NAJNOVIJE
Zatvorena su birališta
U Hrvatskoj su u nedjelju, u 19 sati zatvorena birališta i završeni europski izbori, četvrti na kojima je Hrvatska sudjelovala i na koje je izašlo malo birača.
Od nedjelje u 7 sati, kad su biračka mjesta otvorena, do 16,30 sati na birališta je izašlo samo 487.000 ili 15,05 posto birača.To je osjetno slabiji odaziv u odnosu na europske izbore iz 2019., kada ih je do istog vremena glasovalo 21,31 posto, ali i na izbore iz 2014., kada ih je glasovalo 16,45 posto.
Privremeni izbori rezultati znat će se u nedjelju u 23 sata, a objavit će ih Državno izborno povjerenstvo nakon što se zatvore birališta u Italiji, čiji birači posljednji glasuju u EU. 
Svoju građansku dužnost odradili su brojni hrvatski političari, među njima i potpredsjednik Vlade, gradonačelnik Vukovara i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava. 
- Očekujem prije svega, da na razini cijele Hrvatske pokažemo da smo punopravna članica Europske unije, da građani prepoznaju svijest i važnost u kontekstu mogućnosti koje Europska unija pruža. Jednako tako, na ovom našem unutarnjem hrvatskom planu da smo suverena država, da vodimo brigu o svojim interesima uvažavajući europsku obitelj, ali ipak da pokažemo da je naša domovina Hrvatska i glavni grad Zagreb. Što se nas iz Domovinskog pokreta tiče, očekujemo jedno mjesto, s tim bi bili zadovoljni, to bi bio dobar uspjeh i nadogradnja na parlamentarne rezultate - rekao je Penava nakon glasovanja te komentirao malu izlaznost na izborima. 
- To me ne veseli. Volio bih da smo imali rekordnu izlaznost, kao i na parlamentarnim izborima, da smo ponovili nešto slično tome. Demokracija zato i služi, da svatko izađe i iskaže svoj stav, bez obzira hoće li glasati za varijantu a, b, c ili će poništiti listić, ali izražava svoj stav na taj način. Najnepovoljnija kombinacije je da jako mali broj ljudi izlazi na izbore, a onda pričaju kako ništa ne valja i kako nešto treba promijeniti, a zapravo smo propustili šansu koju demokratski sustav, kakvog živimo u Hrvatskoj, pruža - naglasio je Penava. 
(Nedjelja, 09 Lipanj 2024 19:27)
Do 16:30 glasalo 15,05 posto birača

Na izbore za Europski parlament do nedjelje poslijepodne izašlo je samo 487.000 birača ili njih 15, 05 posto, objavilo je u 17 sati Državno izborno povjerenstvo. 

To je osjetno slabiji odaziv u odnosu na europske izbore iz 2019., kada ih je do istog vremena glasovalo 21, 31 posto, ali i na izbore iz 2014., kada ih je glasovalo 16, 45 posto.

Pravo birati 12 hrvatskih zastupnika u Europski parlament u nedjelju ima 3 milijuna 371 tisuću birača u zemlji i 40 država u inozemstvu.

(Nedjelja, 09 Lipanj 2024 17:30)
Otvorena su biračka mjesta
Hrvatski birači danas četvrti put glasuju na europskim izborima.
(Nedjelja, 09 Lipanj 2024 07:05)
Održana panel rasprava „BBC i fact-checking”

Centar za kulturu medija (CKM) iz Vinkovaca po peti puta održava Media in Time festival novinarstva. Ovogodišnji festival započeo je jučer u Vinkovcima, a nastavljen je danas u Vukovaru.

Prvoga dana festivala, na predavanjima i edukacijama bilo je riječi o uspostavi provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka, mjeri koju u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provode Ministarstvo kulture i Agencija za elektroničke medije. Predstavljen je projekt VerifEye – jačanje otpornosti društva na dezinformacije Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek, Akademije za umjetnost i kulturu Osijek i Centra za kulturu medija Vinkovci.

U okviru festivala Hrvatsko novinarsko društvo je u petak u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima dodijelilo nagrade za lokalno novinarstvo “Siniša Glavašević” i “Anđelko Erceg”.
Nagradom "Anđelko Erceg" za pisano novinarstvo nagrađena je dopisnica Večernjeg lista iz Osijeka Suzana Lepan Štefančić, a za internet novinarstvo novinarka slavonskobrodskog portala SBplusa, Željka Gavranović.
Nagradu "Siniša Glavaševića" za radijski prilog primio je Ivan Hlupić iz Radio Sljemena. Za najbolji televizijski prilog nagradu su primile RTL-ova novinarka iz Zagreba Kristina Čuljak i novinar Nove TV iz Splita Ivan Kaštelan.

Nagrade koje nose imena dvojice legendarnih hrvatskih novinara HND je ustanovio 2022. godine sa željom da se nagrade najbolji novinarski radovi koji se bave temama važnima za lokalnu zajednicu.

Festival je nastavljen u subotu u Vukovaru na Veleučilištu Lavoslava Ružičke i to panel-raspravom na temu „BBC i fact-checking” o čemu je govorio Aleksandar Miladinović, zamjenik glavnog urednika BBC Srbija.
- Veliki dio odgovornosti leži na nama koji radimo u tradicionalni medijima i sama činjenica da se mi možemo vratiti tradicionalnim i osnovnim principima novinarstva već bi pomalo pomogla u ovoj zajedničkoj borbi protiv fake newsa i u ovom procesu fact-checking. BBC kao velika organizacija, na koju se brojni ugledaju i koja postavlja mnoge standarde u novinarstvu, posvećuje posebnu pažnju verifikaciji sadržaja, ali nas sve podsjeća da je, osim što ima i posebnih timova koji se bave verifikacijom i provjerom činjenica, to osnovni zadatak i dio osnovnog posla nas novinara. Kada bi se mi se vratili našem poslu i radili ga kako treba, bilo bi puno manje lažnih vijesti – rekao je uoči panel rasprave Aleksandar Miladinović.

Drugo današnje predavanje s panel raspravom „Fotografija – manipulacije i opasnosti umjetne inteligencije” održao je Ajdin Kamber, bosansko-hercegovački novinar, snimatelj i fotograf freelancer. 

(Subota, 08 Lipanj 2024 13:12)
Održana 4. konferencija Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja

U Palači Srijem u Vukovaru održana je 4. konferencija Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja. Teme konferencije bile su prijedlog zakona o naknadi ratne štete hrvatskim prognanicima i stradalnicima Domovinskog rata, Inicijativa za donošenje novoga zakona o ratom stradalim područjima i demografska, gospodarska i sigurnosna pitanja hrvatskoga Podunavlja.

- Zajednica povratnika je u zadnjih deset godina nastojala da se pokrene tužba protiv Republike Srbije za naknadu ratne štete međutim, no sada smo shvatili da se tih deset godina zapravo nismo pomaknuli niti za milimetar. Stoga smo donijeli odluku da prvo istražimo kakav pristup su imale druge države u drugim nekim ratovima i došli smo do podataka da je recimo u iračko kuvajtskom ratu Irak, koji je napao Kuvajt, morao nadoknaditi ratnu štetu. To nam je bio temelj da krenemo prema našoj Vladi s istim prijedlogom. Sami smo napravili prijedlog zakona, kriterija i naputak za sve provedbene akte koje oni trebaju donijeti. Danas ćemo ovdje iskoristiti nazočnost visokih državnih dužnosnika da im osobno uručimo naše zahtjeve – rekao je Branko Pek predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije.

Vezano uz inicijativu za donošenje novoga Zakona o ratom stradalim područjima rekao je kako Zakon o Području posebne državne skrbi, koji je donesen 5. lipnja 1996. godine, u početku nije davao očekivane rezultate, ne zbog loših odredbi, već zbog niza drugih čimbenika koji su trebali stvoriti uvjete za cjelovitu provedbu toga Zakona.

- Po završetku mirne reintegracije, Zakon o Području posebne državne skrbi polučio je dobre rezultate i u značajnoj mjeri potaknuo prognanike na povratak. Otvarane su poslovne zone u kojima su povratnici našli zaposlenje, a poduzetnici interes za ulaganje kapitala i otvaranje novih radnih mjesta. No, čestim izmjenama zakona i nesigurnosti uloženog kapitala, interes ulagača je smanjen. Dobitna kombinacija je donošenje novoga Zakona o ratom stradalim područjima koji bi objedinio najkvalitetnija rješenja iz bivših zakona o PPDS-u i Zakona o poticanju ulaganja u jedinstven Zakon o ratom stradalim područjima – pojasnio je Pek.

Marinko Čačić, dopredsjednik Zajednice povratnika Vukovarsko-srijemske županije, logoraš i hrvatski ratni vojni invalid naglasio je kako od svojih zahtjeva predstavnici Zajednice neće odustati.

- Očekujemo od naše Vlade da konačno shvati problem. Mi bez potpore Vlade i politike ne možemo napraviti ništa, možemo samo predložiti. Od ovoga nećemo odustati, to su naši zahtjevi i tražit ćemo načine da dođemo do cilja. Na kraju krajeva, to radimo za našu djecu jer mi to vjerovatno nećemo doživjeti. Želimo osigurati našoj djeci lakši opstanak u budućnosti – naglasio je Čačić.

(Subota, 08 Lipanj 2024 12:40)
Počela izborna šutnja
U Hrvatskoj je u ponoć počela dvodnevna izborna šutnja uoči nedjeljnih izbora za Europski parlament, na kojima nešto više od 3, 7 milijuna hrvatskih birača odlučuje koji će ih 12 hrvatskih zastupnika idućih pet godina predstavljati u Bruxellesu.
Šutnji je prethodila 45 dana duga promidžba u kojoj je 300 kandidata sa 25 izbornih lista imalo priliku predstaviti sebe i svoje programe.
Od ponoći, do nedjelje, 9. lipnja,  u 19 sati do kada izborna šutnja traje, zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora. Isto vrijedi i za objavljivanje fotografija izbornih sudionika u sredstvima javnog priopćavanja, njihovih izjava i intervjua.
Državno izborno povjerenstvo pozvalo je sve političke stranke i kandidate koji sudjeluju na izborima, ali i građane i pravne osobe da za vrijeme šutnje ne iznose i ne obrazlažu izborne programe, ne objavljuju promidžbene poruke i fotografije kandidata u medijima, ne postavljaju nove plakate, ne pozivaju birače na glasanje za pojedine izborne sudionike, telefonom, SMS-om, mailom. Pozvalo ih je i da na društvene mreže ne postavljaju nove promidžbene sadržaje poput statusa, videa, slika ili komentara.
Medijima i medijskim nakladnicima u Hrvatskoj, DIP je poručio da za vrijeme izborne šutnje ne objavljuju fotografije, izjave, intervjue izbornih sudionika te da ne prenose eventualne konferencije za medije, javne događaje ili njihova obraćanja javnosti, bez obzira radi li se o temi koja je izravno vezana za izbore ili bilo koju drugu temu. Pozvao ih je i da iz svojih programa uklone reklame, linkove i slikovne linkove - oglase („bannere“) na portalima koji vode na mrežne stranice izbornih sudionika.
Za one koji će kršiti izbornu šutnju na europskim su izborima, za razliku od parlamentarnih, propisane kazne, od 398 eura za fizičku osobu, od 1.327 do 3. 981 eura za kandidata na izborima i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 13. 272 do 66. 361 eura za pravnu osobu, primjerice, političku stranku.  
(Subota, 08 Lipanj 2024 01:13)
Na prostoru Sportske zračne luke Osijek-Čepin otvoren je 11. Farm Show Osijek

Na prostoru Sportske zračne luke Osijek-Čepin otvoren je 11. Farm Show Osijek.

(Petak, 07 Lipanj 2024 14:07)
Greška
  • JUser: :_load: Nije moguće učitavanje korisnika sa ID: 109

Subota, 12 Studeni 2022 11:54

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je u petak zadovoljstvo procjenom Europske komisije da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo ostvariti rast od šest posto i kazao da te potvrde potvrđuju ono što Vlada kontinuirano govori.

Subota, 12 Studeni 2022 11:44

Gotovo osam tisuća građana zatražilo je vaučere za dodatno obrazovanje. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), preko kojeg se vaučeri dobivaju, uvjereni su da će do kraja godine ispuniti plan da se u obrazovanje vaučerima uključi četiri tisuće građana.   

Subota, 12 Studeni 2022 08:05

Ministarstvo hrvatskih branitelja potpisalo je s nekoliko institucija iz Bosne i Hercegovine sporazum o organizaciji posjeta Vukovaru učenika završnih razreda osnovnih škola, priopćeno je u petak.

Subota, 12 Studeni 2022 08:03

Jednogodišnji staž u primarnoj zdravstvenoj zaštiti neće biti obaveza nakon završenog studija medicine, odlučilo je Ministarstvo zdravstva nakon što je taj prijedlog izazvao val nezadovoljstva među studentima i mladim liječnicima. 


- Unaprijedit će se sustav specijalističkog usavršavanja. Mladi liječnici radit će pod nadzorom i za veće plaće, ali ne nužno u primarnoj zaštiti - rekao je ministar zdravstva Vili Beroš u petak na predstavljanju reformskih mjera nakon trotjedne javne rasprave o dva ključna zdravstvena zakona. 

Potvrdio je da se zbog velikog broja kritika odustalo od toga da liječnici, nakon diplome, jednu godinu odrađuju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. No, poduzet će se niz stimulativnih mjera kako bi ih se privuklo u specijalizacije na manje atraktivnim područjima.

S obzirom na velik broj pristiglih primjedbi, odustalo se od toga da pet godina rada u domu zdravlja bude uvjet za otvaranje privatne prakse. Uvjet će i dalje biti godina dana rada u domu zdravlja za one koji žele otvoriti privatnu praksu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Navodi se to u reformskim mjerama i rezultatima javne rasprave koje je Beroš sa svojim timom predstavio u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici stručnim tijelima, udrugama pacijenata i civilnog društva.

- Nitko ne voli promjene, ali one su nužne - poručio je Beroš aludirajući na kritike po medijima i otpore koje su izazvale predložene mjere, a koje se većinom odnose na situaciju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i specijalizacije mladih liječnika. 

Najavio je i da će dva ključna zakona - o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju, o kojima je javna rasprava završila u utorak, biti upućena u dva saborska čitanja, a njihovo se donošenje očekuje krajem ove ili početkom iduće godine.

Ponovio je da su ključne zadaće reforme - financijska održivost sustava, jačanje javnoga zdravstva i prevencije, reorganizacija bolnica i ulaganje u ljudske resurse.

Ministarstvo nije pokleknulo pod zahtjevima da se ograniči na maksimalno 25 posto broj ordinacija u sklopu domova zdravlja, tako da se može očekivati porast njihova broja na račun privatne prakse u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Beroš je poručio obiteljskim liječnicima i da neće morati odrađivati posao hitne pomoći izvan svoga radnoga mjesta. Izaći će im se u susret i zapošljavanjem administratora koji bi ih trebali rasteretiti suvišne administracije. Isto tako, za putne naloge pacijenata nastojat će se zadužiti HZZO.

Zadržava se i prijedlog da svaka županija ima po jedan dom zdravlja, koji će moći imati i svoje podružnice ukoliko se radi i otocima ili drugim zahtjevim geografskim situacijama. Domovi zdravlja značajno će proširiti djelatnosti, trebali bi dobiti psihološke, logopedske i druge specijalističke usluge, a ministar je pozdravio i prijedlog da se fizikalna medicina "spusti" na razinu primarne zdravstvene zaštite.

Pri tome je istaknuo da će se izjednačiti koeficijenti zaposlenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s koeficijentima specijalista u bolnicama, a privatnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti moći će raditi do 68 godina života.

Iako se predlagalo da svaka županija ima samo jednu opću bolnicu, Beroš kaže da to neće biti obaveza, nego samo prijedlog. Prijenos osnivačkih prava sa županije na državu, u slučaju općih bolnica, omogućit će objedinjenu javnu nabavu, uspostavit će se nova kategorizacija bolnica i formirati centri izvrsnosti   

Beroš je najavio i postupne promjene u modelu ugovaranja s bolnicama, gdje će težište biti na kvaliteti rada i rezultatima, a ne na kvantiteti i limitima.

Kao jedna od novina najavljeno je i da će pacijenti imati mogućnost ocjenjivati zdravstvenu uslugu koju su primili. Radi se i na uspostavi registra pružatelja zdravstvenih usluga i smanjenju lista čekanja, poručio je Beroš te ponovno pozvao na politički i društveni konsenzus oko predložene reforme.

Nedjelja, 06 Studeni 2022 10:14

Turistička zajednica grada Osijeka, kao suorganizator manifestacije, uputila je poziv za iskazivanje interesa zainteresiranim subjektima za sudjelovanje na Adventu u Osijeku 2022. Poznat je i raspored kućica na Trgu Svetog Trojstva u Tvrđi.

Nedjelja, 06 Studeni 2022 10:02

Stranih studenata koji su upisali hrvatske fakultete ima 1715 što je porast od 20 posto u odnosu na lani, premda se hrvatska sveučilišta nisu proslavila i nazaduju na najobuhvatnijoj ljestvici svjetskih sveučilišta. 

Nedjelja, 06 Studeni 2022 09:52

Nakon niza kritika zbog neobavljanja sistematskih pregleda za zaposlenike zdravstvenih ustanova, uprave velikih zagrebačkih bolnica objašnjavaju da su taj program obustavile zbog pandemije, a revitalizirat će ga odmah iza Nove godine.

Subota, 05 Studeni 2022 08:32

U Zagrebu su u petak predstavnicima komunalnih poduzeća i pojedinim čelnicima lokalnih jedinica uručeni Ugovori za financiranje provedbe 13 investicijskih projekata sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje, ukupne vrijednosti 617 milijuna kuna, od čega na bespovratna sredstva u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) otpada 395 milijuna kuna ili 64 posto od ukupne vrijednosti. 

Ugovore su predstavnicima komunalnih poduzeća i pojedinim čelnicima lokalnih jedinica dodijelili ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.

Provedbom 13 projekata za koje su dodijeljeni ugovori omogućit će se ili poboljšati pristup pitkoj vodi stanovništvu diljem Hrvatske, koje većinom živi u ruralnim područjima. Pritom, izgradit će se ili rekonstruirati 151 kilometar sustava javne vodoopskrbe te izgraditi ili rekonstruirati 35 kilometara sustava javne odvodnje.

- Time će se omogućiti pristup poboljšanoj vodoopskrbi za više od 50 tisuća stanovnika i pristup poboljšanom sustavu pročišćavanja otpadnih voda za više od pet tisuća stanovnika - istaknuo je Filipović.

Investicije će također doprinijeti i smanjenjima gubitaka vode u vodoopskrbnim sustavima, koje na razini RH doseže oko 50 posto.

Đuroković iz Hrvatskih voda je istaknuo da je ovo već drugi poziv u okviru NPOO-a koji se odnosi na razvoj vodno-komunalne infrastrukture. Prvim pozivom već je dodijeljeno 73 ugovora, a s ovih 13 ukupna vrijednost im doseže 1,8 milijardi kuna, od čega su 1,1 milijarda bespovratna sredstva. Pohvalio je komunalna poduzeća za pripremu projekata, čija će realizacija značiti 50 novih gradilišta diljem Hrvatske.

Među dodijeljenih 13 ugovora, projekt Osijek 4 Vodovoda Osijek prednjači po ukupnoj vrijednosti od 164,6 milijuna kuna, pri čemu je dobio bespovratnih 105,3 milijuna kuna. 

- Osijeku je dodijeljeno gotovo 165 milijuna kuna iz NPOO-a za rekonstrukciju i izgradnju kanalizacijske i vodovodne mreže! Iznimno značajna je to investicija jer će modernizirati dio vodoopskrbnog sustava grada Osijeka koji obuhvaća 770 kilometara vodovodne i 485 kilometara kanalizacijske mreže. Osijek će ovim projektom dobiti oko 30 kilometara nove i rekonstruirane vodoopskrbne i kanalizacijske mreže u Gundulićevoj, Sljemenskoj, Kolodvorskoj i Kapelskoj ulici, te u dijelu Vukovarske i Stepinčeve, kao i izgradnju vodovoda u Višnjevcu. Gubitci vode smanjit će se za čak 25 posto, ugradit će se daljinsko očitanje vodomjera, te povećati pouzdanost i sigurnost u vodoopskrbi i odvodnji. Cilj nam je razviti moderan, kvalitetan i racionalan vodoopskrbni i kanalizacijski sustav koji je sposoban isporučiti dovoljne količine zdravstveno ispravne pitke vode, ali i sustav koji brine o okolišu i smanjuje onečišćenja, osobito rijeke Drave - izjavio je prilikom dodjele ugovora osječki gradonačelnik Ivan Radić:.

Od ostalih ugovora izdvojimo da s područja Slavonije za rekonstrukciju vodoopskrbnih cjevovoda u Gradu Iloku u pet ulica ukupna dodijeljena bespovratna sredstva dosežu 1,5 milijuna kuna. Tu je i projekt slavonskobrodskog Vodovoda, koji se odnosi na sustav vodoopskrbe u općinama Velika Kopanica i i Donji Andrijevci, uz ukupna bespovratna sredstva od 30,3 milijuna kuna.

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija