U Zavodu za javno zdravstvo VSŽ u okviru Službe za školsku medicinu djeluju četiri tima, dva u Vinkovcima te po jedan u ispostavama u Vukovaru i Županji.

- Prošle godine pregledano je 1784 djece, a za ovu još se ne može reći konačan broj budući da mnoga djeca još nisu obavila predupis u školama. Proteklih je godina zabilježeno blago povećanje broja djece pa se nadamo da će se taj trend nastaviti - ističe Kristina Milorad, dr. med., spec. školske medicine.

Sam pregled započinje otvaranjem zdravstvenog kartona, koji prati dijete od početka do kraja školovanja, roditelj je cijelo vrijeme uz dijete, a cijeli pregled traje 30 do 45 minuta, ovisno o suradljivosti djeteta i njegovom zdravstvenom statusu. Medicinska sestra djetetu mjeri visinu i težinu, ispituje mu oštrinu vida, mjeri mu krvni tlak. Liječnik interpretira djetetovu dosadašnju medicinsku dokumentaciju koju donose roditelji, nalaz stomatologa, KKS i urina, te propisanim obrascem procjenjuje razvoj motorike i grafomotorike, percepcije i psihičkog razvoja. Orijentacijski procjenjuje socioemocionalnu zrelost djeteta, ispituje razvoj govora i ocjenjuje ponašanje. Orijentacijski ispituje sluh, te testira snalaženje djeteta u shemi tijela, prostornoj orijentaciji i analogijskim odnosima. Potom slijedi detaljan klinički pregled te upućivanje djeteta potrebnom specijalisti prema indikaciji.

Nakon pregleda, slijedi docjepljivanje prema važećem kalendaru cijepljenja, cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MMR) i protiv dječje paralize (IPV), te po provjeri cjepnog statusa nadoknada propuštenog cijepljenja. Nakon cijepljenja dijete sjedi u čekaonici još dvadeset minuta kako bi na vrijeme uočili eventualne alergijske reakcije na cjepivo.

Nažalost, kod određenoga broja djece uočavaju se zdravstveni problemi. 

- Jedan od najčešćih problema je pretilost djece koja je povezana s neadekvatnom prehranom i nedovoljnom fizičkom aktivnošću. Vrijeme koje djeca provode pred ekranima je sve dulje, a navedenom je negativno pogodovala i pandemija protekle dvije godine. Zbog istog razloga kod sve većeg broja djece zamjećuje se lošija motorika i grafomotorika; djeca previše vremena provode za računalom, a premalo u fizičkoj igri i crtanju olovkom. Veća je pojavnost i karijesa mliječnih zuba zbog konzumiranja puno ugljikohidrata u malim i čestim obrocima, kao i slabe oralne higijene. Česti su i govorni poremećaji (dislalije) koji se ne isprave na vrijeme, najčešće zbog manjka stručnog logopedskog kadra u našoj županiji - ističe dr. Milorad.

Kako bi se neke stvari prevenirale dosta toga mogu učiniti roditelji.

- Roditelji bi trebali poticati boravak djeteta na svježem zraku, igru na otvorenom, a smanjiti vrijeme uz ekrane. Upisivanje djece na organizirane sportske aktivnosti je poželjno, ali nije nužno; za djetetovo zdravlje dovoljna je i svakodnevna šetnja, igra loptom. Poticati dijete da crta, boja, lijepi, reže škaricama kako bi vježbalo finu motoriku. Naučiti dijete da nezdrave grickalice zamijeni zdravijom varijantom, voćem i povrćem. Također, pohađanje vrtića, odnosno predškole važno je za djetetovu socijalizaciju i učenje predškolskih znanja - ističe naša sugovornica.

Roditelji imaju važnu ulogu i u pripremi djeteta za pregled za upis u školu jer je to stresna situacija za svakog budućeg prvašića koji, osim što dolazi u nepoznatu sredinu, komunicira s nepoznatim ljudima, mora odgovoriti na brojna pitanja i izvršiti mnogo zadataka. Također, tu je i strah od cijepljenja koji je prisutan kod gotovo sve djece, a koji može biti iznimno jak te utjecati na suradljivost, a time i na rezultate pregleda.

- Stoga je izuzetno važno da roditelji ukratko objasne djetetu što ga čeka. Trebaju mu reći da će mu se mjeriti visina i težina, ispitati vid, da će trebati nešto nacrtati, razgovarati s liječnikom, skinuti se pri pregledu, te da će se na kraju pregleda cijepiti kako bi mu sačuvali zdravlje. Neki roditelji odluče zatajiti informaciju o cijepljenju od djeteta, što nikako ne preporučujem. Dijete tada obično doživi priličan stres, a stvara se i nepovjerenje u roditelje i liječnika. S djetetom treba razgovarati otvoreno i smireno. Kada dijete dođe tako pripremljeno na pregled, dobiju se puno bolji rezultati - zaključuje Milorad.