NAJNOVIJE
Potvrđena optužnica protiv osječkog policajca za ubojstvo Mihaele Berak

Optužno vijeće osječkog Županijskog suda potvrdilo je optužnicu županijskog državnog odvjetništva protiv 28-godišnjeg policajca Marka Smažila zbog ubojstva osječke studentice Mihaele Berak, u rujnu prošle godine - izvijestilo je tužiteljstvo u četvrtak.

Ne navodeći identitete okrivljenika i žrtve tužiteljstvo je izvijestilo kako je optužnicu protiv suspendiranog policajca podiglo u ožujku ove godine, zbog sumnje da je 21-godišnju žrtvu ubio hitcem iz službenog pištolja.

Nakon provedene istrage tužiteljstvo je teretilo Smažila da je 20. rujna 2023. oko 22 sata, u Osijeku, u nakani da ubije 21-godišnju Mihaelu Berak, iz službenog pištolja ispalio hitac i pritom joj zadao tešku i po život opasnu tjelesnu ozljedu uslijed koje je žrtva umrla na mjestu događaja.

 

(Petak, 17 Svibanj 2024 08:17)
U Sabor dostavljen popis novih ministara i program nove Vlade

Mandatar i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u četvrtak navečer dostavio je Hrvatskom saboru popis ministara i program nove Vlade o kojima će danas raspravljati i glasati saborski zastupnici.

(Petak, 17 Svibanj 2024 07:59)
Sabor: Za potpredsjednike izabrani Reiner, Penava i Radin

Hrvatski sabor u četvrtak je izabrao tri od ukupno pet svojih potpredsjednika, one iz redova parlamentarne većine, Željka Reinera (HDZ), Ivana Penavu (DP) i Furia Radina (talijanska nacionalna manjina) - prenosi HINA. 

Za Reinera kao potpredsjednika Sabora glasala su 143 zastupnika, a protiv je bio samo zastupnik stranke Pravo i pravda Dražan Dizdar.

Za Penavu kao potpredsjednika Sabora ruke su digla 123 zastupnika, jedan je bio suzdržan (sam Penava) dok su protiv bila tri zastupnika SDSS-a. Radina su zastupnici izabrali jednoglasno sa 144 glasa za. 

Dva mjesta potpredsjednika Sabora pripadaju oporbi, no ona nije dostavila svoje prijedloge pa će se o njima glasati naknadno.

Osim toga, Sabor je jednoglasno izabrao predsjednike, potpredsjednike i članove odbora za  Ustav, Poslovnik i politički sustav, za zakonodavstvo te za izbor, imenovanja i upravne poslove.

Za predsjednika Odbora za Ustav izabran je Ivan Malenica (HDZ), a za potpredsjednika Tonči Restović (SDP).

Odborom za zakonodavstvo predsjedat će Krunoslav Katičić (HDZ), dok će potpredsjednik biti Božo Petrov (Most).

Za predsjednika Odbora za izbor i imenovanja izabran je Pero Ćosić (HDZ), a za potpredsjednika Gordan Bosanac (Možemo!).

(Četvrtak, 16 Svibanj 2024 15:29)
Župan Dekanić za glumce i sudionike Festivala glumca organizirao tradicionalni prijem

U organizaciji Hrvatskog društva dramskih umjetnika, Umjetničke organizacije Asser Savus i Vukovarsko-srijemske županije u vremenu od 10. do 19. svibnja u gradovima naše županije traje 31. Festival glumca. Tim je povodom župan Damir Dekanić za glumce i sudionike festivala u maloj županijskoj vijećnici u Vinkovcima organizirao tradicionalni prijem.

(Četvrtak, 16 Svibanj 2024 15:26)
Na Pravnom fakultetu u Osijeku započeo je dvodnevni Kongres studenata socijalnoga rada

Kongres studenata socijalnoga rada Pravnoga fakulteta u Osijeku, treći po redu, ove se godine održava na temu „Rasprostranjenost socijalnog rada i njegova uloga”.

(Četvrtak, 16 Svibanj 2024 14:21)
U Vukovaru se ovoga tjedna obilježava Europski tjedan mentalnog zdravlja

U Vukovaru se ovoga tjedna obilježava Europski tjedan mentalnog zdravlja.

(Četvrtak, 16 Svibanj 2024 12:10)
Izborom Jandrokovića za predsjednika konstituiran 11. saziv Sabora

Nepunih mjesec dana nakon parlamentarnih izbora, izborom Gordana Jandrokovića za predsjednika sa 144 glasa za i 6 protiv, konstituiran je 11. saziv Hrvatskog sabora.

- Dobiti treći put povjerenje zastupnika za obnašanje dužnosti predsjednika Hrvatskog sabora zaista je izuzetna čast. Novoizabranim zastupnicama i zastupnicima još jednom čestitam na izboru. Neki od vas su bili i u prethodnim sazivima, a mnogi će prvi put sjesti u saborske klupe. Svima nam zajedno želim uspješan saborski mandat i da kroz kvalitetan i predan rad opravdamo povjerenje dobiveno od naših građanki i građana - rekao je Jandroković. 

 

(Četvrtak, 16 Svibanj 2024 12:03)
Greška
  • JUser: :_load: Nije moguće učitavanje korisnika sa ID: 109

Hrvatska ispunila uvjete za 6,8 milijardi eura iz nove financijske omotnice

  • Nedjelja, Srp 10 2022
  • Piše: 
Hrvatska ispunila uvjete za 6,8 milijardi eura iz nove financijske omotnice FOTO: Hrvatski radio Vukovar/Valerija Lozančić

Hrvatska je ispunila uvjete za korištenje 6,8 milijardi eura iz nove financijske omotnice, istaknulo je u subotu Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU koje je u petak Komisiji poslalo završne verzije sporazuma, operativnih programa i integriranog teritorijalnog programa.

- Proces programiranja za financijske omotnice EU je dugotrajan, ali za programe Konkurentnosti i kohezije te Integriranog teritorijalnog programa taj proces je i završen 8. srpnja 2022. kada su poslani Europskoj komisiji Operativni programi Konkurentnost i kohezija te Integrirani teritorijalni program, čime su se stekli uvjeti za skoro korištenje sredstava iz nove financijske omotnice, odnosno već od rujna - priopćilo je Ministarstvo. 

Programiranje navedenih operativnih programa počelo je u siječnju 2021., a koordiniralo ga je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU.

Prvi nacrti, kao i Sporazum o partnerstvu, dostavljeni su Europskoj komisiji (EK) 30. lipnja 2021. U cilju daljnjeg poboljšanja, programski dokumenti kontinuirano su se dorađivali tijekom druge polovice 2021. te prve polovice ove godine, da bi nakon provedenog javnog savjetovanja te prošlotjednog sastanka ministrice Nataše Tramišak s povjerenicom Elisom Ferreirom, Komisiji bili dostavljeni finalna nacrti dokumenata koji predstavljaju temelj za najveći dio financijske omotnice koji nam je na raspolaganju do 2027. godine.

Ministarstvo je, dodaje se u priopćenju, EK dostavilo finalnu verziju Sporazuma o partnerstvu 30. lipnja ove godine, a jučer zadnje verzije Operativnih programa Konkurentnost i kohezija te Integrirani teritorijalni program.

- Svjesna sam da je riječ o birokratskim procedurama koje su i dugotrajne i teško razumljive. Korisnici sredstava, a pogotovo građani, nestrpljivo čekaju trenutak kada će se ove procedure njima postati dostupne i opipljive, bilo da se radi o pozivu za bespovratna sredstva za poduzetnike, bilo da se radi o vrtiću, energetskoj obnovi zgrade, boljoj zdravstvenoj infrastrukturi ili obnovljenom kulturom dobru - rekla je ministrica Nataša Tramišak i zahvalila svima koji su sudjelovali u tom procesu, uz čestitku na zajedničkom uspjehu.

Podsjetila je da je više od 800 dionika, koje su činili predstavnici nacionalne te regionalne i lokalne razine, kao i predstavnici gospodarskih i socijalnih partnera, civilnog društva, akademske i znanstvene zajednice bilo uključeno u taj proces.

- U ovoj, novoj perspektivi Europska komisija izradit će i centralno mjesto na kojem će javnost i potencijalni korisnici moći pratiti što se točno planiralo, koliko se čega izgradilo, odnosno koji su prostorni, ekonomski i društveni učinci europskih milijardi koje im se ponekad doimaju apstraktnima -  poručila je ministrica Tramišak. 

Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. vrijedan je 5,031 milijardu eura i predstavlja kontinuitet u odnosu na aktualno financijsko razdoblje te objedinjuje dosadašnja iskustva i znanja u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., s time da je ojačan teritorijalni segment novog nacrta programa. Iz njega će, primjerice, kroz 1,157 milijardu eura dostupnih poduzetnicima u idućim godinama potporu u području istraživanja i razvoja, jačanja konkurentnosti, digitalizaciju i razvoj vještina zaposlenika primiti čak 15000 poduzeća.

Poboljšat će se energetska učinkovitost više od 1700 stambenih objekata, mjerama zaštita od požara biti će obuhvaćeno više od 750 000 ha, izgradit će se preko 980 kilometara kanalizacije, a zahvaljujući infrastrukturi i edukaciji očekuje se smanjenje količine odloženog otpada za 40 posto do 2029. godine.

Planirana je kupnja 40 željezničkih vozila za javni prijevoz, poboljšanje cesta i željeznica, a značajna ulaganja odnose se na odgojno obrazovnu infrastrukturu što između ostalog uključuje preko 150 moderniziranih vrtića i više od 1660 novih kreveta u studentskim domovima.

Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. vrijedan je 1,514 milijardu eura i predstavlja pak novost i iskorak s obzirom na to da u odnosu na razdoblje 2014. – 2020. proširuje obuhvat ciljanog djelovanja EU sredstava na slabije razvijena područja, područja s razvojnim izazovima poput otoka te proširuje područja urbanih područja kako bi se omogućio ravnomjeran razvoj Hrvatske.

Kroz Integrirani teritorijalni program Hrvatska očekuje barem 164 km infrastrukture namijenjene vožnji bicikla, a u gradovima 6,5 ha obnovljenog brownfield zemljišta i 55 000 m2 obnovljenog prostora, a na otocima će više od 60 000m2 javnih zgrada dobiti poboljšana energetska svojstva.

U okviru Programa planirano je i ulaganje u Planove industrijske tranzicije, ITU i potpomognuta područja u iznosu od 536 milijuna eura. Iz njega će, kroz dostupna sredstva, u području istraživanja i razvoja, jačanja konkurentnosti i razvoj vještina u prioritetnim nišama, potporu primiti više od 1360 poduzeća.

- Naravno, tu su i značajna ulaganja u prirodnu i kulturnu baštinu, kao i ona u energetsku i industrijsku tranziciju poduzeća - ističe Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU i poručuje da Hrvatskoj na raspolaganju biti i tehnička pomoć u iznosu od 293 milijuna eura.

Pročitano 447 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija