Sudionike je pozdravila predsjednica Grabar Kitarović rekavši kako će Vukovar još dugo biti opterećen bolnim sjećanjima ljudi koji su preživjeli apokaliptično razaranje grada, ubojstva, mučenja, silovanja, progone i odvođenja u koncentracijske logore pa je stoga proces pomirenja složen i osjetljiv.

"Netaktično inzistiranje na provedbi nekih zakonskih odredbi izdvojenih iz političkoga konteksta Ustavnoga zakona o pravima nacinalnih manjina dodatno je otežalo taj proces. Tzv. suživot ljudi često je samo eufemizam za izolaciju i samogetoizaciju pa je potrebno raditi na zajedničkom životu što ne znači nijekanje i poništenje razlika. Zato posebno želim potaknuti mlade jer oni mogu više od bilo koga učiniti korake na izgradnji zajedništva", rekla je Predsjednica.

Okupljenima su se obratili i direktor zaklade Max Braundle, predstavnica hrvatske Vlade u doba mirne reintegracije Vesna Šakre Ožbolt, član tadašnjega odbora Milorad Pupovac, župan Božo Galić, njemački veleposlanik Thomas E. Schultze i predsjednica Europskoga doma Vukovar Lana Mayer.

Uvodna su predavanja održali Viktor Koska, Višeslav Raos i Dražen Živić, a govorio je i Joško Morić, nekadašnji pomoćnik ministra unutrašnjih poslova koji je radio na mirnoj reintegraciji.

Gotovo su se svi sudionici složili da je reintegracija donijela mir, vratila progananike, zadržala ranije stanovinike, ali da nije završena i još ima posla na razvijanju suživota, traganju za nestalima i kažnjavanju ratnih zločinaca.

Proces mirne reintegracije dovšen je 15. siječnja 1998. kada je Hrvatsko podunavlje vraćeno u ustavno-pravni okvir Republike Hrvatske.