Saborski zastupnici raspravljaju o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Predstavljajući izmjenu Zakona, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović je naglasio da se mirovinskom reformom od 2019. utrostručio broj umirovljenika koji rade i da Vlada namjerava dodatno proširiti taj krug. Ovaj put je riječ o izmjenama za korisnike obiteljskih mirovina. Naime, prosječan iznos obiteljske mirovine u lipnju je iznosio 2.094 kune što je manje od prosječne mirovine u RH. U većini slučajeva su to udovci i udovice, a njih 27 posto prijeti rizik od siromaštva.
- Stoga se ovim Prijedlogom zakona predlaže da se korisnicima obiteljske mirovine omogući rad do polovice punog radnog vremena, uz istovremeno isplatu mirovina u punom iznosu. Propisuje se da korisnicima obiteljske mirovine u razdobljima zaposlenja ne pripada pravo na najnižu mirovinu. Treba istaknuti da se time, uzimajući u obzir važeći pravni okvir kojim se regulira mogućnost rada korisnika starosne, prijevremene starosne i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, predlože istovjetno reguliranje rada korisnika obiteljske mirovine - rekao je Aladrović.
Aladrović je dodao da bi Zakon stupio na snagu 1. rujna ove godine, jer HZMO mora pravovremeno osigurati tehničke preduvjete i nova programska i organizacijska rješenja. Sredstva su osigurana za ovu godinu, ali su i u projekcijama za proračune za 2022. i 2023. godinu. Ministar je pojasnio i kako će to utjecati na prihodovnu i rashodovnu stranu proračuna.
- Povećat će se rashodi u državnom proračunu u procjenjenom iznosu od 1.47 milijuna kuna u 2021. godini, 46 milijuna kuna u 2022. i 68 milijuna kuna u 2023. godini. Povećat će se i prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje 2.8 milijuna kuna u 2021. godini, 33.6 milijuna kuna u 2022. godini i 43 milijuna kuna u 2023. godini – pojasnio je Aladrović.
