Gradonačelnik Ivan Penava i njegovi zamjenici Marijan Pavliček i Ivana Mujkić te direktor tvrtke Komunalac Igor Štrangarević i njegovi suradnici predstavili su na Trgu Republike Hrvatske moderniziran vozni park tvrtke.

Hrvatske ceste d.o.o. Poslovna jedinica Osijek, Uprava za ceste Vukovarsko-srijemske županije i Cesting d.o.o. održali su 14. studenog uobičajeni sastanak o održavanju javnih cesta u zimskom razdoblju 2019./2020. godine za područje Vukovarsko-srijemske županije, u skladu sa zakonskim obavezama i odredbama Pravilnika o održavanju cesta.

Obaveza Cestinga je na vrijeme obaviti sve pripreme, koje uključuju izradbu operativnih planova, osiguranje mehanizacije i ljudstva, kako bi se mogla osigurati prohodnost na javnim cestama na području županije te spremno dočekale snježne padaline ili kiša koja se ledi na kolniku.
Cesting na području Vukovarsko-srijemske županije održava 273 kilometra državnih cesta i 420 kilometara županijskih i lokalnih cesta, odnosno brine za održavanje prohodnosti u zimskim uvjetima na ukupno 693 kilometra cesta- istaknuo je direktor Cestinga Dubravko Kučinac te dodao da su spremni za zimsko razdoblje kao i sve izazove koji ih čekaju.

-Pripremljene su dovoljne količine soli, u ovom trenutku na zalihi je 1.730 tona soli. U planu je nabavka 2.530 tona soli. Također, kao i za svaku zimu, osigurana je i određena količina kamene sitneži te kalcijevog klorida koji se koristi kada sol ne djeluje – rekao je Kučinac te istaknuo podatak kako u prošloj godini policija nije evidentirala niti jednu prometnu nesreću koja bi za uzrok imala neprohodnu ili loše očišćenu cestu.

Za ovu sezonu osigurana su vozila opremljena posipačima i ralicama: u Nadcestariji Vinkovci 8, Vukovar 7 i Županja 7, ukupno 22 vozila. Iz Cestinga ističu i da su nabavljena i 2 nova vozila: vozilo Unimog i jedan posipač. Investicija je vrijedna milijun i petsto tisuća kuna, ali je i jamstvo da će i ove godine zimska služba biti učinkovita. Sa sastanka je poslana i poruka vozačkima kako je od 15. Studenog na snazi zabrana prometovana zimskim dionicama vozilima koja nemaju zimsku opremu te je ukazano na važnost zimskih guma za sigurnost u prometu.

-Od sutra, pa sve do 15. Travnja iduće godine obavezna je zimska oprema na motornim vozilima. U trenutku padanja snijega i njegovog zadržavanja na kolniku svi vozači moraju imati zimsku opremu. Kada je cesta prekrivena snijegom vozači moraju imati zimske gume ili lance na ljetnim gumama. Kada nema snijega na kolniku tada je dovoljno imati zimske gume ili ljetne gume s utorom 4 milimetra i pripremljene lance - rekao je Boris Klinec, službenik za preventivu u cestovnom prometu PU Vukovarsko-srijemske i dodao kako je novčana kazna 700 kuna za sve vozače koji nemaju zimsku opremu na vozilima. Nakon završenog sastanka održano je postrojavanje vozila i strojeva za zimsko održavanje u sezoni 2019./2020. godine. Nakon završenog sastanka održano je postrojavanje vozila i strojeva za zimsko održavanje u sezoni 2019./2020. godine.

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je Hrvatski sabor, a prenosi Hina.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( 'za' 77, šest suzdržanih, 27 protiv). 

Simbolički raskid s komunizmom 

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom. 

 Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan. 

 Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

 Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve  Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

 Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

 Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

 U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. 

 Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

 Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

 Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018. 

 Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga.

Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti, koji se obilježava 14. studenog, Lions klub Vukovar organizirao je preventivno-edukacijsku humanitarnu akciju.

U organizaciji Hrvatske turističke zajednice u Iloku je održana završna svečanost na kojoj je proglašen nacionalni pobjednik za Europsku destinaciju izvrsnosti (EDEN) 2019. godine. Ove godine tema je bila wellness i zdravstveni turizam.

Povodom tiskanja Statut Grada Vukovara na ćirilici i događaja na protekloj sjednici Gradskoga vijeća, u organizaciji Udruge 100%-tnih HRVI I. skupine u Gradskoj vijećnici Grada Vukovara održana je tiskovna konferencija  pod nazivom Mi vas „dobro“ razumijemo“.

Predsjednik Udruge Đuro Glogoški predočio je fotografije razrušenog grada Vukovara govoreći kako su one dovoljan dokaz o tome što se sve ovdje događalo i tko je za to kriv. Istaknuo je kako su nakon Domovinskoga rata oni koji su izvršili agresiju prihvaćeni u hrvatskom društvu o čemu svjedoče i Zakon o općem oprostu, Zakon o konvalidaciji i Ustavni Zakon o pravim nacionalnih manjina.
-Što smo dobili zauzvrat od onih kojima su oprošteni ratni zločini. Branitelji se često spominju kao teret mirovinskog sustava, a nitko ne spominje one koji dobivaju mirovinu i ostvaruju pravo na radni staž za vrijeme okupacije, koji u mirovinski sustav nisu uplatili ni lipu. Svi ti zakoni doneseni su pod ucjenama, a svjedoci tih ucjena smo i danas. Dobili smo zauzvrat da ne mogu prihvatiti Hrvatsku državu i da su ostali na onim temeljima na kojima su započeli agresiju na Hrvatsku. Ne poštuju i ne cijene Hrvatsku državu o čemu svjedoče brojni grafiti ispisani na ćirilici poput onih da je Vukovar srpski grad, zastave, ali ne hrvatske, razni napisi po portalima, spomenici agresorima. Srbija je rehabilitirala četništvo, a u Hrvatskoj se to također provlači – rekao je Glogoški dodajući kako ćirilica nije samo pismo, već se njome veličaju oni koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku . Upitao je i zašto se istina i povijest tumače na različite načine tražeći pri tome da se udžbenik povijesti za 8.razred po kojemu uče pripadnici srpske nacionalne manjine povuče iz upotrebe. Istaknuo je kako SNV, ZVO i SDSS i dalje žele autonomiju u Hrvatskoj postavljajući pitanje jesu li se  odmaknuli od onoga što su željeli devedesetih godina.
- Predstavnici Srpskog narodnog vijeća, Zajedničkog vijeća općina, SDSS-a i njihovi saborski zastupnici ne mogu reći da ne znaju za to i da ne stoje iza toga. Zašto se nikada nisu ogradili od transparenata, izgradnje spomenika agresorima…? – upitao je Glogoški rekavši kako se „ mi jako dobro razumijemo“.
-Mi jesmo dali svoj doprinos u Domovinskome ratu, izašli smo iz njega, kroz sve ove zakone pokušavamo zaboraviti ono što se dogodilo, ali postoji naša stvarnost i s razlogom se pitamo tko ima za nas razumijevanja, tko nas razumije i kako mi možemo gledati na budućnost, ako nismo raščistili vrijeme iz prošlosti – poručio je Glogoški pokazujući fotografije vojnih invalida  i njihove ozljede.