Pred ratnim vihorom u Ukrajini tu je zemlju je po podacima UN-a u pet tjedana napustilo više od četiri milijuna ljudi. Unutar Ukrajine raseljeno je oko 6,5 milijuna ljudi pa je ukupno svoje domove napustilo preko deset milijuna ljudi, odnosno oko jedne četvrtine stanovnštva, što je najmasovnije preseljenje u modernoj europskoj povijesti.

Predstavnik ukrajinske nacionalne manjine Zagreba Viktor Filima rekao je u razgovoru za Hinu da će Poljska vjerojatno primiti sve prognanike, ali je upitno hoće li moći fizički izdržati taj pritisak.

Hrvatska, koja je dosad zbrinula više od 11 tisuća uglavnom žena i djece i iskazala namjeru za ukupno 20 tisuća raseljenih osoba, može stoga računati na još dolazaka. Filima objašnjava da će ih značajan broj ostati jer čak i ako ubrzo prestane rat trebat će vrijeme dok Ukrajina obnovi porušenu infrastrukturu.

Njihova prvenstvena želja je, kaže Filima vratiti se kući što prije, ali mnogi od njih oni nisu svjesni da će se zadržati na duže vrijeme jer se gradovi i infrastruktura u ruskoj agresiji uništavaju do temelja.

Hrvatska se po njegovim riječima pokazala dobro organizirana jer je sve pridošle prognanike sustavno prihvatila i zbrinula, a uz to hrvatski i ukrajinski narod povezuje kulturološka sličnost.

Prve migracije iz Ukrajine prema Hrvatskoj krenule su prije 130 godina u sklopu tadašnje Austrougarske da bi prije ruske invazije na Ukrajinu ukrajinska zajednica u Hrvatskoj brojila između dvije i tri tisuće pripadnika, a sada bi se ta brojka mogla udeseterostručiti.

Predstavnici ukrajinske zajednice u migracijama vide potencijal za hrvatsko društvo jer je među izbjeglima 30 posto visokoobrazovanih, uključujući i deficitarne struke poput liječničke.

Predsjednica Ukrajinske zajednice Grada Zagreba Marija Meleško koja se upoznala s Hrvatskom 1996. kao studentica hrvatskog jezika i književnosti u Kijevu, a tu živi već 15 godina, kaže da izbjeglice nisu svjesne koliko će tu ostati.

- Neki psiholozi govore da prilagodba na prvi stres traje od četiri do šest tjedana, što znači da toliko vremena treba pojedincu da počne percipirati stvarnost - rekla je Meleško.

Izbjeglice koje su stigle u prvom valu polako se počinju snalaziti pa je dio njih podnio zahtjev za privremenom zaštitom, dok je dio onih koji su dobili iskaznice na temelju kojih mogu ostvariti sva prava poslao djecu u školu.

Reguliranje statusa nije problem jer je raseljenima omogućen jednostavan postupak podnošenja zahtjeva za privremenom zaštitom putem dvojezične internetske stranice "Hrvatska za Ukrajinu" koja sadrži i niz drugih podataka.

S iskaznicom privremene zaštite ljudi ostvaruju pravo na obrazovni sustav, zdravstveno osiguranje kao i sva druga prava koja imaju hrvatski državljani.

Filima kaže da se Hrvatska dobro pripremila za prihvat izbjeglica, koristeći pritom i tragično iskustvo u kojem je u Domovinskom ratu zbrinula 800 tisuća prognanika.

- Oni su prihvaćeni i zbrinuti i treba im dati vremena da udahnu malo svježeg hrvatskog zraka - kazao je, dodavši da su to ljudi koji su prošli 2000 kilometara iz jednog Mariupulja ili Harkiva.

Filima vjeruje da će izbjeglice iz Ukrajine pomoći u tome da se obogati hrvatsko društvo.

- Skoro  pola izbjegličke populacije su djeca, mnogi od njih već su upisani u vrtiće i škole i oni neće imati problema da se integriraju - ocijenio je.

- Ako potraje agresija, nakon nekog vremena oni će steći prijatelje, susjede, neki će se u tom procesu upisati na fakultete ili se zaposliti i kad vide da se nemaju gdje vratiti vjerojatno će ih značajan dio ostati - zaključio je.

Među izbjegličkom populacijom u Zagrebu primijetio je da puno ljudi vidi sličnost između glavnog grada Hrvatske i Lavova, grada na zapadu Ukrajine.

- Ljudi se vrlo brzo adaptiraju i opuštaju baš zbog sličnosti, recimo Slavonija i sjeverni dio Hrvatske skoro je identičan ukrajinskom podneblju - kazao je Filima.

Smatra da proces integracije neće biti problem jer je hrvatski jezik ukrajinski jezik pisan latinicom, a sličnosti između Ukrajine i Hrvatske su kulturološke i vizualne.

Vjeruje da će izbjeglice u Hrvatskoj lakše nastaviti živjeti zbog ratnog iskustva koje je imala i time povezanog razumijevanja za teške ljuske sudbine.

Meleško primjećuje da ljudi osjećaju tu podršku.

- Ono što im Hrvati pružaju, razumijevajući prilike iz kojih su došli jer su svojedobno sami prolazili kroz te strahote, stvara pozitivnu atmosferu dobrodošlice i osjećaj da mogu biti dio ovog društva - zaključila je.