NAJNOVIJE
Zatvorena su birališta
U Hrvatskoj su u nedjelju, u 19 sati zatvorena birališta i završeni europski izbori, četvrti na kojima je Hrvatska sudjelovala i na koje je izašlo malo birača.
Od nedjelje u 7 sati, kad su biračka mjesta otvorena, do 16,30 sati na birališta je izašlo samo 487.000 ili 15,05 posto birača.To je osjetno slabiji odaziv u odnosu na europske izbore iz 2019., kada ih je do istog vremena glasovalo 21,31 posto, ali i na izbore iz 2014., kada ih je glasovalo 16,45 posto.
Privremeni izbori rezultati znat će se u nedjelju u 23 sata, a objavit će ih Državno izborno povjerenstvo nakon što se zatvore birališta u Italiji, čiji birači posljednji glasuju u EU. 
Svoju građansku dužnost odradili su brojni hrvatski političari, među njima i potpredsjednik Vlade, gradonačelnik Vukovara i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava. 
- Očekujem prije svega, da na razini cijele Hrvatske pokažemo da smo punopravna članica Europske unije, da građani prepoznaju svijest i važnost u kontekstu mogućnosti koje Europska unija pruža. Jednako tako, na ovom našem unutarnjem hrvatskom planu da smo suverena država, da vodimo brigu o svojim interesima uvažavajući europsku obitelj, ali ipak da pokažemo da je naša domovina Hrvatska i glavni grad Zagreb. Što se nas iz Domovinskog pokreta tiče, očekujemo jedno mjesto, s tim bi bili zadovoljni, to bi bio dobar uspjeh i nadogradnja na parlamentarne rezultate - rekao je Penava nakon glasovanja te komentirao malu izlaznost na izborima. 
- To me ne veseli. Volio bih da smo imali rekordnu izlaznost, kao i na parlamentarnim izborima, da smo ponovili nešto slično tome. Demokracija zato i služi, da svatko izađe i iskaže svoj stav, bez obzira hoće li glasati za varijantu a, b, c ili će poništiti listić, ali izražava svoj stav na taj način. Najnepovoljnija kombinacije je da jako mali broj ljudi izlazi na izbore, a onda pričaju kako ništa ne valja i kako nešto treba promijeniti, a zapravo smo propustili šansu koju demokratski sustav, kakvog živimo u Hrvatskoj, pruža - naglasio je Penava. 
(Nedjelja, 09 Lipanj 2024 19:27)
Do 16:30 glasalo 15,05 posto birača

Na izbore za Europski parlament do nedjelje poslijepodne izašlo je samo 487.000 birača ili njih 15, 05 posto, objavilo je u 17 sati Državno izborno povjerenstvo. 

To je osjetno slabiji odaziv u odnosu na europske izbore iz 2019., kada ih je do istog vremena glasovalo 21, 31 posto, ali i na izbore iz 2014., kada ih je glasovalo 16, 45 posto.

Pravo birati 12 hrvatskih zastupnika u Europski parlament u nedjelju ima 3 milijuna 371 tisuću birača u zemlji i 40 država u inozemstvu.

(Nedjelja, 09 Lipanj 2024 17:30)
Otvorena su biračka mjesta
Hrvatski birači danas četvrti put glasuju na europskim izborima.
(Nedjelja, 09 Lipanj 2024 07:05)
Održana panel rasprava „BBC i fact-checking”

Centar za kulturu medija (CKM) iz Vinkovaca po peti puta održava Media in Time festival novinarstva. Ovogodišnji festival započeo je jučer u Vinkovcima, a nastavljen je danas u Vukovaru.

Prvoga dana festivala, na predavanjima i edukacijama bilo je riječi o uspostavi provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka, mjeri koju u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provode Ministarstvo kulture i Agencija za elektroničke medije. Predstavljen je projekt VerifEye – jačanje otpornosti društva na dezinformacije Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek, Akademije za umjetnost i kulturu Osijek i Centra za kulturu medija Vinkovci.

U okviru festivala Hrvatsko novinarsko društvo je u petak u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima dodijelilo nagrade za lokalno novinarstvo “Siniša Glavašević” i “Anđelko Erceg”.
Nagradom "Anđelko Erceg" za pisano novinarstvo nagrađena je dopisnica Večernjeg lista iz Osijeka Suzana Lepan Štefančić, a za internet novinarstvo novinarka slavonskobrodskog portala SBplusa, Željka Gavranović.
Nagradu "Siniša Glavaševića" za radijski prilog primio je Ivan Hlupić iz Radio Sljemena. Za najbolji televizijski prilog nagradu su primile RTL-ova novinarka iz Zagreba Kristina Čuljak i novinar Nove TV iz Splita Ivan Kaštelan.

Nagrade koje nose imena dvojice legendarnih hrvatskih novinara HND je ustanovio 2022. godine sa željom da se nagrade najbolji novinarski radovi koji se bave temama važnima za lokalnu zajednicu.

Festival je nastavljen u subotu u Vukovaru na Veleučilištu Lavoslava Ružičke i to panel-raspravom na temu „BBC i fact-checking” o čemu je govorio Aleksandar Miladinović, zamjenik glavnog urednika BBC Srbija.
- Veliki dio odgovornosti leži na nama koji radimo u tradicionalni medijima i sama činjenica da se mi možemo vratiti tradicionalnim i osnovnim principima novinarstva već bi pomalo pomogla u ovoj zajedničkoj borbi protiv fake newsa i u ovom procesu fact-checking. BBC kao velika organizacija, na koju se brojni ugledaju i koja postavlja mnoge standarde u novinarstvu, posvećuje posebnu pažnju verifikaciji sadržaja, ali nas sve podsjeća da je, osim što ima i posebnih timova koji se bave verifikacijom i provjerom činjenica, to osnovni zadatak i dio osnovnog posla nas novinara. Kada bi se mi se vratili našem poslu i radili ga kako treba, bilo bi puno manje lažnih vijesti – rekao je uoči panel rasprave Aleksandar Miladinović.

Drugo današnje predavanje s panel raspravom „Fotografija – manipulacije i opasnosti umjetne inteligencije” održao je Ajdin Kamber, bosansko-hercegovački novinar, snimatelj i fotograf freelancer. 

(Subota, 08 Lipanj 2024 13:12)
Održana 4. konferencija Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja

U Palači Srijem u Vukovaru održana je 4. konferencija Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja. Teme konferencije bile su prijedlog zakona o naknadi ratne štete hrvatskim prognanicima i stradalnicima Domovinskog rata, Inicijativa za donošenje novoga zakona o ratom stradalim područjima i demografska, gospodarska i sigurnosna pitanja hrvatskoga Podunavlja.

- Zajednica povratnika je u zadnjih deset godina nastojala da se pokrene tužba protiv Republike Srbije za naknadu ratne štete međutim, no sada smo shvatili da se tih deset godina zapravo nismo pomaknuli niti za milimetar. Stoga smo donijeli odluku da prvo istražimo kakav pristup su imale druge države u drugim nekim ratovima i došli smo do podataka da je recimo u iračko kuvajtskom ratu Irak, koji je napao Kuvajt, morao nadoknaditi ratnu štetu. To nam je bio temelj da krenemo prema našoj Vladi s istim prijedlogom. Sami smo napravili prijedlog zakona, kriterija i naputak za sve provedbene akte koje oni trebaju donijeti. Danas ćemo ovdje iskoristiti nazočnost visokih državnih dužnosnika da im osobno uručimo naše zahtjeve – rekao je Branko Pek predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije.

Vezano uz inicijativu za donošenje novoga Zakona o ratom stradalim područjima rekao je kako Zakon o Području posebne državne skrbi, koji je donesen 5. lipnja 1996. godine, u početku nije davao očekivane rezultate, ne zbog loših odredbi, već zbog niza drugih čimbenika koji su trebali stvoriti uvjete za cjelovitu provedbu toga Zakona.

- Po završetku mirne reintegracije, Zakon o Području posebne državne skrbi polučio je dobre rezultate i u značajnoj mjeri potaknuo prognanike na povratak. Otvarane su poslovne zone u kojima su povratnici našli zaposlenje, a poduzetnici interes za ulaganje kapitala i otvaranje novih radnih mjesta. No, čestim izmjenama zakona i nesigurnosti uloženog kapitala, interes ulagača je smanjen. Dobitna kombinacija je donošenje novoga Zakona o ratom stradalim područjima koji bi objedinio najkvalitetnija rješenja iz bivših zakona o PPDS-u i Zakona o poticanju ulaganja u jedinstven Zakon o ratom stradalim područjima – pojasnio je Pek.

Marinko Čačić, dopredsjednik Zajednice povratnika Vukovarsko-srijemske županije, logoraš i hrvatski ratni vojni invalid naglasio je kako od svojih zahtjeva predstavnici Zajednice neće odustati.

- Očekujemo od naše Vlade da konačno shvati problem. Mi bez potpore Vlade i politike ne možemo napraviti ništa, možemo samo predložiti. Od ovoga nećemo odustati, to su naši zahtjevi i tražit ćemo načine da dođemo do cilja. Na kraju krajeva, to radimo za našu djecu jer mi to vjerovatno nećemo doživjeti. Želimo osigurati našoj djeci lakši opstanak u budućnosti – naglasio je Čačić.

(Subota, 08 Lipanj 2024 12:40)
Počela izborna šutnja
U Hrvatskoj je u ponoć počela dvodnevna izborna šutnja uoči nedjeljnih izbora za Europski parlament, na kojima nešto više od 3, 7 milijuna hrvatskih birača odlučuje koji će ih 12 hrvatskih zastupnika idućih pet godina predstavljati u Bruxellesu.
Šutnji je prethodila 45 dana duga promidžba u kojoj je 300 kandidata sa 25 izbornih lista imalo priliku predstaviti sebe i svoje programe.
Od ponoći, do nedjelje, 9. lipnja,  u 19 sati do kada izborna šutnja traje, zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora. Isto vrijedi i za objavljivanje fotografija izbornih sudionika u sredstvima javnog priopćavanja, njihovih izjava i intervjua.
Državno izborno povjerenstvo pozvalo je sve političke stranke i kandidate koji sudjeluju na izborima, ali i građane i pravne osobe da za vrijeme šutnje ne iznose i ne obrazlažu izborne programe, ne objavljuju promidžbene poruke i fotografije kandidata u medijima, ne postavljaju nove plakate, ne pozivaju birače na glasanje za pojedine izborne sudionike, telefonom, SMS-om, mailom. Pozvalo ih je i da na društvene mreže ne postavljaju nove promidžbene sadržaje poput statusa, videa, slika ili komentara.
Medijima i medijskim nakladnicima u Hrvatskoj, DIP je poručio da za vrijeme izborne šutnje ne objavljuju fotografije, izjave, intervjue izbornih sudionika te da ne prenose eventualne konferencije za medije, javne događaje ili njihova obraćanja javnosti, bez obzira radi li se o temi koja je izravno vezana za izbore ili bilo koju drugu temu. Pozvao ih je i da iz svojih programa uklone reklame, linkove i slikovne linkove - oglase („bannere“) na portalima koji vode na mrežne stranice izbornih sudionika.
Za one koji će kršiti izbornu šutnju na europskim su izborima, za razliku od parlamentarnih, propisane kazne, od 398 eura za fizičku osobu, od 1.327 do 3. 981 eura za kandidata na izborima i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 13. 272 do 66. 361 eura za pravnu osobu, primjerice, političku stranku.  
(Subota, 08 Lipanj 2024 01:13)
Na prostoru Sportske zračne luke Osijek-Čepin otvoren je 11. Farm Show Osijek

Na prostoru Sportske zračne luke Osijek-Čepin otvoren je 11. Farm Show Osijek.

(Petak, 07 Lipanj 2024 14:07)
Greška
  • JUser: :_load: Nije moguće učitavanje korisnika sa ID: 62

Petak, 12 Studeni 2021 17:23

Svečano  je otvoren novi  stadion u  Vukovaru

Bivšoj ministrici i suosumnjičenicima određen je jednomjesečni pritvor

Broj oboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj i dalje vrlo visok, od utorka u primjeni covid potvrde.

Održana Početna konferencija projekta  Uređenje vodnog puta na rijeci Dunav kod Sotin.

Dnevnik uređuje i vodi Mirjana Đermadi

Petak, 12 Studeni 2021 14:29

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i ove godine nam dolazi u vrijeme epidemiološke krize. Vodeći se prošlogodišnjim primjerom, ali i činjenicom da je riječ o obilježavanju 30. godišnjice vukovarske tragedije, unatoč nepovoljnoj epidemiološkoj situaciji, u Vukovaru se 18. studenoga očekuje veliki broj hodočasnika.  Odluka o načinu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.-2021. donesena je temeljem posebnih preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, priopćio je Grad Vukovar.

Za sudjelovanje u koloni sjećanja nije potrebna COVID potvrda, no nužno je pridržavati se svih propisanih epidemioloških mjera. Sudionici su obvezni nositi maske za lice, pridržavati se razmaka te se preporuča pojačana dezinfekcija ruku, stoga će Grad Vukovar duž trase kojom će se kretati Kolona sjećanja osigurati punktove s jednokratnim maskama i dezinfekcijskim sredstvima, dok će covid-redari provjeravati drže li se sudionici svih epidemioloških mjera.

Jednako kao i prošle godine, ni ove godine nema organiziranih dolazaka, smještaja niti prehrane. Unatoč prijedlozima da se rad ugostiteljskih objekata zabrani u potpunosti, na prijedlog Grada Vukovara rad ugostiteljskih objekata na području Vukovarsko-srijemske županije te dijelovima Osječko-baranjske županije i Brodsko-posavske županije koji graniče s Vukovarsko-srijemskom županijom, ograničit će se do 21 sat, uz pridržavanje općih epidemioloških mjera.

Program paljenja svijeća i molitva 17. studenoga te program „Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta“ 18. studenoga ni ove godine neće se održati u krugu same bolnice, već u Županijskoj ulici ispred Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar.

Ističemo kako je i za vrijeme Svete mise na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata nužno pridržavati se svih propisanih mjera, održavati razmak te nositi zaštitnu masku.

Budući da program obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara uključuje i obilježavanja koja se održavaju 19. i 20. studenoga, njihova organizacija također će se prilagoditi ovim preporukama.

Sve sudionike pozivamo na odgovorno ponašanje te vjerujemo kako će i ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, obzirom na sve trenutne okolnosti, proći dostojanstveno, mirno te primjereno.

Petak, 12 Studeni 2021 14:04

U organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u Vukovaru je održana je i Prva konferencija Projekta Izgradnja međunarodnog zimovnika na Dunavu u Opatovcu. O važnosti zimovnika više je rekla Tanja Cirba načelnica Općine Lovas.

-Važnost zimovnika na Dunavu u Opatovcu dolazi do izražaja tijekom zimskih mjeseci kada je zabranjena plovidba i kada se brodovi stavljaju u mirovanje.ovo je i zakonska obveza Republike Hrvatske da na plovnom putu Dunava kroz Hrvasku ima jednu zimsku luku.  Ovaj je projekt višestruko važan za Općinu Lovas od  otvaranja novih radnih mjesta d uređenja područja i otvaranja turističkih mogućnosti- naglasila je tanja Cirba, načelnica Općine Lovas. Ukupna vrijednost projekta je oko 48, 2 milijuna kuna od čega Europska unija sufinancira 85%  iznosa.

Rok za završetak radova je kraj 2023. godine, a nositelj projekta je Ministarstvo mora prometa i infrastrukture. Nazočne je u ime vukovarsko-srijemskog župana pozdravio  zamjenik župana Franjo Orešković.

Petak, 12 Studeni 2021 13:05

U Vukovaru je održana Početna konferencija projekta  Uređenje vodnog puta na rijeci Dunav kod Sotina od 1321 km do 1325 km. Riječ je o najkritičnijoj točki plovnog puta na Dunavu pojasnio je Miroslav Ištuk iz Ministarstva mora prometa i infrastrukture

-To je  kritična dionica za plovidbu na Dunavu i trenutno najgora dionica za plovidbu na Dunavu u Hrvatskoj. Za grad Vukovar je uređenje te dionice vrlo važno za zaštitu ulice i stambenih zgrada koje se nalaze na tome dijelu, od urušavanja. Tim se projektom rješavaju dvije stvari, jedna je plovnost a druga zaštita obale- rekao je Ištuk.

Ištuk je dodao kako su radovi već započeli a rok za završetak radova se očekuje do kraja 2023. godine.Nazočne je pozdravio i zamjenik gradonačelnika Vukovara Filip Sušac koji je naglasio kako je ovo jedan od vrlo važnih projekata za grad Vukovar. Nositelj projekta je Ministarstvo mora, prometa I infrastrukture, ispredkojega je konferenciji nazočila Duška Kunštek, ravnateljica Uprave unutarnje plovidbe, Ministarstvo mora prometa i infrastrukture. Ukupna je vrijednost oko 43, 5 milijuna  kuna  uz sufinanciranje EU u iznosu od 85 posto.

Četvrtak, 11 Studeni 2021 17:29

Vijeće za elektroničke medije (VEM) raspravljalo je u četvrtak na temelju pritužbi o kolumni o Vukovaru novinara Borisa Dežulovića, koja je objavljena na portalu N1, zaključivši kako nije riječ o govoru mržnje već o tekstu koji je "objektivno uvredljiv za veliki broj građana"., prenosi Hina. Dežulovićeva kolumna bila je razmatrana iz dva aspekta – formalno-pravnog te s aspekta kršenja Zakona o elektroničkim medijima (ZEM) koji se odnose na govor mržnje, navodi u odgovoru Hini VEM, koji je zaprimio šest pritužbi na Dežulovićev tekst. "VEM smatra kako se na predmetni tekst ne može primijeniti članak 14. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima. Tekst sadrži uvredljiv govor, no nema poziva na nasilje i nije riječ o 'govoru mržnje' sukladno spomenutom članku ZEM-a". No, s druge strane, VEM ocjenjuje da je tekst objektivno uvredljiv za veliki broj građana Hrvatske – ratnih i civilnih žrtava s područja Vukovara i njihovih obitelji, kao i svih građana Hrvatske koji se solidariziraju s njihovom žrtvom.

Četvrtak, 11 Studeni 2021 16:47

Povodom 30. godišnjice stradavanja Vukovara, zastupnik Marijan Pavliček (HS) pročitao je u Hrvatskom saboru imena dijela od ukupno 2.717 žrtava srpske agresije na Vukovar.

Četvrtak, 11 Studeni 2021 16:34

Vukovarsko-srijemska županija  je u Vinkovcima obilježila svoj dan i blagdan nebeskog zaštitnika sv. Martina. Tim povodom odana je  počast hrvatskim braniteljima  polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća  kod Spomenika hrvatskim braniteljima u Vinkovcima, te održana sveta misa u Crkvi sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima  koju je predvodio nadbiskup đakovačko-osječki  mons. Đuro Hranić.

Obilježavanje je nastavljeno svečanom sjednicom vukovarsko-srijemske Županijske skupštine na kojoj je svim stanovnicima Dan županije čestitao župan Damir Dekanić.  On je izrazio bojazan  konačnim rezultatima popisa stanovništva koji bi mogli pokazati gubitak stanovnika u Vukovarsko-srijemskoj županiji veličine grada od oko 30.000 stanovnika. Prema njegovom mišljenju takve negativne trendove  može spriječiti samo snažni zamah gospodarskih projekata.

-Bez ubrzanog razvoja gospodarstva, bez novih dobro plaćenih radnih mjesta, bez boljih uvjeta života za mlade ljude, za one koji gledaju  u svijet što se događa i žele takve uvjete, nećemo moći naprijed, niti zadržati našu mladost u ovom prostorima, pogotovo visoko obrazovanu. Moramo im omogućiti dobre uvjete života ovdje, dobra radna mjesta i dobre plaće. To možemo učiniti samo razvojem gospodarstva, raznim projektima, sufinanciranjima od strane županije, jedinica lokalne samouprave ali i strateškim odlukama Republike Hrvatske- naglasio je Dekanić

Predsjednik Županijske skupštine Dražen Milinković  potvrdio je kako su kvalitetni projekti jedini način za poboljšanje kvalitete života u županiji o ostanak mladih.

-Borimo se i skrbimo kako za gospodarstvo tako i za stanovništvo na našem području. Nastojimo maksimalno koristiti resurse koje imamo i aktivirati mrtve kapitale. Puno smo radili na izgradnji infrastrukture da bi postigli sve uvjete za planove koje imamo u budućem razdoblju- rekao je Milinković.

Na svečanoj  sjednici Županijske skupštine dodijeljene  su nagrade županije pojedincima i tvrtkama za svekoliki doprinos  napretku županije.

Četvrtak, 11 Studeni 2021 14:11

Ministar zdravstva Vili Beroš u četvrtak je upozorio da se delta-plus soj koronavirusa, 10 posto zaraznija varijanta od brzoširećeg dosadašnjeg delta soja, pojavio u Hrvatskoj na tri lokacije, u zemlji se bilježe rekordni brojevi novozaraženih i umrlih, pa je pozvao građane da se što prije cijepe, prenosi HINA.

Delta-plus soj pojavio se prošloga tjedna u Hrvatskoj i do sada je zabilježen u Čakovcu, Splitu i Zagrebu, rekao je Beroš na sjednici Vlade iznoseći to kao dodatni argument za cijepjenje.

Od ključne je važnosti da se građani što ranije upute po treću dozu cjepiva kako bi bili maksimalno zaštićeni od postojećih i novih varijanti koronavirusa, kazao je i dodao kako je treća doza osobito značajna u sredinama s velikim brojem novooboljelih.

Iako bolnice dodatno smanjuju hladni pogon i elektivne zahvate, Beroš je naveo da je do sada "u svim fazama epidemije osigurano nesmetano pružanje skrbi svim hitnim i prioritetnim  pacijentima".

Ministarstvo zdravstva, naveo je, u tom je smislu zatražilo od HZZO-a analizu kapaciteta i potreba za dijagnostičkim pregledima i zahvatima onkoloških boelsnika te mogućnosti i potrebe dodatnih ugovaranja postupaka s ostalim (privatnim) pružateljima zdravstvenih usluga.

-Ovo je mjera predostrožnosti kojom želimo osigurati maksimalno moguću dostupnost zdravstvene skrbi svim teško oboljelim ne-covid bolesicima- poručio je.

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija