Edukativno-preventivni program „In memoriam Miroslav Tunjić – Živim život bez nasilja“, održan je u Županji u organizaciji PU vukovarsko-srijemske u spomen na tragično preminulog Miroslava Tunjića, žrtve vršnjačkog nasilja 2010. godine, kao i u spomen na sve ostale žrtve vršnjačkog nasilja, kako bi se mladi potaknuli na osobni angažman u promicanju kulture nenasilja.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen- obilježja ispred Policijske uprave Osječko- baranjske u četvrtak je obilježena 33. godišnjica ratne postrojbe Specijalne jedinice policije "Orao" pri čemu je istaknuto da su specijalni policajci bili najspremniji u obrani.

Načelnik osječko-baranjske Policijske uprave Ladislav Bece podsjetio je da je policija bila prva naoružana formacija koja je stala u obranu Hrvatske, a po hrabrosti i požrtvovnosti posebno su se istaknuli pripadnici specijalne policije koji su, kao najspremniji, sudjelovali su svim oslobodilačkim akcijama.

Dodao je da je specijalna policija i nakon Domovinskog rata obavljala najzahtjevnije zadaće, a u međuvremenu preustrojena je bivša specijalna jedinica jer su interventna i specijalna policija spojene u jednu postrojbu.

Oni su opremljeni najmodernijom opremom, u njihovim redovima su ronioci, padobranci i snajperisti, a selekcija novih pripadnika je posebno jaka, upravo zato kako bi mogli odgovoriti na sve postavljene zadaće. Oni su najspremniji djelatnici koje policija ima, istaknuo je načelnik Bece.

Predsjednik Udruge specijalne jedinice policije "Orao" Ilija Vidić rekao je da je postrojba sudjelovala u svim bitnim akcijama na cijelom području Hrvatske, u kojima je poginulo je 19 pripadnika postrojbe, a više od 60 'Orlova' je ranjeno.

Predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Josip Slačanin podsjetio je da je u ožujku 1991. Ministarstvo unutarnjih poslova zapovjedilo da se u svim policijskim upravama osnuju specijalne jedinice policije te da je u to vrijeme policija  bila temelj obrane i stvaranja hrvatske države.

Specijalna jedinica policije "Orao" u to vrijeme bila je prva ratna postrojba na području Osječko-baranjske županije, a poslije, kad se bojišnica stabilizirala, sudjelovali su u apsolutno svim operacijama i akcijama u Domovinskom ratu, kazao je Slačanin.

Vijence na spomen- obilježje za poginule Orlove položili su članovi obitelji poginulih branitelja, izaslanstva državnih i lokalnih vlasti, osječko-baranjske policije i udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

U Hrvatskoj je u siječnju i veljači zabilježen značajan porast broja požara, ali i još veći porast procijenjene opožarene površine, upozorila je Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ), pozvavši građane da biljni otpad zbrinjavaju na ekološki način.

Državni vatrogasni centar u siječnju je zabilježio povećanje broja požara od 173 posto u odnosu na siječanj 2023. dok je u veljači broj požara bio 37 posto veći nego u veljači prošle godine, izvijestila je u srijedu HVZ.

Broj požara u sedam županija na priobalnom i kraškom području povećan je za 37 posto, u kontinentalnom dijelu za 111 posto dok je porast broja požara u za cijelo područje Hrvatske povećan za 55 posto.

Uz značajan porast broja požara još više je rasla procijenjena opožarena površina. Tako je na području sedam priobalnih županija zabilježen rast od 633 posto, u kontinentalnom dijelu 790 posto, a na području cijele zemlje 701 posto. 

Podaci pokazuju da je vrijednost procijenjene opožarene površine u prva dva mjeseca dosegla čak 95 posto opožarene površine za cijelu 2023. godinu dok broj požara iznosi nešto manje od trećine svih požara u 2023.

Te je godine u Hrvatskoj zabilježeno 3013 požara raslinja s ukupno procijenjenom opožarenom površinom od 5251 hektara.

Iznimno topla zima s temperaturama znatno iznad prosjeka te prilično suho razdoblje na priobalnom i kraškom području, a u veljači i u kontinentalnom dijelu zemlje uz primjetno povećanje neprijavljenog i nesavjesnog spaljivanja biljnog pokrova, pridonijeli su takvim vrijednostima, objašnjavaju u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici.

Iako nije zabilježena značajnija šteta te nitko u tim požarima nije smrtno stradao zabilježen je slučaj jedne ozlijeđen osobe.

Zajednica upozorava da su zbog nesavjesnog spaljivanja potrošeni znatni resursi vatrogasnih snaga što za posljedicu ima i povećanje izdataka za vatrogasne organizacije i vatrogasne postrojbe.

Za izazivanje požara propisane su novčane kazne od 1990 do 19.900 eura te kazna zatvora do 60 dana.  U slučaju nehaja novčane kazne se kreću od 260 do 1990 eura. Uz to, Kaznenim zakonom predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za dovođenje u opasnost života i imovine uzrokovane požarom.