Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem namijenjen je liječnicima opće obiteljske medicine, liječnicima specijalistima, liječnicima dentalne medicine, medicinskim sestrama i tehničarima, psiholozima, ljekarnicima, socijalnim radnicima, vjerskim zajednicama, udrugama civilnog društva, učenicima srednjih medicinskih škola i studentima veleučilišta i sveučilišta.
Tijekom tri dana sudionici će uz aktivno sudjelovanje i kroz prikaze vlastitih iskustava, ukazati na to koliko je važno u palijativnoj skrbi za bolesnika brinuti o specifičnom problemu prehrane i hidracije. Teme Simpozija su potporno i palijativno liječenje, specifičnosti prehrane palijativnog bolesnika, bol i prehrana, depresija i prehrana, prehrana onkoloških bolesnika, probiotici u prehrani, uloga psihologa, stomatologa i ljekarnika u prehrani. Riječ je dakle, o sveobuhvatnom pristupu bolesniku što uključuje i planiranje i provođenje i niza potpornih mjera, a koji u konačnici dovodi do poboljšanja kvalitete i produljenja života bolesnika.
- O potrebi rješavanja boli, patnje, kronične rane i inkontinencije govorimo često, ali rijetko govorimo o tome što bolesnik jede i pije i kako mu možemo pomoći. Ne zaboravimo da i „Hrana je lijek“ pa upravo novim informacijama kada, kako i što dodati bolesnicima kao nadopunu prehrani u raznim fazama njihove bolesti, postižemo bolju kvalitetu života bolesnika i obitelji, rekla je dr. Vlasta Vučevac predsjednica Hrvatskog društava za palijativnu medicinu pri Hrvatskom liječničkom zboru. Dr. Vučevac rekla je kako smo mi jedina zemlja u Europi koja palijativnu skrb nema kompletno u sustavu zdravstva RH. -Intenzivno radimo na tome da se palijativna skrb uvede u sustav zdravstva kako bi svaki čovjek koji boluje od neizlječive bolesti, koji je umirući, dobio sve što mu treba potpuno besplatno i organizirano u svakoj lokalnoj zajednici. Tu skrb mu ne mogu dati samo liječnik i medicinska sestra već je potreban cijeli tim raznih stručnjaka koji svojim opsegom znanja i vještina pokrivaju sve potrebe palijativnog bolesnika jer je on najteža kategorija bolesnika. U Hrvatskoj, na žalost, veliki broj bolesnika umire u velikoj boli i patnji i nezbrinuti. Zadnji je čas da to promijenimo, rekla je dr. Vučevac dodavši kako su izradili Strategiju razvoja Palijativne skrbi u RH.
Simpozij se održava u Vukovaru zbog poštovanja prema žrtvi koju je podnio u Domovinskome ratu te želje da postane kongresni centar, ali i činjenice da je u okviru provođenja akcijskog programa unutar Strategije razvoja palijativne skrbi upravo Dom zdravlja Vukovar pokazao velike empatije za to područje i postigao dobre rezultate uz veliki rad i dodatno volontiranje.
– Želja je bila da svi osjete snagu grada heroja, ali i humanost, snagu zajedništva koju istovremeno promičemo u palijativnoj skrbi bolesnika – radimo timski. Provođenjem palijativne skrbi u kući bolesnika na svom području mobilni palijativni tim Doma zdravlja Vukovar u praksi je proveo sva načela, sve upute i principe rada palijativne skrbi. Taj model u Domu zdravlja na razini primarne zdravstvene zaštite u praksi zovemo “vukovarski model” i nastojat ćemo ga provoditi u svim domovima zdravlja u RH, pohvalila je Dom zdravlja Vukovar dr Vučevac.
Uz stručnu aktivnost, sudionici simpozija iz cijele Hrvatske imat će priliku i upoznati grad Vukovar, kroz obilazak mjesta stradanja iz 1991. godine, kao i kulturnih znamenitosti.
Simpozij se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva RH, Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara, a nazočnesu pozdravili i zamjenik gradonačelnika Marijan Pavliček te v.d. ravnateljice vukovarske bolnice dr. Vesna Bosanac.
