Projekt izmještanja zatvora iz središta grada u Osijeku napokon bi mogao biti ostvaren. Planira se gradnja nove kaznionice izvan grada, i to na području bivšeg Poljoprivrednog fakulteta, razrušenog u vrijeme Domovinskog rata, uz cestu prema Tenji.

Na naš upit o premještanju zatvora upućen Ministarstvu pravosuđa i uprave, odgovorili su kako ne mogu iznijeti detalje o samom projektu, obzirom da je, kako su naveli, projekt gradnje kaznionice u Osijeku još u ranoj, preliminarnoj fazi te kako je projekt, zapravo, "dio šireg plana modernizacije zatvorskog sustava Republike Hrvatske", koji uključuje gradnju objekata za smještaj ukupno 1200 osoba lišenih slobode, zatvorenika, na različitim lokacijama, a osim Osijeka uključuje Gospić i Sisak.
- Plan gradnje novih objekata odgovor je na izazove prenapučenosti, potresa, migracija, zastarjelosti naše postojeće infrastrukture i pandemije COVID-19, te ima za cilj stvaranje modernog zatvorskog sustava koji će poštovati ljudska prava osoba lišenih slobode/zatvorenika i podržavati njihovu resocijalizaciju i rehabilitaciju - navode u Ministarstvu pravosuđa.
Kod budućih ulaganja u zatvorsku infrastrukturu, ističemo ključnu ulogu standardizacije, odnosno usvajanja modelske strukture pri izgradnji. Ovaj pristup donosi niz značajnih prednosti za zatvorski sustav Republike Hrvatske, a uključuje: prepoznatljiv dizajn, poboljšanu operativnu učinkovitost, povećanu sigurnost, smanjenje troškova izgradnje i održavanja, olakšanu obuku osoblja, poboljšane životne uvjete za osobe lišene slobode/zatvorenike te pozitivnu percepciju javnosti o zatvorskom sustavu – odgovorili su u nastavku iz Ministarstva pravosuđa i uprave.
A za komentar o izmještanju kaznionice, zamolili smo i Grad Osijek, odakle su nam pisanim putem odgovorili kako je Osječki zatvor smješten je u samom središtu grada, usred secesijskog niza, u jednoj od najljepših osječkih ulica, a za što smatraju da je potpuno neadekvatna i neprimjerena lokacija. Stoga su kao gradska uprava zajedno s Osječko-baranjskom županijom, inicirali izmještanje zatvora iz njegova središta, naveli su u odgovoru.

Iz izvješća o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2022. godinu, koje je Vlada RH dostavila Saboru u siječnju ove godine, doznajemo kako su upravo u svrhu poboljšavanja uvjeta, u Zatvoru u Osijeku krajem 2020. godine preuređene smještajne jedinice adaptacijom 22 zatvoreničke sobe i zatvoreničke kupaonice. Ukupni zakonski kapacitet u 2022. godini u kaznionicama i zatvorima u Hrvatskoj namijenjen je smještaju 3953 osobe lišene slobode, od čega je u zatvorenim uvjetima 3024 mjesta, u poluotvorenim uvjetima 624 te u otvorenim uvjetima 305 mjesta.

Gradsko društvo Crvenog križa Vukovar provodit će projekt Zaželi IV – Pruži mi ruke II.

Održana je završna konferencija projekta Sunčani krovovi u Općini Andrijaševci, Općini Stari Jankovci i Općini Privlaka.

Iz Pu vukovarsko-srijemske izvijestili su kako je proteklog vikenda održano sportsko natjecanje pod nazivom „Enosophia Krndija trail 2024.“, koje je trkačkog karaktera i sa startom i ciljem na planinarskoj kući „Tivanovo“, nedaleko Feričanaca.

Utrka je održana na uzvisinama i obroncima „Krndije“ u organizaciji Sportsko-rekreacijskog kluba „Baraber“ Belišće i pripada tzv. Slavonsko-baranjskoj trail ligi.

Na utrci su sudjelovali policijski službenici iz Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Policijske uprave brodsko-posavske i Policijske uprave osječko-baranjske i tom prilikom policijski službenici promovirali su zanimanje policajac kroz trenutno aktualnu kampanju „Postani policajac“.

Osim toga, promoviran je policijski preventivni projekt „Zdrav za 5“ koji promiče zdrave životne stilove dok se s druge strane bavi preventivnim aktivnostima policije protiv svih štetnih odvisnosti. Postani policajac i budi „rekreativac“, ostani „Zdrav za 5“!

Zakonskim izmjenama koje se pripremaju s ciljem poboljšanja uvjeta za uvoz strane radne snage MUP planira ojačati i nadzor poslodavaca postavljanjem novih uvjeta poput uvođenja omjera između broja domaćih i stranih radnika.

U Hrvatskoj je prošle godine izdano 172.499 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja, a međuresorna skupina u koju su, uz državna tijela, uključeni i predstavnici sindikata te poslodavci, radi na promjenama zakonskih propisa kako bi se uvelo reda u sustav uvoza strane radne snage.

Promjenama koje se najavljuju već duže vrijeme trebalo bi se bolje regulirati i nadzirati poslodavci, ali uvode se i kontrole kvalitete radne snage koju poslodavci uvoze. Iz MUP-a ističu da će se ubuduće postrožiti uvjete za izdavanje radnih dozvola na način da će se uvesti novi uvjeti za davanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prema Zakonu o strancima, pozitivno mišljenja HZZ-a temelj je na kojemu Ministarstvo unutarnjih poslova izdaje radne dozvole.

Navode i primjere pa poručuju kako se predlaže da poslodavci dobiju dodatnu obvezu da za radnike u deficitarnim zanimanjima, prilože i dokaz o kompetencijama koje posjeduju, kako bi se izbjegao uvoz onih radnika koji ne posjeduju znanja i vještine određenog deficitarnog zanimanja. 

Planira se i uvođenje ograničenja broja zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola po poslodavcu, sukladno veličini poslodavca i njegovim realnim potrebama za zapošljavanje. Time se žele izbjeći situacije u kojima pojedine tvrtke podnose veliki broj zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola, a posebice kod onih pravnih osoba koje su ciljano osnovane radi uvoza radne snage, ističu. 

Osim toga, od poslodavaca će tražiti i da imaju određeni omjer broja zaposlenih domaćih i stranih radnika. 

Nadalje, uvjet za izdavanje pozitivnog mišljenja HZZ-a bit će i taj da poslodavci koji traže radnu dozvolu za strane radnike imaju jednog zaposlenog domaćeg radnika (državljana Hrvatske, EGP-a ili Švicarske) na puno radno vrijeme barem godinu dana. Taj uvjet postojao je i do sada, ali je bio kraći - tvrtke su trebale imati jednog domaćeg zaposlenog najmanje šest mjeseci, prenosi HINA.

Humanitarna organizacija Marijini obroci izvijestila je u utorak da pokreće kampanju „Kriza u Etiopiji“ i poziva na doniranje, potičući na razmišljanje o milijunima djece koja su propustila godine školovanja i suočena su sa gladi.

Potaknuti gorućim problemom suše, raseljavanja i brutalnih sukoba u Etiopiji, ove korizme za kampanje „Kriza u Etiopiji”, od 19. veljače do 31. ožujka, potičemo na razmišljanje o milijunima djece koja su zbog fizičkih i psihičkih ožiljaka propustila godine školovanja, te se trenutno suočavaju s kriznim razinama nesigurnosti opskrbe hranom, poručuje organizacija. 

Pozivajući se na izvješće UN-a iz siječnja, organizacija prenosi procjenu da će hranu trebati osigurati za više od 10 milijuna ljudi u Etiopiji, a da su najteže pogođene regije Tigray, Amhara i Afar.

Navode i da su tijekom sukoba, zaraćene strane napale i opljačkale škole u Tigrayu, a školski objekti više nisu prikladni za obrazovanje.

Posljednjih mjeseci djeca se polako vraćaju u školske klupe i obrazovne ustanove, vidno oštećene od granatiranja dok su školske kuhinje opljačkane. Ponovno su uspostavljeni i programi školske prehrane, no godine napretka su uništene, nužna oprema je nestala, te je stoga sada više no ikad potrebno osigurati obroke kao i samo obrazovanje.

Potrebe djece u Tigrayu za dosljednim obrocima su ogromne. Zajedno možemo spasiti živote djece Etiopije koja umiru od gladi, posebno u Tigrayu, naglašavaju Marijini obroci.

Humanitarna organizacija podsjeća da su samo 22 eura dovoljna da se jednom djetetu godinu dana osigura obrok u školi, te moli da ju se donira.