NAJNOVIJE
Održano predavanje o prijavi i vođenju projekata za članove UDVDR-a VSŽ

Županijska Podružnica Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata bila je domaćin u Domu hrvatskih branitelja seminara i edukacija koji su organizirani za podružnice i ogranke iz pet slavonskih županija. Prema riječima Marina Gregorovića, glavnog tajnika UDVDR-a RH

Cilj predavanja i edukacija bio je prenijeti važne informacije o financijskom i pravnom aspektu funkcioniranja udruga, načinu javljanja na natječaje i javne pozive, trendovima u radu udruga, posebno udruga proisteklih iz Domovinskog rata te porazgovarati o svim temama koje zanimaju branitelje i članove udruge imaju.

Jedna od tema bili su veteranski centri, kojih je do sada izgrađeno pet u suradnji Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja uz EU financiranje, a najavljeni su i novi, među kojima i onaj u Vukovaru. U Vinkovce je stigla i jedna potpuno nova informacija.
-Riječ je o tome da se planira izgradnja braniteljskih centara, svojevrsnih staračkih domova za branitelje koji su sami i koji ne mogu više brinuti o sebi kao kad su bili mlađi. Nadam se da će do 2029. godine i to biti realizirano, kako je najavljeno u programu Vlade i Ministarstva - istaknuo je Gregorović.

 Sama edukacija kao središnju temu imala je pravnu osobnost ogranaka unutar podružnica UDVDR-a.
-Bez pravne osobnosti ogranci se ne mogu prijavljivati na natječaje i javne pozive ministarstava, županija, a sada već i gradova i općina. Mi smo u svoj Statut ugradili da naši ogranci mogu imati pravnu osobnost, a i dalje ostati dio podružnice, kao što i podružnica ima pravnu osobnost, a dio je naše nacionalne asocijacije. Do sada ogranci su imali svoj podračun koji su koristili preko našega računa. Podružnica je aplicirala projekte ogranaka i odgovorna osoba bio je predsjednik podružnice. Stjecanjem pravne osobnosti ogranci će moći samostalno aplicirati svoje projekte, a onda i pravdati utrošena sredstva, što će za nas kao podružnicu biti rasterećenje - istaknuo je Milan Draženović, predsjednik UDVDR-a Podružnica VSŽ.

Događaju je nazočila i Kristina Jukić, zamjenica direktorice Agencije za razvoj i investicije grada Vinkovaca VIA, koja je istaknula kako Agencija kontinuirano pomaže udrugama, klubovima, društvima u pripremi i provedbi projekta.
-Našim smo braniteljskim udrugama na području grada pomogli u pripremi projekta koji je realiziran prošle godine, a to je prenamjena bivše zgrade Gradske knjižnice u vlasništvu Grada, u Dom hrvatskih branitelja. Ukupna vrijednost projekta bila je 125 tisuća eura, a ministarstva hrvatskih branitelja te regionalnog razvoja i fondova EU, sufinancirala su ga svatko s 50 tisuća eura dok je ostatak osigurao Grad Vinkovci. Uskoro u Domu hrvatskih branitelja zaživjet će novi projekt u suradnji Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Vinkovaca i Agencije VIA. Riječ je o projektu Spomen soba kroz koji će preko interaktivnih ekrana biti prezentirane priče o Domovinskom ratu. Trenutačno, pak, radimo na projektu energetske obnove vanjskog dijela ove zgrade – rekla je Jukić.

 

 

(Petak, 10 Svibanj 2024 11:21)
Plenković predao Milanoviću 78 potpisa, prvo zasjedanje Sabora zakazano za 16.svibnja

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio  je u petak predsjednika Vlade i HDZ-a Andreja Plenkovića, koji mu je donio potpise 78 zastupnika u Hrvatskom saboru u okviru postupka za davanje mandata za sastavljanje nove Vlade.

Plenković je na platformi X potvrdio da je predao 78 potpisa izabranih zastupnika u 11. saziv Hrvatskog sabora. 

"Povjeren mi je mandat za sastavljanje hrvatske Vlade. I u trećem mandatu nastavljamo raditi za boljitak", poručio je.

Potpise su dali 61 zastupnik HDZ-a, 12 zastupnika Domovinskog pokreta, te navodno Vesna Vučemilović i četiri zastupnika nacionalnih manjina.

Nakon predaje potpisa Plenković nije davao izjave za medije. Prilikom dolaska na Pantovčak samo je kratko dobacio novinarima: "Ipak ste tu, to je dobro za demokraciju", aludirajući najvjerojatnije na to što u prvom pozivu iz Ureda predsjednika nisu bili pozvani mediji da bi ubrzo došao drugi poziv u kojem su mediji ipak pozvani.

Izjave nakon predaje potpisa nije davao ni predsjednik Republike.

Milanović je donio odluku o sazivanju prvog zasjedanja Hrvatskoga sabora za četvrtak, 16. svibnja.

(Petak, 10 Svibanj 2024 11:00)
2. Vukovarski trail

U organizaciji Udruge Fizio Lorem u Park šumi Adica u subotu 11. svibnja održat će se 2. Trail utrka. Podizanje paketa je već od 7 sati a prva utrka kreće u 10,00 sati. Raspored je sljedeći: 10.00 sati – start utrke 11 km, 10.05 sati – start utrke 5 km, 10.10 sati – start utrka 2 km.

Dječja utrka – ZELENA (2km) je namijenjena djeci starosti od 7 do 12 godina. Start i cilj utrke je u park šumi Adica. Trči se od starta , stazom prema „Dobroj vodi“ te se skreće lijevo na trim stazu gdje se radi cijeli krug, i kada se opet dođe do staze gdje je bio ulazak na trim stazu, tim putem/stazom se vraća do cilja. Ova utrka je otvorena za sve dječake i djevojčice do punih12 godina starosti. Nema kotizacije- sudjelovanje je potpuno besplatno. Cilj je potaknuti djecu na aktivnost i nezaboravno iskustvo trčanja i sudjelovanja na utrci. Svako dijete u cilju dobiva medalju, a najbolji i pehar.

Mala utrka – PLAVA (5 km) je namijenjena djeci od 12 godina i rekreativcima. Start i cilj utrke je u park šumi Adica. Trči se stazom park šume Adica te preko mosta na rijeci Vuka se ide na makadamski put. Utrka će imati nadzornu točku gdje se vrši polukružno okretanje (okrjepa) tamo će natjecatelji biti evidentirani kako bi se poštivala zadana ruta trčanja. Vraćanje istom rutom prema cilju gdje sve natjecatelje čeka okrjepa i opuštanje. Vremenski limit utrke je 1 sat

Velika utrka - CRVENA (11 km) je kondicijski zahtjevnija i namijenjena je punoljetnim osobama je kondicijski zahtjevnija i namijenjena je punoljetnim osobama. Start i cilj utrke je u park šumi Adica gdje se trči stazom park šume Adica te preko mosta na rijeci Vuka se ide na makadamski put. Prateći oznake na stazi trčeći uz rijeku Vuka sve do podno Bogdanovaca se dolazi do izletišta Grac, gdje se nalazi i okrjepa vrši se polukružno okretanje i istom rutom se vraća nazad. Vremenski limit utrke je 1 sat i 45 minuta. Utrka će imati nadzornu točku gdje će natjecatelji biti evidentirani kako bi se poštivala zadana ruta trčanja.

Svi natjecatelji će dobiti startni broj koji mora biti vidljiv tijekom cijele utrke. Vremenski limit utrke je 1 sat i 45 minuta.

(Petak, 10 Svibanj 2024 10:36)
Vinkovački tenisač Borna Marić prvi u parovima na državnom prvenstvu

Borna Marić, član Teniskog kluba Vinkovci nastupio je na HEP državnom prvenstvu tenisača do 12 godina. Radi se o turniru prvog ranga iz kalendara Hrvatskog teniskog saveza održanom u Đakovu. U igri parova u paru s Lukom Mitrovićem iz Tenis kluba Olimpija stigao je do naslova državnog prvaka, dok je u pojedinačnoj konkurenciji zaustavljen u polufinalu.

Kombinacija Marić/ Mitrović, inače prvi nositelji turnira, prvo su sa 6:4, 6:2 porazili osječki par kojeg su činili Matias Hojsak i Karlo Tufekčić, a potom su u četvrtfinalu bili bolji od Borne Dujmovića (TK Movens) i Luke Jurića (TK Prečko) sa 6:2, 6:0.

U polufinalnom dvoboju pobjedom 6:2, 6:0 bolji su bili od Jakova Kramarića (TK Opatija) i Jakova Ogrizeka (TK Feniks), a nakon velike borbe u finalu ostvarena je pobjeda 4:6, 6:3, 10:7 protiv drugih nositelja Joakima Bobanovića (TK Tweener) i Leona Motušića (TK Zadar 08).

U pojedinačnoj konkurenciji Borna je kao drugi nositelj stigao do polufinala, a jako ga je malo dijelilo do finalnog susreta. U četvrtfinalu turnira Borna Marić je sa 6:2, 6:4 porazio Lorenza Butigana (TK Libertas). U velikom polufinalu gledali smo odličan susret između Borne Marića i Jakova Kramarića (TK Opatija), na kraju je slavio Kramarić sa 6:4, 2:6, 6:4.

 

(Petak, 10 Svibanj 2024 10:35)
Počinje program VukovART night

U petak 10. svibnja počinje program ovogodišnje manifestacije VukovART night i to u 18 sati kreativnom radionicama Mladi umjetnici i postavljanjem info centra za mlade.

(Četvrtak, 09 Svibanj 2024 13:48)
Olimpijski festival u Vukovaru okupio 300-tinjak vrtićanaca

U Vukovaru je pod motom „I ja ću biti olimpijac” održan 20.Olimpijski festival dječjih vrtića koji je okupio 300-tinjak djece iz dječjih vrtića Vukovar 1 i Vukovar 2.

(Četvrtak, 09 Svibanj 2024 13:47)
Projekt ADAPTVitis - znanstveni i stručni odgovor na utjecaj klimatskih promjena na vinogradarstvo

Na Demonstracijsko vinogradarsko-vinarsko pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek u Mandićevcu državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoj Mikulić svečano je uručio Ugovor o financiranju Projekta “Prilagodba vinogradarstva klimatskim promjenama kroz valorizaciju i implementaciju adaptabilnih genotipova vinove loze - ADAPTVitis. Ugovor za projekt vrijedan je 2,1 milijuna eura, a primio je dekan Fakulteta Krunoslav Zmaić.
- Nedavno smo u Mandićevcu najavili, a sada i ispunili obećanje, odnosno uručili ugovor za Projekt ADAPTVitis. Ključno je da omogućimo vinogradarstvu kao značajnoj djelatnosti za Osječko-baranjsku županiju, ali i širu regiju da se odupre izazovima koje su pred nas stavile klimatske promjene. Na ovaj način omogućujemo znanstveni pristup i nova tehnička dostignuća u suradnji dvije snažne ustanove, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek i Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu da iznađu rješenja za borbu s klimatskim promjenama kako bi očuvali vinske sorte i vinogradarstvo u ovoj regiji – rekao je državni tajnik Domagoj Mikulić.

Obnašatelj dužnosti osječko-baranjskog župana Mato Lukić naglasio je da Osječko-baranjska županija kontinuirano daje potporu poljoprivredi i Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku s kojim ima odličnu suradnju.
 - Naša suradnja je zaista na vrhunskoj razini, a čestitam na ovom izuzetno važnom projektu Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek i Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Projekt je izuzetno vrijedan, prati europske trendove, a dobro je i što se financira europskim novcem. S ukupno 2.069 hektara Osječko-baranjska županija je druga po veličini površina koje se nalaze pod vinovom lozom u Hrvatskoj, a vodeće mjesto zauzimamo po proizvodnji vina, oko 109.000 hektolitara. Projekt će novim idejama i rješenjima pridonijeti razvoju nove tehnologije, a posebno edukaciji mladih ljudi kako bi odoljeli svim izazovima klimatskih promjenama - istaknuo je Lukić.

Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Vlado Guberac rekao je kako se projekt sustavno pripremao, te da se u njemu, uz obrazovnu i znanstvenu, ogleda osobito stručna uloga Sveučilišta, a to je suradnja s gospodarstvom, kao i njegov doprinos zajednici kroz inovativne projekte i obrazovanje mladih agronoma.
- I ostale sastavnice Sveučilišta koristit će ovo Pokušalište kroz različite završne konferencije i druge aktivnosti, pa će objekt, kada bude gotov, isto tako biti jedan oblik prezentacije Sveučilišta, i to ne samo Fakulteta agrobiotehničkih znanosti nego cijelog Sveučilišta i njegovih sastavnica. Ovakav znanstveno istraživački centar je veliki iskorak u domaćoj i međunarodnoj prepoznatljivosti - poručio je Guberac.

Dragoslav Ivanišević, profesor vinogradarstva i direktor Departmana za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu pojasnio je kako će fakulteti realizacijom projekta doprinijeti budućem razvoju vinogradarstva i prilagođavanju novim klimatskim promjenama.
- Svjedoci smo iz dana u dan da su klimatske promjene značajne i nanose velike štete, pa su i veliki izazov za poljoprivredu, samim tim i za vinogradarstvo i sektor vinarstva. Nadamo se da ćemo ovim projektom uspjeti naći odgovore na sve što nas čeka u budućnosti. Za Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu ovo je vrlo značajan projekt, a nastojat ćemo izgraditi i objekt koji planiramo već duži niz godina, a baš u cilju sprečavanja, odnosno borbe protiv klimatskih promjena. Realizacijom projekta poboljšat ćemo svoje kapacitete, stvoriti bolje uvjete za edukaciju studenata, osobito smjera voćarstvo i vinogradarstvo, ali i stvoriti mnogo bolje uvjete za edukaciju samih proizvođača i za transfer novih tehnologija u praksi - naglasio je Ivanišević.

 

(Četvrtak, 09 Svibanj 2024 13:05)
Greška
  • JUser: :_load: Nije moguće učitavanje korisnika sa ID: 62

Srijeda, 24 Studeni 2021 12:52

Ove godine općina Nijemci od 25. prosinca 2021 do 9. siječnja 2022. organizira bogat  kulturno glazbeni program za mještane ali i sve posjetitelje ovog kraja.  Istodobno, želja je  općinske vlasti  privući i što već i broj posjetitelja tih dana u Općinu Nijemci. U središnjem parku u Nijemcima ,nizom kulturno umjetničkih sadržaja Općina Nijemci obogati će nadolazeće  božićno novogodišnje blagdane  i stvoriti ljepši ugođaj.

Program ovogodišnje manifestacije Božić u Nijemcima predstavila je Rozalija Jurković, pročelnica za financije, gospodarstvo i razvoj Općine Nijemci koja je istaknula kako će se održati brojni koncerti duhovne glazbe, tamburice, a u Novu 2022. uvest će sve posjetitelje grupa Opća opasnost. Za nekoliko dana trebalo bi se otvoriti i klizalište na kojemu su radovi pri završetku.

Brojni su sadržaji namijenjeni i najmlađima od  božićne predstave  za djecu i druženja s Djed Božićnjakom i vilenjakom,  a posjetitelji će moći kušati kuhano vino, toplu čokoladu i nezaobilazne fritule,  posjetiti božićni sajam i uživati u brojnim drugim sadržajima.

Utorak, 23 Studeni 2021 13:10

U utorak, 23. studenoga,zabilježeno je 4926 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 30.541. Među njima su 2591 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 317 pacijenta. Preminule su 62 osobe, priopćio je Nacionalni stožer civilne zaštite

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 576.633 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 10.438 preminulo, ukupno su se oporavile 535.654 osobe od toga 4.048 u posljednja 24 sata. U samoizolaciji su trenutno 22.304 osobe.

Zaključno s 22.11.2021 utrošeno je 4.000.957 doza cjepiva, a cijepljeno je 52,55% ukupnog stanovništva, odnosno 62,74% odraslog stanovništva.

Utorak, 23 Studeni 2021 12:55

Mjesto Korođ u Općini Tordinci broji gotovo 70 posto mještana pripadnika mađarske nacionalne manjine i kao takvo ostvarilo je sredstva EU fondova za izgradnju infrastrukture. Riječ je o natječaju EU  za poboljšanje infrastrukture u područjima naseljenima pripadnicima nacionalnih manjina.

-Ostvarili smo iznos od 320 tisuća kuna kojima smo izgradili pješačke staze u dvije ulice u Korođu.-rekao je načelnik Općine Tordinci Davor Adžić.

Potrebe za izgradnjom infrastrukture u ovoj su Općini velike naglasio je Adžić.

-Kako smo dio aglomeracije sjever bit će realizirana kompletna vodovodna i kanalizacijska mreža, idejni projekt je gotov i u realizaciju će se krenuti krajem iduće godine. Također, imamo puno nerazvrstanih cesta  i neuređenih nogostupa, koje treba obnoviti u Općini Tordinci. To nam je prioritet za rješavanje.-rekao je Adžić

Načelnik Općine Tordinci koja trenutno broji nešto više od 2.000 stanovnika smatra kako će kvalitetna infrastruktura biti jedan o čimbenika za kvalitetniji život ovoga mjesta i zadržavanje mladih.

Utorak, 23 Studeni 2021 12:10

U Vukovarsko-srijemskoj županiji u posljednja 24 sata je 109 novih pozitivnih osoba na COVID-19 od kojih 36 osoba iz Vinkovaca, 17 osoba iz Vukovara, 6 osoba iz Andrijaševaca, 5 osoba iz Županje, 4 osobe iz Privlake, po 3 osobe iz Cerića, Mirkovaca, Nuštra, Otoka, Starih Mikanovaca, po 2 osobe iz Cerne, Đurića, Ivankova, Komletinaca, Ludvinaca, Tovarnika, Vođinaca i Vrbanje, te po jedna osoba iz Babine Grede, Bapske, Bobote, Bošnjaka, Bršadina, Đeletovaca, Gunje, Novih Jankovaca, Štitara i Šiškovaca ). Preminule su dvije osobe.

Trenutno je u županiji 79 osoba hospitalizirano zbog COVID-19 bolesti. U samoizolaciji se na području županije nalazi 435 osobe.

Utorak, 23 Studeni 2021 10:56

U Osječko-baranjskoj županiji  227 je novih  pozitivnih  osoba na COVID 19. Najviše  ih je iz Osijeka, 94, Đakova 29, Našica  25 i  Belog Manastira 11.Hospitalizirane su 154 osobe od kojih 117 u KBC Osijek, 37 u OŽB Našice. U Respiracijskom centru je 25  osoba. Preminula je jedna osoba. U  samoizolaciji je 1.061 osoba.

Ponedjeljak, 22 Studeni 2021 13:34

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je javni poziv kojim su pozvana visoka učilišta biotehničkih znanosti s područja Slavonije, Baranje i Srijema da dostave podatke o iskazanom interesu studenata za korištenje sredstava stipendija za akademsku godinu 2021./2022. Stipendiranje studenata visokih učilišta iz područja biotehničkih znanosti na području Slavonije, Baranje i Srijema dio je Razvojnog sporazuma „Slavonija, Baranja i Srijem“ koji objedinjava aktivnosti na području pet slavonskih županija. Na području Slavonije, Baranje i Srijema četiri visoka učilišta upisuju i obrazuju studente iz područja biotehničkih znanosti: Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku, Sveučilište u Slavonskom Brodu i Veleučilište u Požegi.

Ministarstvo poljoprivrede treću godinu zaredom dodjeljuje bespovratna sredstva studentima viših godina preddiplomskih i diplomskih studija u poljima agronomije, biotehnologije, prehrambene tehnologije i nutricionizma u iznosu od 10 tisuća kuna po studentu za akademsku godinu. Pravo na dodjelu stipendija imaju redoviti i izvanredni studenti 2. i 3. godine preddiplomskih sveučilišnih i stručnih studija te studenti 1. i 2. godine diplomskih sveučilišnih ili specijalističkih diplomskih stručnih studija upisani u studijske programe koji su u akademskoj godini za koju se dodjeljuje stipendija prvi puta upisali godinu studija za studijski program iz biotehničkih znanosti.
 
U akademskoj godini 2019./2020. na sva četiri visoka učilišta realiziran je ukupno 841 ugovor sa studentima u iznosu od 8,41 milijun kuna. Za akademsku godinu 2020./2021. realizirano je ukupno 897 ugovora sa studentima u iznosu od 8,97 milijuna kuna. Porast broja ugovorenih i realiziranih stipendija pokazatelj je da raste interes mladih za obrazovanje u sektoru poljoprivrede. Ova potpora studentima ima za cilj zadržati mlade na selu te na taj način promijeniti strukturu poljoprivrednih gospodarstava i modernizirati poljoprivrednu proizvodnju koja predstavlja jednu od strateških grana hrvatskog gospodarstva- priopćili su iz Ministarstvo poljoprivrede.

Srijeda, 17 Studeni 2021 08:08

Vukovar obilježava 30. obljetnicu stradanja u Domovinskome ratu. Hrvatski grad  na Dunavu doživio je tada cjelovito fizičko uništenje. Pod 87-dnevnom opsadom i tisućama granata i bombi ispaljenih iz svih raspoloživih strjeljiva tadašnje JNA i srpskih paravojnih postrojba, grad je potpuno razrušen. Službeni podatci govore kako je tijekom tromjesečne opsade grada dnevno padalo između 5.000 i 12.000 projektila. Stotine ranjenika svakodnevno su stizale u vukovarsku bolnicu, dok su vukovarski branitelji branili svaku kuću, ulicu i kvart. 

U agresiji na Vukovar uništene su ili teško oštećene 13.852 stambene jedinice, od kojih 8.272 obiteljske kuće i 552 višestambena objekta s ukupno 5.580 stanova. 

U žaru velikosrpske ideologije neprijatelj je uništavao sve što je mogao. Vukovar je 1991. pretrpio genocid, kulturocid, ekocid…. Taj miran prosperitetni grad na Dunavu 1991. uništen je do temelja, preživjeli otjerani u logore i u višegodišnje progonstvo, a u ulicama grada zauvijek su ostala 1.292 ubijena Vukovarca.

Vukovar je u Domovinskome ratu pretrpio ukupnu štetu od 9,5 milijardi kuna. Ratna šteta pričinjena gospodarstvu procijenjena je na gotovo milijardu eura. Od nekadašnjih gospodarskih divova Borova, Vuteksa, Vupik-a, ostali su tek razrušeni i opljačkani ostatci.

Posebnim Zakonom o obnovi i razvoju grada Vukovara koji je usvojen 2001. osnovan je Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara s ciljem da se zakonom definirane poticajne mjere usmjere prema područjima koja su stradala u Domovinskom ratu, ubrza obnova i razvoj Vukovara i otklone posljedice razaranja građevina, kao i druge posljedice rata. Od osnutka Fonda i početka djelovanja do 2. studenog 2021. godine plan prihoda za Fond iz Državnog proračuna bio je 913.295.232,16 kuna od kojih je Fond realizirao 801.654.194,72 kuna. Sredstva Fonda korištena su prilikom obnove brojnih objekata u Vukovaru, između ostaloga Vukovarskog vodotornja, Radničkoga doma, Državnog arhiva, Franjevačkog muzeja, a sudjelovali su i u brojnim drugim projektima.

Svake godine Fond dodjeljuje po javnom pozivu sredstva poduzetnicima koji mogu dokazati da su izvršili ulaganje i isto to ulaganje platili te dali doprinos razvoju grada. Od 2016. godine Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara  financirao je 226 zahtjeva to znači ukupno  27.814.410 kuna.

Obnovljena je i kulturna baština grada na Dunavu, Gradski muzej Vukovar i dvorac Eltz kao i Crkva sv. Filipa i Jakova i Franjevački samostan koji su bili gotovo u potpunosti razoreni i opljačkani a kulturno blago  odvezeno u Srbiju. Obnova kulturnih građevina, kao i brojnih drugih važnijih građevina u Vukovaru, financirana je Programom donacijske obnove objekata javne namjene u gradu Vukovaru. Za donatore su se javile županije, gradovi i drugi donatori, a ovim je programom bila predviđena obnova 31 javnog objekta u Vukovaru.  

Vukovar je danas gotovo u potpunosti obnovljen. Još uvijek su na pojedinim građevinama vidljivi ratni ožiljci, ali ih je sve manje. Grad Vukovar u prosjeku svake godine za obnovu infrastrukture ulaže između 30 i 50 milijuna kuna.

Tu su i obnovljena suvremena bolnica, izgrađen je i Muzej vučedolske kulture. Prošle godine za javnost je otvoren i Vukovarski vodotoranj kojega je samo u godinu dana rada, u vrijeme pandemije i svih epidemioloških ograničenja, posjetilo više od 80.000 građana.

Ne smiju se zaboraviti niti obnovljene škole, vrtići, a u planu je i izgradnja zgrade nove Ekonomske škole. U Vukovaru djeluje i Veleučilište Lavoslav Ružička na kojemu studira više od 1.000 studenata iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva.

Utorak, 16 Studeni 2021 13:05

U posljednja 24 sata zabilježeno je 4.443 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 33.760, priopćio je  Nacionalni  stožer civilne zaštite. Među njima je 2.378 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 289 pacijenata. Preminulo je 50 osoba. U samoizolaciji su trenutno 24.144 osobe.

Zaključno s 15.11.2021. utrošeno je 3.871.196 doza cjepiva, a cijepljeno je 50,76% ukupnog stanovništva, odnosno 60,66% odraslog stanovništva.

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija