Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pozvao je u srijedu korisnike da podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu do 1. ožujka 2022., kako bi bez prekida mogli nastaviti primati doplatak i u ovoj  godini.

- Dohodovni cenzus i dalje iznosi 2.328,20 kuna prosječno mjesečno po članu kućanstva, odnosno 70 posto proračunske osnovice koja za 2022. godinu iznosi 3.326,00 kuna - izvijestili su iz HZMO-a.

Zahtjev za doplatak za djecu podnosi se područnoj službi/uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja. 

Također, zahtjev se može podnijeti i usmeno u zapisnik u područnoj službi/uredu HZMO-a, a moguće ga je podnijeti i putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani.

Iz HZMO-a ističu da je uz zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu, potrebno za sebe i druge članove kućanstva dostaviti potvrdu poslodavca o svoti naknade koju je isplatio zbog bolovanja na teret sredstava HZZO-a, potvrde centra za socijalnu skrb o ostvarenoj novčanoj naknadi roditelja njegovatelja i njegovatelja te o udomiteljskoj naknadi i potvrdu o plaći, mirovini ili drugom oporezivom dohotku ostvarenom u inozemstvu.

Ukupni dohodak kućanstva ostvaren u Hrvatskoj kao i status o redovitom školovanju djece utvrđuje se službenim putem te uz zahtjev nije potrebno prilagati dokaze o dohotku ili naknadama ostvarenim u prethodnoj kalendarskoj godini kao ni školske potvrde. Iznimka su potvrde o školovanju djece u inozemstvu.

Sve informacije vezane uz podnošenje zahtjeva za doplatak za djecu mogu se dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na infotelefonima HZMO-a 01/45 95 011 i 01/45 95 022 kao i na mrežnim stranicama HZMO-a.

Na Fakultetu agrobitehničkih znanosti u Osijeku održana je 47. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na kojoj se raspravljalo o poljoprivredi u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana.

Naime, osuvremenjivanje poljoprivrede razvojem održivijih poljoprivrednih praksi, uz istodobnu zaštitu prirode i borbu protiv klimatskih promjena, jedan je od ključnih ciljeva reformirane Zajedničke poljoprivredne politike, dok su prelazak na veću održivost naših prehrambenih sustava i iznalaženje rješenja za očuvanje bioraznolikosti ciljevi europske Strategije od polja do stola i Strategije bioraznolikosti u kontekstu europskog Zelenog plana. 

- Želimo upozoriti i na klimatske promjene zbog kojih moramo voditi računa i o načinu proizvodnje, prilagodbi poljoprivrednika, ali i uvođenju novih standarda. Hrvatska koristi manje antimikrobnih sredstava i pesticida od ostatka Europske unije, po biološkoj raznolikosti smo u vrhu EU-a, po potencijalu za razvoj biogospodarstva smo broj 1 u EU, znatno su nam porasle površine pod bionasadima, ali moramo biti na oprezu u nekim drugim segmentima. Procjene kojima raspolažemo govore da je suša u posljednjih 15-ak godina imala najveći utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, smanjila ju je, a ako gledamo financijski, štete su u razdoblju od 2013. do 2016. godine iznosile čak 3 milijarde kuna u poljoprivredi. Temperatura raste, planet se zagrijava, što neminovno utječe i na hrvatsku poljoprivredu, pa se procjenjuje da bi se prinosi do 2050. godine mogli smanjiti za 3-8 %. Također moglo bi doći do poremećaja u šumskim ekosustavima i pojave štetnika koji će utjecati na količinu drvne mase. Zbog toga je važna suradnja sa stručnom i znanstvenom zajednicom kako bi pravovremeno prilagodili poljoprivrednu proizvodnju i odgovorili na sve izazove koji su pred nama. Moramo stvoriti otpornost hrvatske poljoprivrede na klimatske poljoprivrede kako bismo i dalje ostali konkurentni. Važan je i podatak Europskog revizorskog suda da je Hrvatska u zadnjih desetak godina smanjila količine stakleničkih plinova, dijelom i zbog značajnog smanjenja stočnog fonda - pojasnila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir te naglasila kako su Osijek i Slavoniju odabrali za održavanje sjednice jer su im željeli dati značaj i ukazati koliko Slavonija doprinosi hrvatskoj poljoprivredi i proizvodnji hrane.

Župan Osječko-baranjske županije, Ivan Anušić istaknuo je kako se okolnosti poljoprivredne proizvodnje mijenjaju velikom brzinom na što moramo pravovremeno odgovoriti.

- Osječko-baranjska županija svojim sustavom potpora nastoji biti na pomoć svim poljoprivrednicima koji ili započinju s proizvodnjom ili se suočavaju s određenim problemima pa smo tako nedavno potpisali ugovore za dodjelu sredstava u visini od 2,2 milijuna kuna. Također, gradimo 16 sustava za navodnjavanje za koje smatram da su odgovor na klimatske promjene i sušu koja muči poljoprivrednike jer u budućnosti poljoprivredna proizvodnja bez njih niti neće biti moguća. Uz to, uskoro će biti otvoren Regionalni distribucijski centar za voće i povrće koji će okupljati male proizvođače voća i povrća, a takvih centara bi trebalo biti i više na razini županija, do čak 20-ak na razini cijele Hrvatske - rekao je Anušić. 

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak govorio je o mogućim rješenjima za sve vidljivije klimatske promjene.

- Uz sustave navodnjavanja tu je i Program ruralnog razvoja, ali i potpore za ulaganje u opremu kako bi se poljoprivrednici lakše priključili na takve sustave. S druge strane, u novom strateškom planu definiramo 25% potpore za ekosheme u okviru prvog stupa zajedničke poljoprivredne politike, odnosno 35% u okviru drugog stupa za mjere agrookoliša. Ministarstvo poljoprivrede u posljednjih nekoliko godina radi prema strategiji koja je donesena kako bi se povećala samodostatnost, prije svega u strateškim sektorima poput stočarskog te voćarskog i povrtlarskog ne bi li se povećala količina tih proizvoda na domaćem, ali i stranom tržištu. Što se tiče klimatskih promjena, Ministarstvo se i dalje zalaže za povećanje produktivnosti i samodostatnosti bez obzira što je europski okvir postavljen tako da se ide u redukciju stakleničkih plinova - zaključio je Majdak.

U Hrvatskoj su od posljedica koronavirusa preminule 64 osobe, a tijekom protekla 24 sata potvrđeno je 11.812 novih slučajeva zaraze - izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite. 

Broj aktivnih slučajeva je 66.027. Među aktivnim slučajevima je 1.976 pacijenata na bolničkom liječenju, od kojih je na respiratoru 192.

U samoizolaciji je trenutno 42.446 osoba.

Zaključno s 25. siječnjem 2022. utrošeno je 5.061.724 doza cjepiva, a cijepljeno je 56,44 posto ukupnog stanovništva, odnosno 67,18 posto odraslog stanovništva.

Na dan 25. siječnja 2022. utrošeno je 9.454 doza cjepiva, a od toga 1.113 osoba cijepljeno prvom dozom. 

Zaključno s 25. siječnjem 2022. cijepljeno je 2.290.566 osoba barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.199.638 osoba (2.004.243 osoba s dvije doze i 195.395 osoba sa cjepivom Jannsen), što čini 64,67 posto odraslog stanovništva.

Deset tona jabuka donirali dubrovačkoj luci Gruž predstavnici Vukovarsko-srijemske županije za korisnike socijalnih i zdravstvenih ustanova te dobrotvornim udrugama s područja Dubrovačko-neretvanske županije.

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić izjavio je ovom prilikom kako je riječ o prijateljskoj gesti Vukovarsko-srijemske županije koja na taj način uzvraća tradicionalnu donaciju mandarina.

- Dvanaest godina Vukovarsko-srijemskoj županiji šaljemo donaciju mandarina, a prijatelji nam već četvrtu godinu uzvraćaju s donacijom jabuka. Ni mandarine Vukovaru, niti jabuke Dubrovniku nisu prijeko potrebne, već je riječ o gesti prijateljstva i dobroj suradnji dva kraja Hrvatske - rekao je Dobroslavić te podsjetio kako ove dvije županije surađuju kroz rad razvojnih agencija i ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode.

- Pokušavamo poboljšati suradnju i u turizmu, što je sad ometeno koronakrizom. Nastavit ćemo i s ustrajanjima za boljom povezanosti između Vukovara i Dubrovnika i to preko zračne luke u Osijeku – naglasio je Dobroslavić.

Župan vukovarsko-srijemski Damir Dekanić istaknuo je veliko zadovoljstvo suradnjom između dviju županija.

- Vukovarsko-srijemska županija može puno od Dubrovačko-neretvanske županije naučiti o turizmu, a želimo napraviti i iskorak u prehrambenoj i drvnoj industriji, za što i na jugu Hrvatske ima interesa – rekao je Dekanić.

Dekanić je dodao i kako će donacija jabuka stanovnike juga podsjetiti i na sve teže probleme istoka Hrvatske koji se bori s koronakrizom, iseljavanjem i demografskim izazovima.