Oltar je obnovljen je sredstvima Ministarstva kulture. Na više je mjesta bio mehanički oštećen, drvena konstrukcija je bila rasušena ili nagorena, sloj podložne žbuke odvajao se od drvene konstrukcije, a sloj štukomramora bio je raspucan, mehanički oštećen ili je u cijelosti nedostajao. Kipovi sv. Joakima i sv. Ane su nestali, kao i slike sv. Vida i sv. Luke, a od figura anđela sačuvano je samo nekoliko fragmenata. Nakon deset godina rada, u Europskoj godini kulturne baštine dovršeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na glavnom oltaru koji je posvetio mns. Đuro Hranić, nadbiskup i metropolit đakovačko-osječki.

- Ovaj je oltar uistinu vrijedan i jedan je od rijetkih oltara u tehnici štukomramora. Prekrasan je biser vjere, umjetnosti i kulture. Budući da se svaka kršćanska zajednica hrani s oltara te da s oltara prima Isusa Krista, ona se trudi da crkava i oltar kako središte u crkvi bude što ljepši. Ovaj je oltar sagrađen 1768. godine, dakle vidimo kako je u vjerničkoj zajednici na ovom prostoru prije 250 godina bila uistinu velika vjera ljudi, koji su sagradili ovako veliku crkvu i ovaj prekrasan oltar - rekao je Hranić i dodao kako je oltar sotinske crkve simbol stradanja Sotinjana u Domovinskom ratu.

Obnovom je obuhvaćena izrada nedostajuće drvene konstrukcije, polaganje podložne žbuke, nadomještanje sloja štukomramora različitih uzoraka na svim elementima oltarne arhitekture te izrada faksimila kipova.

- Obnova je započela prije deset godina. S obzirom da je štukomramor oltar kao tehnika izuzetno zahtjevna i da ih u Hrvatskoj ima vrlo malo, naišli smo tijekom tih 10-ak godina na brojne probleme. Upravo zbog toga radovi su toliko dugo trajali, no zahvaljujući izuzetnom trudu djelatnika  Hrvatskog restauratorskog zavoda uspjeli smo obnoviti oltar. Župna će crkva Blažene Djevice Marije u Sotinu sada moći zaživjeti u svom starom sjaju – pojasnila je Tajana Pleše, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda te istaknula kako je dio restauriran, ali maksimalno su se trudili sačuvati izvornost samog materijala.

Na složenost radova upućuje i činjenica da se samo nekoliko srednjoeuropskih radionica bavi konzervatorsko-restauratorskim postupcima na umjetninama izvedenim navedenom tehnikom. Uz brojne vjernike na predstavljanju obnovljenog oltara nazočili su i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, zamjenik župana Damir Barna, gradonačelnik Grada Vukovara Ivan Penava i zamjenik gradonačelnika Marijan Pavliček.

- Gotovo cijela kulturna i sakralna baština grada Vukovara uništena je u Domovinskom ratu. Upravo ovaj današnji trenutak, nakon deset godina duge restauracije svjedoči o tome koliko je to zahtjevna baština za restauraciju i vraćanje u prvobitno stanje. Moram izraziti svoje zadovoljstvo i zahvalnost Ministarstvu kulture i Hrvatskom restauratorskom zavodu što su nas darivali doista lijepim poklonom iza kojega stoji jako puno znanja, truda i energije - rekao je gradonačelnik Grada Vukovara Ivan Penava.

Svoje zadovoljstvo završetkom radova nije skrivao niti sotinski župnik vlč. Zlatko Rajčevac. Po njegovim riječima vjernicima se u Sotinu dva puta govorilo kako neće imati crkvu, prvi put 1945. godine, a kad tada nije uspjelo onda i 1991.

- Ja sam posebno sretan, jer malo je poznato da su moji vjernici dva puta doživljavali ono „e nećete više imati crkve“. Međutim, Bogu hvala sretan sam jer crkva i dalje stoji – rekao je Rajčevac.

Ovome dodajmo kako je tijekom Domovinskog rada na području Đakovačko-osječke nadbiskupije razrušeno ili teško oštećeno 27 župnih i 46 filijalnih crkava.