenergetske obnove. Osim što će ovaj projekt stvoriti novu vizuru grada Vukovara, stvorit će lukobran koji će štititi 120 brodica koje su trenutno u našoj marini. Ono što je ključno, je da ovo nije kraj nego početak jednog velikog projekta koji bi trebao završiti kod arheološkog parka Vučedol gdje bi onda sve građanke i građani mogli uživati od središta grada do Vučedola – rekao je Mažar.
Župan Vukovarsko-srijemske županije Damir Dekanić rekao je kako se ovim projektom gradu Vukovaru pruža veliki potencijal za razvoj grada.

- Ovaaj je projekt od izuzetne važnosti za grad Vukovar i Vukovarsko-srijemsku županiju. Uz sve sadržaje koji će se ovdje izgraditi, grad Vukovar će dobiti u potpunosti novu vizuru. Siguran sam kako će i grad Vukovar, ali i naša županija dobiti višestruku korist od ovoga projekta – naglasio je Dekanić.

Dodijela Mali čuvari voda Sandra Grgić 2022

U sklopu potpisivanja Ugovora uručeno je i sedam istraživačko-edukativnih kompleta „Mali čuvari voda“ koji se sastoji od Priručnika o vodi s pokusima za niže i više razrede i pokretnog laboratorija za ispitivanje vode osnovnim školama iz Vukovara, a u svrhu edukacije mladih te podizanja svijesti o potrebi zaštite i očuvanja voda.

Uz podršku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatske vode su provedbu pilot projekta omogućile putem sufinanciranja iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj kroz projekt „Tehnička pomoć za Hrvatske vode“, u okviru djelatnosti informiranja javnosti, edukacije mladih te podizanja svijesti o potrebi zaštite i očuvanja voda.

(Utorak, 28 Lipanj 2022 18:20)
Od 9. do 18. rujna 57. Vinkovačke jeseni

U Vinkovcima je održana medijska konferencija na kojoj su najavljene 57. vinkovačke jeseni. Ovogodišnje jeseni traju od 9. do 18. rujna s temom Ravnico, sva u klasju žita zlatnoga! Gradonačelnik grada Vinkovaca Ivan Bosančić naglasio je na konferenciji kako će u desetak dana trajanja manifestacije, Vinkovci postati centar svijeta.

- Ovogodišnja vinkovačka jesenska manifestacija nudi cijeli buket tradicijskih običaja, folklora i svega onoga što čini tradicijsku baštinu hrvatskog naroda, ali i zabavne sadržaje, u svakom slučaju za svakoga ponešto – rekao je Bosančić.

Pročelnica Odjela za kulturu i turizam grada Vinkovaca Marija Liščić nabrojala je koji će se sve koncerti održati.

- Koncerti Nede Ukraden, Minee, Lidije Bačić i Petra Graše, a na svoje će doći i ljubitelji tambure uz koncerte Slavonskih lola, Bosutskih bećara, Fijakera, Dika, Tamburaša za dušu i Najboljih hrvatskih tamburaša – kazala je.

Stjepan Đuraković, tajnik ZAKUD-a Vukovarsko-srijemske županije osvrnuo se na tradicijski dio koji će se održati.

- Tajnik županijskog ZAKUDA-a Stjepan Đurković kazao je kako će u mimohodu Dječjih Vinkovačkih jeseni koji će se održati u nedjelju, 11. rujna nastupiti oko 2.000 mališana dok će u svečanom mimohodu i reviji konjskih zaprega 57. Vinkovačkih jeseni, u nedjelju, 18. rujna ulicama grada u pjesmi i plesu proći članovi više od 75 folklornih skupina i 30-tak konjskih zaprega.
Zadnje se pripreme privode kraju, a dodao je i kako se nada da će i ove godine posjetitelji ponijeti sa sobom lijepa sjećanja iz Vinkovaca.

 

(Utorak, 28 Lipanj 2022 17:43)
Smrtno stradala osoba u prometnoj nesreći na cesti Sotin-Tovarnik
U 14,05 sati na županijskoj cesti između Sotina i Tovarnika dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovala dva osobna automobila, a u kojoj je, prema prvim informacijama, smrtno stradala jedna osoba i nekoliko ih je ozlijeđeno - priopćeno je iz PU vukovarsko-srijemske.
(Utorak, 28 Lipanj 2022 17:09)
Varaždinski branitelji prošli 370 kilometara, trećinu puta od Vukovara do Pelješkog mosta

U okviru projekta ”'Da se ne zaboravi – Varaždin za Hrvatsku'” varaždinski branitelji prošli su 370 kilometara, odnosno trećinu puta od Vukovara do Pelješkog mosta. Naime, članovi Kluba varaždinskih branitelja 1991.-1995. koji pješačenjem od Vukovara do Komarne obilježavaju puštanje u promet mosta Pelješac, u utorak su se na putu duljem od tisuću kilometara zaustavili u Varaždinu, a pred njima je još 27 dana hoda.

Među braniteljima koji su prošli put od Vukovara do Varaždina je Nenad Kamenar koji je istaknuo da na svojem putu dosad nisu naišli ni na kakve poteškoće.

-Trećina puta je sada odrađena, još nas dvije čekaju, tako da će to ispasti oko 1100 kilometara. Vjerujem da će ove rute oko Knina i prema Dalmaciji biti zahtjevnije zbog same temperature - rekao je Kamenar dodajući kako dnevno prijeđu 40-ak kilometara, ovisno o dionici te da će u slučaju velikih vrućina pješačiti i noću.

Na putu kojim spajaju istok, sjever i jug Hrvatske, varaždinski će branitelji proći kroz 13 županija, odnosno 30 gradova i općina u kojima ujedno promoviraju svoj dokumentarno-ratni film 'Ivan Sokač – život za Hrvatsku'.

 

 

(Utorak, 28 Lipanj 2022 16:42)
Rad obiteljskih liječnika na hitnoj samo iznimno

Napise o prijedlogu da liječnici obiteljske medicine mogu biti raspoređeni na rad u hitnoj pomoći i bolničkom hitnom prijamu, opovrgnulo je Ministarstvo zdravstva istaknuvši da se predlaže uključivanje obiteljskih liječnika u rad hitnih službi samo u iznimnim slučajevima, prenosi Hina.

(Utorak, 28 Lipanj 2022 16:26)
Ministar Malenica najavio modernizaciju pravosudnog sustava

Projekt za nadogradnju sustava kaznene evidencije, sudskog registra, uspostavu sustava e-sudnica i razvoj probacije „Daljnje unaprjeđenje kvalitete pravosuđa kroz nastavak modernizacije pravosudnog sustava“ predstavio je danas ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

(Utorak, 28 Lipanj 2022 16:12)
U Hrvatskoj 662 nova slučaja zaraze koronavirusom, u VSŽ tri

U posljednja 24 sata zabilježena su 662 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 3.703.

(Utorak, 28 Lipanj 2022 15:00)

Tko god spomene otpor Vukovaraca srbočetničkoj agresiji 1991. potakne i sjećanje na hrabri glas Siniše Glavaševića, novinara i urednika Hrvatskog radija Vukovar koji je uporno do posljednjeg dana slao okrutno realna izvješća iz opkoljenog grada. Uz izvješća, kako se obruč stezao, slao je i optužbe na račun hrvatske vlasti jer je brzo shvatio da je Hrvatska prepustila Vukovar sudbini.

Radio Vukovar postao je Hrvatski radio Vukovar 2. svibnja 1991. u 16.30 sati kada je skupina ogorčenih Vukovaraca upala u prostorije radija s namjerom da ovaj lokalni medij konačno stave pod hrvatski nadzor. Toga dana u selu Borovo dogodio se masakr hrvatskih redarstvenika, a na radiju su emitirane turbo folk pjesme. Hrvatima Vukovarcima prekipjelo je. Sutradan je iz Ministarstva informiranja Republike Hrvatske stigla odluka kojom se tadašnji dugogodišnji direktor Mirko Stanković i glavni i odgovorni urednik Milan Čorak razrješavaju dužnosti, a  na njihova mjesta postavljaju novi ljudi. Radijska postaja dobiva novo ime: Hrvatski radio Vukovar.

Novim direktorom imenovan je Zdravko Šeremet, dotadašnji novinar Siniša Glavašević postaje urednik, a za prvog glavnog i odgovornog urednika imenovan je Ivan Šlafhauzer da bi ga ubrzo naslijedio Josip Esterajher. Novi upravljački kadar odredio je i novi način funkcioniranja radija tako da nitko od zaposlenih nije ostao bez posla, ali je dio njih samostalno odlučio prestati raditi.

Na radiju je bilo uposleno 12 ljudi, tehničari Branimir Polovina i Dejan Dušanić, spikerice Mirjana Hrpka i Zvezdana Polovina, administrativne djelatnice Gordana Oljača i Dragica Jakumetović, te novinari Siniša Glavašević, Stjepan Penić, Josip Esterajher, Zdravko Šeremet, Danilo Hardi, Vladimir Levar, Roman Varenica i Karmen Brlić Jovanović. Tijekom lipnja 1991. nakon obavljene audicije zaposlene su i Vesna Vuković, Alenka Mirković, Marija Mataruga, Marija Sesler, Margareta Toth Arvaj i Tanja Novaković.

Kako se agresija pojačavala, dio djelatnika prestao je redovito dolaziti na posao, dio je otišao, a na kraju se iskristalizirala ekipa koja je ostala raditi na radiju. Bili su to Siniša Glavašević, Vesna Vuković, Alenka Mirković, Josip Esterajher, Branimir i Zvezdana Polovina te Mirjana Hrpka, koja je nakon ranjavanja zajedno s konvojem ranjenika napustila grad.

Značaj Hrvatskoga radija Vukovar odmah po dolasku na mjesto zapovjednika obrane grada prepoznao je Mile Dedaković Jastreb te je našoj medijskoj kući dao status službe od posebnog značaja. Dobili smo agregat od vatrogasaca kako bismo imali osiguran vlastiti izvor električne energije, imali redovitu opskrbu namirnicama, cigaretama i gorivom, a i kvalitetne informacije relevantnih izvora kao što su zapovjednik obrane ili ravnateljica bolnice. Nikada do tada ratni izvjestitelji nisu bili u središtu zbivanja kao što su to bili novinari Hrvatskog radija Vukovar, a vrijednost istine, koju su iznosili u svijet, bila je neprocjenjiva.

Veliki radijski studio, iz kojeg je emitiran program uživo i koji se nalazio u potkrovlju Radničkoga doma, nakon granatiranja 25. kolovoza 1991. više nije bio upotrebljiv pa se ekipa povukla u manji i stari studio u tadašnjoj Ulici maršala Tita, a kada su granatiranja postala cjelodnevna, Polovina je uredio sklonište za nužnu opremu i boravak ljudi na dnu stubišta zgrade jer je podrum te zgrade bio poplavljen. U takvim su uvjetima novinari Hrvatskog radija Vukovar radili sve do sredine listopada 1991. od kada ni to više nije bilo moguće. Novu su redakciju pronašli u podrumu kurije preko puta dvorca Eltz, a iz tog su prostora ubrzo morali preseliti u manji jer su ovaj prvi naselili civili čije su kuće i skloništa bili razrušeni. Polovina je morao instalirati opremu i odašiljač neophodne za emitiranje programa vani za vrijeme žestokog granatiranja.

Zapravo je nevjerojatno da su novinari HRV-a uspjeli ostati živima, nije bilo težih ranjavanja, nije bilo odavanja lokacija usprkos psihičkom opterećenju zbog uvjeta u kojima smo radili, a imali smo i osobne brige i gubitke. Siniša Glavašević bio je ranjen krhotinom granate 4. studenog 1991. na putu u bolnicu gdje je krenuo prikupiti podatke za izvješće. Ubijen je 20. studenoga 1991. na Ovčari kao i naš drugi kolega Branimir Polovina, a Vladimir Levar još se vodi nestalim. Stjepan Penić ubijen je u Dalju još u kolovozu 1991., a Alenka Mirković, Josip Esterajher i Zdravko Šeremet izašli su u proboju. Vesna Vuković, Zvezdana Polovina, Dragica Jakumetović i Gordana Oljača dočekale su okupatorsku vojsku u gradu i iz njega izašle s konvojem civila.

- Kad smo mi honorarci došli raditi na radio, u početku nismo mislili da ćemo tu ostati, a nije nam padalo na pamet da će se to pretvoriti u ono što se pretvorilo. Nije to mogao svatko raditi, a u konačnici je to pomagalo i nama jer kad sjedite u podrumu i ne znate ništa, a vani gruva i gruva, to je užasno deprimirajuće i frustrirajuće, zapravo se čovjek više boji. Meni je to bio nekakav smisao da ujutro ustanem i da se natjeram da istrčim van jer ono što radim, važno je ne samo meni, nego mom bratu, obitelji, prijateljima, mnoštvu ljudi, njih 16.000 koji su tada ostali u opkoljenom Vukovaru - prisjetila se Alenka Mirković, dodajući kako ju je najviše frustriralo jer je imala osjećaj da ju nitko ne čuje, ali se svejedno svako jutro ustajala i već u 8 davala prvo izvješće za Sky News.

Novinari su često tražili smisao svega što su radili jer nisu mogli zamisliti ništa izvan ratnih zbivanja pa ni slušatelje koji su s nestrpljenjem iščekivali izvješća iz opkoljenog grada. Siniša Glavašević bio je taj koji ih je stalno bodrio da ustraju i nastave jer istina Vukovara izlazi u svijet, a tek kasnije postalo je jasno koliko je bio dalekovidan.

- Program Hrvatskog radija Vukovara ostvarivali su Zvezdana i Branko dok smo Siniša, Josip, Alenka i ja preuzeli izvještavanje Hrvatske, a Alenka i strane javnosti. Siniša je bio lider tima, silno je vjerovao u ono što radimo. Optimizam i pozitivnu energiju širio je oko sebe. Kako je podrum Kapljice bio sklonište, Siniša je često oko sebe okupljao djecu, pričao im priče o sukobu dobra i zla s obavezno sretnim završetkom, tematski potpuno udaljene od rata. Vjerojatno je svatko od nas u opkoljenom Vukovaru u nizu užasnih dana imao neki užasniji, meni je to bio 4. studenoga. Taj dan pamtim jer je moj sadašnji suprug, tadašnji dečko, bio teško ranjen na Trpinjskoj cesti. Odlazeći u bolnicu ranjen je i Siniša, a ja nikada nisam bila bliže smrti i u preostala dva tjedna do pada grada nisam se usudila ni pomisliti da se u ratu može dogoditi nešto drugo osim rata - prepričava Vesna Vuković.

Zvezdana Polovina podsjeća sve, koji to žele priznati, da se rat nije dogodio preko noći, nego je dugo pripreman:- Mi nismo išli u rat, svi na radiju bili smo Vukovarci i rat je došao k nama. Rat je počeo ubojstvom hrvatskih policajaca u selu Borovo (tadašnjem Borovu Selu). Posljednji dan rada radija bio je 18. studenoga i sve to vrijeme bilo ga je i lagano i teško organizirati. Lagano jer nas je bilo malo, a teško zbog uvjeta rada. Zbog nemogućnosti kretanja rad je postao naš novi dom. Posljednje izvješće Siniša je poslao iz bolnice 18. studenog navečer. Iz bolnice smo morali izići 20. studenoga ujutro, na vratima je stajao Veselin Šljivančanin i razdvajao muškarce od žena - pojašnjava Zvezdana Polovina posljednje trenutke provedene sa suprugom Brankom i vjenčanim kumom Sinišom.

U veljači 1997. identifikacijom je potvrđeno da su Branimir Polovina, radijski tehničar, i Siniša Glavašević, novinar i urednik, ubijeni na Ovčari. Dva iznimno hrabra čovjeka, zahvaljujući čijoj sposobnosti je vukovarska istina došla do svih koji su ju željeli čuti, sahranjeni su jedan pokraj drugog na Mirogoju u Zagrebu.

Medij

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija