Nakon sloma obrane Vukovara, 19. studenog prije 33 godine, pripadnici JNA i sprskih paravojnih postrojbi okupirali su i Borovo Naselje. Skladište nekadašnje tvornice Borovo Commerce služilo je za vrijeme opsade grada kao sklonište, ali i pričuvna ratna bolnica. U trenutku ulaska agresora u skladište tamo se nalazilo stotine ranjenika, od kojih su mnogi odvedeni u nepoznato. Za neke od njih ni dan danas se ne zna ništa. Naime, na ovaj je dan 1991. ubijena 51 osoba, a u tri mjeseca opsade ubijeno je 176 branitelja i civila u Borovu naselju.

Komemorativnim programom “Žrtva Borovo naselja za domovinu”, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod ostataka Borovo commerca u utorak je započelo obilježavanje 33. obljetnice stradanja vukovarske četvrti Borovo naselje. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast za sve žrtve Borova Naselja odali su članovi obitelji i predstavnici Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja „Vukovarske majke“, ujedno i organizatori komemorativnog programa naziva „Žrtva Borovo Naselja za Domovinu", izaslanstva Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatske vojske i policije, izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara, te predstavnici udruga iz Domovinskog rata.

Predsjednica udruge Vukovarske majke Manda Patko pozvala sve koji nešto znaju o sudbini nestalih osoba da to dojave nadležnim institucijama.
- Oni koji znaju gdje su naši najmiliji šute, a godine prolaze jedna za drugom. Istina koju tražimo nalazi se u arhivima u Srbiji, privatnim ladicama i glavama mnogih koji žive s nama i pored nas. S ovog mjesta još se traži sudbina mnogih branitelja i civila – pojasnila je Patko.

Marija Šestan traži sina Tomislava koji je 1991. bio u Borovo commercu i zadnji put je viđen u koloni zarobljenih Vukovaraca iz koje ga je u Borovu naselju izdvojio časnik JNA kako bi unio ranjenu ženu u autobus.
- Gdje je dalje njegova sudbina, ne znam. Te 1991. godine imao je samo 21 godinu, a 33 godine ga već tražim. Više ga tražim nego što je imao godina. Što više vrijeme prolazi, sve manje nade imam. Oni koji nešto znaju šute, a mi tražimo, apeliramo, molimo da nam nešto otkriju. Pozivam ih sve, ne moraju meni direktno, neka anonimno dojave i otkriju nam gdje su naši najmiliji da možemo svoju dušu smiriti. Mi starimo, umiremo, a saznanja nemamo – rekla je Šestan.

Dalibor Đuđek ispred Udruge obitelji zatočenih i nestalih branitelja Varaždinske županije nazočio je obilježavanju. On, kao i brojni drugi, još uvijek traga za ocem.
- Dolazim ovdje svake godine. Naši roditelji, očevi, sinovi, naše majki, ovdje su proveli dva mjeseca. Moj je otac stradao prilikom izlaska iz ovoga objekta. Njegove su ga kolege odvele u improviziranu bolnicu i od tada o njegovoj sudbini ne znamo ništa. Majka je nažalost preminula prije četiri godine pa sada brat i ja nastavljamo njezini putem u potrazi za ocem – pojasnio je Đuđek.

Sandra Rapčak Škomrlj predsjednica Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata podsjetila je kako je na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata 1788 osoba od čega je njih 370 s područja Vukovara.
- S ovog mjesta, kao i sa svih drugih mjesta koje obilazimo ovih dana i odajemo počast, šaljemo apel da svi oni koji imaju informacije o nestalim osobama konačno progovore, da dostave te informacije nadležnim institucijama, a kako bi obitelji, koje su sve starije i nemoćnije, pronašle mir prije nego što i same dočekaju vlastitu smrt. Znamo da je istina oko nas, dokaz su i zadnje masovne i pojedinačne grobnice pronađene u okolici Vukovara, odnosno pored Negoslavaca. Svi znamo da su Negoslavci jedno veliko zlo i da je tamo počinjen veliki ratni zločin za koji nitko nikada nije odgovarao - naglasila je Rapčak Škomrlj. 

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava tim je povodom poručio kako se ubijene žrtve ne mogu vratiti, ali kao društvo možemo učiniti sve kako bi se otkrili nestali i kaznili počinitelji zločina.

- Kao i svake godine nakon 18. studenoga smo ovdje kod nekadašnjeg Borovo Commerca sjećajući se pada grada i stradanja. Svemu onome čemu smo svjedočili kod bolnice, svjedočimo i ovdje – rekao je kratko gradonačelnik Penava te pojasnio kako se ovogodišnji program Dana sjećanja nastavlja i sutra kod koncentracijskog logora Velepromet i na Ovčari. 

Duž trase kojom je prošla kolona kolona sjećanja od Borovo Commerca do crkve Gospe Fatimske učenici vukovarskih osnovnih škola jutros su upalili lampione. 

Grad Vukovar simbol je razaranja i stradanja u Domovinskom ratu. Tijekom 87 dana opsade, grad je bio pod kontinuiranim napadima JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Tisuće granata i bombi uništile su gotovo cijeli grad. Urbanističkom koncepcijom te dobro očuvanim spomeničkim objektima i parkovnim naslijeđem, povijesna urbanistička cjelina Vukovara je do rata bila jedna od najvrijednijih u Hrvatskoj. Ratnim razaranjima 1991. godine, a zatim i neovlaštenim rušenjem u vrijeme okupacije, povijesna jezgra Vukovara teško je stradala. Vukovar je kao urbana i gospodarska cjelina pretrpio najveću pojedinačnu ratnu štetu u Hrvatskoj, a po razmjerima razaranja postao je najizrazitiji simbol stradanja u Domovinskom ratu.

Izravna ratna šteta 9,5 milijardi kuna

Nažalost, uništen je gospodarski potencijal grada, infrastruktura, stambeni fond, a nastradali su i spomenici kulture, sakralni objekti, župne crkve i groblja te bolnica, dječji vrtići i škole. Prema izvješću Državne komisije za popis i procjenu ratne štete iz 1999. godine, na području Grada Vukovara procijenjena je ukupna izravna ratna šteta od 9,5 milijardi kuna, dok su neizravne ratne štete bile i do četiri puta veće. Od toga, izravna ratna gospodarska šteta procijenjena je na 4,6 milijardi kuna, šteta na infrastrukturi na 2,3 milijarde kuna, a na privatnoj imovini 2,6 milijardi kuna. U odnosu na evidentirani broj stambenih jedinica prije rata tijekom agresije uništeno je ili oštećeno više od 90 posto stambenih objekata, od toga njih 75 svrstano je u 4., 5., i 6. kategoriju oštećenja.

Od nekadašnjih gospodarskih divova Borova, Vuteksa, Vupik-a, ostali su tek razrušeni i opljačkani ostatci. Grad Vukovar i danas za prijekopotrebnu sanaciju cjelokupne komunalne infrastrukture ulaže velika, kako vlastita sredstva tako i ona EU fondova te državnog proračuna.

Iz podataka navedenih u Programu ukupnog razvoja Grada Vukovara, šteta koju su u krvavom pohodu na Vukovar doživjeli industrija i rudarstvo iznosila je 2 milijarde kuna, poljoprivreda i ribarstvo 1,3 milijarde, građevinarstvo 50 milijuna, promet i veze 2 milijuna, trgovina 130 milijuna, stambeno-komunalna djelatnost 62 milijuna, obrazovanje i kultura 75 milijuna, zdravstvo i socijalna zaštita 78 milijuna, lokalna uprava i samouprava 835 milijuna kuna.

Izazovi za Vukovar: Gospodarski oporavak i razvoj

A koliko je do sada država napravila za Vukovar i njegove stanovnike za Hrvatski radio Vukovar komentirao je gradonačelnik Ivan Penava.

- Ne možemo reći da država ne čini puno, napravila je značajne stvari u Vukovaru, poglavito u aspektu obnova kuća i stanova, naravno u posljednje vrijeme preko nacionalne komponente i EU fondova. Međutim, postoje stvari u kojima imamo iznimno dobre rezultate u kojima malo tko može pronaći razloga za nezadovoljstvo, ali postoje i situacije s kojima ne možemo biti zadovoljni, od činjenice da je Vukovar u fokusu samo u studenom i kada se dogodi nekakav incident... Na taj se način nama, koji živimo u Vukovaru, odmaže. Tu su i teme poput ne osuđivanja ratnih zločinaca ili pak teme razvoja gospodarstva s kojima u Vukovaru ne možemo biti zadovoljni. Kada pričamo o gospodarstvu, činjenica je da nisu nikada postojali dovoljno jaki mehanizmi koji bi oživjeli gospodarstvo Grada Vukovara na način na koji su trebali i koji bi zapravo vratili Vukovar barem na one grane na kojima je bio prije Domovinskog rata – rekao je gradonačelnik Penava poručivši kako stoji da država u Vukovar ulaže dosta, ali jednako tako stoji da mora prikazati stalnu brigu i odricanje jer je to ono što je ovaj grad zaslužio, kako zbog svog položaja na krajnjem istoku tako i zbog svoje povijest i Domovinskog rata.

U spomen na sve poginule branitelje i civile poginule u srpskoj agresiji na Vukovar vijence su podno spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položila i zapalila svijeće državna i ostala izaslanstva.

Osnovna škola Dragutina Tadijanovića tradicionalno je i ove godine, a u sklopu programa obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. održala program „Sat povijesti iz Vukovara“.

Ovaj 15. po redu Sat povijesti iz Vukovara održan je na temu "Iz ove su zemlje niknuli heroji".

U online-nastavu videokonferencijom uključile su se škole iz brojnih hrvatskih gradova od Dubrovnika do Vukovara.

Nakon intoniranja hrvatske himne sudionike je pozdravila ravnateljica OŠ Dragutina Tadijanovića Lidija Miletić koja je pojasnila kako se i ovogodišnjom temom želi podsjetiti na sve one male ljude koji su danas bili na svojim poslovima, a već sutra branili svoju Domovinu.
- Ovo je zajednički sat povijesti velikog broja osnovnih škola iz cijele naše Domovine. Zaista u jednom satu povijesti ujedinjujemo cijelu Hrvatsku. Ovogodišnjom smo temom željeli sjetit malih ljudi, onih koji su preko noći postali heroji. Onih ljudi čija imena ne čujemo često, ali takvih ljudi ima i važno ih se sjetiti. Ona možda nisu znali puno o ratu i ratovanju, ali su imali tu hrabrost, ljubav prema svoj domu, gradu i Domovinu – poručila je Miletić.

Učenici su na satu prezentirali ono što su pripremili na zadanu temu, a učenica osmog razreda Ema Merki naglasila je zašto je važno pričati o Vukovaru i događajima koji su se ovdje dogodili.
- Ovdje sam ispričala priču o Vukovaru. Razgovarali smo o herojima iz Vukovara, ali i herojima iz ostalih dijelova Hrvatske. O ovoj je tematici važno govoriti kako bi svi znali kako je nama ovdje bilo u to vrijeme i što se ovdje zaista događalo - poručila je Merki.

 Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske izvijestila je u četvrtak da domovi zdravlja nastavljaju redovno s radom i u njihovom funkcioniranju nema prekida ni odgode pregleda zbog štrajka zdravstvenih radnika koji traje već četvrti dan te su počeli s preventivnim pregledima - prenosi HINA.