Dvanaestorica hrvatskih redarstvenika ubijena su 2. svibnja 1991. iz zasjede, uslijed akcije spašavanja dvojice svojih kolega koje su u noći s 1. na 2. svibnja 1991. tijekom redovite policijske ophodnje u tadašnjem Borovu Selu zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi.
- Dvanaest hrvatskih redarstvenika ubijeno je na današnji dan prije 33 godine na jedan od najokrutnijih, najpodmuklijih i najsvirepijih zločina tijekom cijeloga Domovinskoga rata – rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović dodajući kako je važno da ovakvi događaji koji su bitno odredili budućnost države nikada ne padnu u zaborav.
Gradonačelnik Vukovara i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava naglasio je kako neće odustati od kažnjavanja ratnih zločinaca.
-Lijepo je i hvalevrijedno što se nakon 33 godine od masakra na početku velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku ovako velik broj ljudi okupio i došao pokloniti žrtvi. Ali, ostaje gorak okus jer još uvijek zločinci nisu kažnjeni. Ni prije, iako smo se susretali s brojnim preprekama, nismo odustajali od traženja da se zločinci kazne, a pogotovo nećemo sada tijekom pregovora za sastavljanje nove Vlade. Ispod te točke ne idemo. Iskoristit ćemo ovaj politički trenutak da jasno vidimo tko se protivi tome da se najgori ratni zločinci ne isporuče pravdi i kazne, od civilnog sektora do pravosudnih institucija i političkih aktera. Vjerujem da, kako se ja pitam zašto zločinci nisu kažnjeni, da se jednako pita i velika većina naših građana, posebice ispred ovog spomenika. Na to pitanje, obećavam, dat ćemo odgovor. Ovo je preduvjet da bismo išli dalje u bilo kakav proces, a tek poslije na red dolazi pitanje hoće li ili neće DP obnašati neku ulogu u izvršnoj vlasti i Saboru- poručio je Penava.
Stipo Mlinarić prisjetio se kako je njih 30-ak s Trpinjske ceste s generalom Blagom Zadrom došlo prije 33 godine pomoći ranjenim policajcima, ali ih policija nije pustila u selo. Postavio je pitanje gdje se sada nalaze načelnik Općine Borovo i saborski zastupnici iz redova srpske nacionalne manjine koji žive u blizini jer nisu dočekali državni vrh u svome mjestu.
-Je li to normalan odnos prema institucijama Hrvatske države – upitao je Mlinarić.
Tuga ni nakon 33 godine nije manja zbog poginulog brata Antuna, rekao je Ivan Grbavac.
- Tugu nosim i osjećam svaki dan, brat mi je stalno u mislima, ponekad čak zamišljam i da razgovaramo – rekao je Ivan Grbavac.
Stevo Culej, brat ubijenoga Josipa napisao je knjigu sa svjedočanstvima o zločinima u Borovu selu, a od 57 kaznenih prijava, podignute su samo dvije, kaže.
- Volim lijepa i kulturna događanja, ali ovdje danas nedostajalo je zrno istine, zrno povijesti i zrno soli kako priča ne bi bila gorka i bljutava – poručio je Culej.
Komemoraciji su nazočili i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandrovković te potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić.
Ubijeni su hrvatski policajci Stipan Bošnjak (1955.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.), pripadnici vinkovačke specijalne policije.
U napadu su ranjena 23 policajca.
Ubojstvo 12 hrvatskih redarstvenika uz pogibiju prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića na Plitvicama bio je neslužbeni početak Domovinskog rata.
Sveta misa zadušnica za poginule redarstvenike služena je u crkvi Sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima, nakon čega je uslijedio doček sudionika utrke „12 kilometara za 12 redarstvenika“ i dodjela prigodnih nagrada.
