NAJNOVIJE
Zatvorena su birališta
U Hrvatskoj su u nedjelju, u 19 sati zatvorena birališta i završeni europski izbori, četvrti na kojima je Hrvatska sudjelovala i na koje je izašlo malo birača.
Od nedjelje u 7 sati, kad su biračka mjesta otvorena, do 16,30 sati na birališta je izašlo samo 487.000 ili 15,05 posto birača.To je osjetno slabiji odaziv u odnosu na europske izbore iz 2019., kada ih je do istog vremena glasovalo 21,31 posto, ali i na izbore iz 2014., kada ih je glasovalo 16,45 posto.
Privremeni izbori rezultati znat će se u nedjelju u 23 sata, a objavit će ih Državno izborno povjerenstvo nakon što se zatvore birališta u Italiji, čiji birači posljednji glasuju u EU. 
Svoju građansku dužnost odradili su brojni hrvatski političari, među njima i potpredsjednik Vlade, gradonačelnik Vukovara i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava. 
- Očekujem prije svega, da na razini cijele Hrvatske pokažemo da smo punopravna članica Europske unije, da građani prepoznaju svijest i važnost u kontekstu mogućnosti koje Europska unija pruža. Jednako tako, na ovom našem unutarnjem hrvatskom planu da smo suverena država, da vodimo brigu o svojim interesima uvažavajući europsku obitelj, ali ipak da pokažemo da je naša domovina Hrvatska i glavni grad Zagreb. Što se nas iz Domovinskog pokreta tiče, očekujemo jedno mjesto, s tim bi bili zadovoljni, to bi bio dobar uspjeh i nadogradnja na parlamentarne rezultate - rekao je Penava nakon glasovanja te komentirao malu izlaznost na izborima. 
- To me ne veseli. Volio bih da smo imali rekordnu izlaznost, kao i na parlamentarnim izborima, da smo ponovili nešto slično tome. Demokracija zato i služi, da svatko izađe i iskaže svoj stav, bez obzira hoće li glasati za varijantu a, b, c ili će poništiti listić, ali izražava svoj stav na taj način. Najnepovoljnija kombinacije je da jako mali broj ljudi izlazi na izbore, a onda pričaju kako ništa ne valja i kako nešto treba promijeniti, a zapravo smo propustili šansu koju demokratski sustav, kakvog živimo u Hrvatskoj, pruža - naglasio je Penava. 
(Nedjelja, 09 Lipanj 2024 19:27)
Do 16:30 glasalo 15,05 posto birača

Na izbore za Europski parlament do nedjelje poslijepodne izašlo je samo 487.000 birača ili njih 15, 05 posto, objavilo je u 17 sati Državno izborno povjerenstvo. 

To je osjetno slabiji odaziv u odnosu na europske izbore iz 2019., kada ih je do istog vremena glasovalo 21, 31 posto, ali i na izbore iz 2014., kada ih je glasovalo 16, 45 posto.

Pravo birati 12 hrvatskih zastupnika u Europski parlament u nedjelju ima 3 milijuna 371 tisuću birača u zemlji i 40 država u inozemstvu.

(Nedjelja, 09 Lipanj 2024 17:30)
Otvorena su biračka mjesta
Hrvatski birači danas četvrti put glasuju na europskim izborima.
(Nedjelja, 09 Lipanj 2024 07:05)
Održana panel rasprava „BBC i fact-checking”

Centar za kulturu medija (CKM) iz Vinkovaca po peti puta održava Media in Time festival novinarstva. Ovogodišnji festival započeo je jučer u Vinkovcima, a nastavljen je danas u Vukovaru.

Prvoga dana festivala, na predavanjima i edukacijama bilo je riječi o uspostavi provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka, mjeri koju u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provode Ministarstvo kulture i Agencija za elektroničke medije. Predstavljen je projekt VerifEye – jačanje otpornosti društva na dezinformacije Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek, Akademije za umjetnost i kulturu Osijek i Centra za kulturu medija Vinkovci.

U okviru festivala Hrvatsko novinarsko društvo je u petak u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima dodijelilo nagrade za lokalno novinarstvo “Siniša Glavašević” i “Anđelko Erceg”.
Nagradom "Anđelko Erceg" za pisano novinarstvo nagrađena je dopisnica Večernjeg lista iz Osijeka Suzana Lepan Štefančić, a za internet novinarstvo novinarka slavonskobrodskog portala SBplusa, Željka Gavranović.
Nagradu "Siniša Glavaševića" za radijski prilog primio je Ivan Hlupić iz Radio Sljemena. Za najbolji televizijski prilog nagradu su primile RTL-ova novinarka iz Zagreba Kristina Čuljak i novinar Nove TV iz Splita Ivan Kaštelan.

Nagrade koje nose imena dvojice legendarnih hrvatskih novinara HND je ustanovio 2022. godine sa željom da se nagrade najbolji novinarski radovi koji se bave temama važnima za lokalnu zajednicu.

Festival je nastavljen u subotu u Vukovaru na Veleučilištu Lavoslava Ružičke i to panel-raspravom na temu „BBC i fact-checking” o čemu je govorio Aleksandar Miladinović, zamjenik glavnog urednika BBC Srbija.
- Veliki dio odgovornosti leži na nama koji radimo u tradicionalni medijima i sama činjenica da se mi možemo vratiti tradicionalnim i osnovnim principima novinarstva već bi pomalo pomogla u ovoj zajedničkoj borbi protiv fake newsa i u ovom procesu fact-checking. BBC kao velika organizacija, na koju se brojni ugledaju i koja postavlja mnoge standarde u novinarstvu, posvećuje posebnu pažnju verifikaciji sadržaja, ali nas sve podsjeća da je, osim što ima i posebnih timova koji se bave verifikacijom i provjerom činjenica, to osnovni zadatak i dio osnovnog posla nas novinara. Kada bi se mi se vratili našem poslu i radili ga kako treba, bilo bi puno manje lažnih vijesti – rekao je uoči panel rasprave Aleksandar Miladinović.

Drugo današnje predavanje s panel raspravom „Fotografija – manipulacije i opasnosti umjetne inteligencije” održao je Ajdin Kamber, bosansko-hercegovački novinar, snimatelj i fotograf freelancer. 

(Subota, 08 Lipanj 2024 13:12)
Održana 4. konferencija Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja

U Palači Srijem u Vukovaru održana je 4. konferencija Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja. Teme konferencije bile su prijedlog zakona o naknadi ratne štete hrvatskim prognanicima i stradalnicima Domovinskog rata, Inicijativa za donošenje novoga zakona o ratom stradalim područjima i demografska, gospodarska i sigurnosna pitanja hrvatskoga Podunavlja.

- Zajednica povratnika je u zadnjih deset godina nastojala da se pokrene tužba protiv Republike Srbije za naknadu ratne štete međutim, no sada smo shvatili da se tih deset godina zapravo nismo pomaknuli niti za milimetar. Stoga smo donijeli odluku da prvo istražimo kakav pristup su imale druge države u drugim nekim ratovima i došli smo do podataka da je recimo u iračko kuvajtskom ratu Irak, koji je napao Kuvajt, morao nadoknaditi ratnu štetu. To nam je bio temelj da krenemo prema našoj Vladi s istim prijedlogom. Sami smo napravili prijedlog zakona, kriterija i naputak za sve provedbene akte koje oni trebaju donijeti. Danas ćemo ovdje iskoristiti nazočnost visokih državnih dužnosnika da im osobno uručimo naše zahtjeve – rekao je Branko Pek predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije.

Vezano uz inicijativu za donošenje novoga Zakona o ratom stradalim područjima rekao je kako Zakon o Području posebne državne skrbi, koji je donesen 5. lipnja 1996. godine, u početku nije davao očekivane rezultate, ne zbog loših odredbi, već zbog niza drugih čimbenika koji su trebali stvoriti uvjete za cjelovitu provedbu toga Zakona.

- Po završetku mirne reintegracije, Zakon o Području posebne državne skrbi polučio je dobre rezultate i u značajnoj mjeri potaknuo prognanike na povratak. Otvarane su poslovne zone u kojima su povratnici našli zaposlenje, a poduzetnici interes za ulaganje kapitala i otvaranje novih radnih mjesta. No, čestim izmjenama zakona i nesigurnosti uloženog kapitala, interes ulagača je smanjen. Dobitna kombinacija je donošenje novoga Zakona o ratom stradalim područjima koji bi objedinio najkvalitetnija rješenja iz bivših zakona o PPDS-u i Zakona o poticanju ulaganja u jedinstven Zakon o ratom stradalim područjima – pojasnio je Pek.

Marinko Čačić, dopredsjednik Zajednice povratnika Vukovarsko-srijemske županije, logoraš i hrvatski ratni vojni invalid naglasio je kako od svojih zahtjeva predstavnici Zajednice neće odustati.

- Očekujemo od naše Vlade da konačno shvati problem. Mi bez potpore Vlade i politike ne možemo napraviti ništa, možemo samo predložiti. Od ovoga nećemo odustati, to su naši zahtjevi i tražit ćemo načine da dođemo do cilja. Na kraju krajeva, to radimo za našu djecu jer mi to vjerovatno nećemo doživjeti. Želimo osigurati našoj djeci lakši opstanak u budućnosti – naglasio je Čačić.

(Subota, 08 Lipanj 2024 12:40)
Počela izborna šutnja
U Hrvatskoj je u ponoć počela dvodnevna izborna šutnja uoči nedjeljnih izbora za Europski parlament, na kojima nešto više od 3, 7 milijuna hrvatskih birača odlučuje koji će ih 12 hrvatskih zastupnika idućih pet godina predstavljati u Bruxellesu.
Šutnji je prethodila 45 dana duga promidžba u kojoj je 300 kandidata sa 25 izbornih lista imalo priliku predstaviti sebe i svoje programe.
Od ponoći, do nedjelje, 9. lipnja,  u 19 sati do kada izborna šutnja traje, zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora. Isto vrijedi i za objavljivanje fotografija izbornih sudionika u sredstvima javnog priopćavanja, njihovih izjava i intervjua.
Državno izborno povjerenstvo pozvalo je sve političke stranke i kandidate koji sudjeluju na izborima, ali i građane i pravne osobe da za vrijeme šutnje ne iznose i ne obrazlažu izborne programe, ne objavljuju promidžbene poruke i fotografije kandidata u medijima, ne postavljaju nove plakate, ne pozivaju birače na glasanje za pojedine izborne sudionike, telefonom, SMS-om, mailom. Pozvalo ih je i da na društvene mreže ne postavljaju nove promidžbene sadržaje poput statusa, videa, slika ili komentara.
Medijima i medijskim nakladnicima u Hrvatskoj, DIP je poručio da za vrijeme izborne šutnje ne objavljuju fotografije, izjave, intervjue izbornih sudionika te da ne prenose eventualne konferencije za medije, javne događaje ili njihova obraćanja javnosti, bez obzira radi li se o temi koja je izravno vezana za izbore ili bilo koju drugu temu. Pozvao ih je i da iz svojih programa uklone reklame, linkove i slikovne linkove - oglase („bannere“) na portalima koji vode na mrežne stranice izbornih sudionika.
Za one koji će kršiti izbornu šutnju na europskim su izborima, za razliku od parlamentarnih, propisane kazne, od 398 eura za fizičku osobu, od 1.327 do 3. 981 eura za kandidata na izborima i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 13. 272 do 66. 361 eura za pravnu osobu, primjerice, političku stranku.  
(Subota, 08 Lipanj 2024 01:13)
Na prostoru Sportske zračne luke Osijek-Čepin otvoren je 11. Farm Show Osijek

Na prostoru Sportske zračne luke Osijek-Čepin otvoren je 11. Farm Show Osijek.

(Petak, 07 Lipanj 2024 14:07)
Greška
  • JUser: :_load: Nije moguće učitavanje korisnika sa ID: 111

Utorak, 03 Kolovoz 2021 09:56
 U povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, Grad Vukovar dana 05. kolovoza 2021. godine s početkom od 20,00 sati na Trgu Republike Hrvatske u Vukovaru organizira koncert grupe Vigor.
Ulaz je besplatan, a sugrađane se moli da se pridržavaju važećih epidemioloških mjera.
Utorak, 03 Kolovoz 2021 08:43

Hrvatska narodna banka raspisala je natječaj za izbor dizajna nacionalne strane eurokovanica koji je otvoren do 15. rujna 2021.

Na ovom natječaju mogu sudjelovati sve punoljetne fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske. Autori se na natječaj mogu javiti samostalno ili u koautorstvu s drugim fizičkim osobama.

Motivi koji su odabrani za hrvatsku stranu eurokovanica su geografska karta Republike Hrvatske za naličje kovanice od 2 eura, životinja kuna za naličje kovanice od 1 eura, Nikola Tesla za naličje kovanica od 50, 20 i 10 centi te glagoljica za naličje kovanica od 5, 2 i 1 centa. U pozadini svih motiva nalazit će se šahovnica, kao najupečatljiviji dio grba Republike Hrvatske.

Ukupni fond naknada za natječaj iznosi najviše 500.000 kuna koji će se isplaćivati za tri najuspješnija prijedloga dizajna naličja eurokovanica po pojedinom motivu i to za prvorangirani dizajn 70.000 kuna, drugorangirani dizajn 35.000 kuna te trećerangirani dizajn 20.000 kuna.

Svi pristigli natječajni radovi ocjenjivat će se anonimno, a najuspješniji prijedlozi dizajna svakog motiva upućuju se Vijeću Europske unije, Europskoj komisiji i državama članicama čija je valuta euro.

Cijeli tekst natječaja i ostala dokumentacija dostupni su na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke.

Utorak, 03 Kolovoz 2021 08:21

Hrvatska udruga oboljelih od cistične fibroze pokrenula je peticiju za konačnu odluku o odobrenju spasonosnih lijekova.

- Nakon što su nam Ministarstvo zdravstva i Vlada Republike Hrvatske dali punu podršku da se hitno na listu osnovnih lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) uvrste spasonosni lijekovi, pokrenuli smo peticiju kako bismo nakon prvih pozitivnih signala vladajućih potaknuli što bržu realizaciju naših zahtjeva. Cilj peticije je potaknuti HZZO na uvrštavanje lijekova Kaftrio, Kalydeco i Orkambi na spomenutu listu lijekova kako bi oni postali dostupni svim oboljelima od cistične fibroze u Hrvatskoj. Peticija se nalazi na našim društvenim mrežama i internetskoj stranici Udruge, a cilj je prikupiti što veći broj potpisa podrške. Potpisom ove peticije oboljelima se pomaže da se napokon smiju bez kašlja, dožive starost, otprate djecu u školu i vide svoje roditelje dok odlaze u mirovinu. Stoga pozivamo sve ljude dobre volje da nam na ovaj način pruže podršku - izjavila je Anja Privara, tajnica Hrvatske udruge oboljelih od cistične fibroze, ujedno i oboljela.

Iz udruge tvrde da HZZO i dalje samo pregovara o životima više od 150 hrvatskih državljana i ignorira siguran način za njihovo spašavanje. Poručuju da građani mogu učiniti promjene potpisivanjem peticije. 

Lijekovi su dostupni besplatno, u sklopu javnog zdravstva, u Sloveniji, Grčkoj, Engleskoj, Španjolskoj, Škotskoj, Danskoj, Irskoj, Austriji, Francuskoj te Italiji.

Oboljelima je dosad zadnja šansa za produljenje života bila izrazito skupa transplantacija pluća. Cistična fibroza  je bolest uslijed koje se stvara gusti, ljepljivi sekret na svim žlijezdama s vanjskim izlučivanjem te oboljeli, da bi preživjeli, svaki dan od najmlađe dobi obavljaju četiri do šest inhalacija dnevno, uz najčešće korištenje dvadeset do trideset tableta dnevno - sve do tridesetih godina kada često gube tu najvažniju bitku.

Usprkos svim nastojanjima, danas se u Hrvatskoj još uvijek tretiraju samo simptomi cistične fibroze, a nikada uzrok - koji nastaje mutacijom na jednome genu.

Prosječni životni vijek osoba oboljelih od cistične fibroze je između 30 i 40 godina, no spasonosnim lijekovima Kaftrio, Kalydeco i Orkambi, on se može značajno produžiti uz poboljšanje i olakšavanje dnevne rutine - potrebno je samo učiniti ih dostupnima za sve oboljele.

Sve detalje o Udruzi kao i samu peticiju možete pronaći na Facebook i Instagram profilu te na službenoj stranici Udruge.

Utorak, 03 Kolovoz 2021 08:13

Od danas ponovno poskupljenje goriva.

Spremnik benzina poskupljuje za 10.5 kuna, dizela za 9.5 kuna, a autoplina za 5.5 kuna.

Litra Eurosupera 95 na benzinskim će se postajama u prosjeku prodavati od 10.70 do 10.85 kuna, Eurosupera 100 od 11.40 do 11.57 kuna, a osnovnog Eurodizela od 10.14 do 10.31 kunu.

Gorivo poskupljuje od danas, objavljeno je na portalu cijenegoriva.info.

Utorak, 03 Kolovoz 2021 07:11

Stare osobne iskaznice i vozačke dozvole ne trebaju se mijenjati do proglašenja kraja epidemije.

Svim hrvatskim građanima, kojima je osobna iskaznica istekla za trajanja epidemije i dalje vrijedi u Hrvatskoj dok se ne proglasi kraj epidemije. Ukoliko se putuje u inozemstvo važno je provjeriti može li se s njom u drugu državu, potvrdilo je HINI Ministarstvo unutarnjih poslova.

Kako bi se smanjili fizički kontakti, izmjene Zakona o osobnim iskaznicama na snazi su od prošle godine. Osobne iskaznice vrijede do 30 dana nakon proglašenja kraja pandemije.

O zakonskim izmjenama obavještene su sve institucije u Hrvatskoj. Ukoliko građani putuju u inozemstvo moraju provjeriti hoće li država u koju odlaze prihvatiti osobne iskaznice koje su istekle.

Ista pravila vrijede i za vozačke dozvole.

Utorak, 03 Kolovoz 2021 06:41

Hrvatska je požnjela milijun i 100 tisuća tona pšenice nezapamćene  kvalitete.

Ovogodišnja žetva pšenice bila je rekorna, a poljoprivrednici ne pamte ovakvu kvalitetu pšenice. 

Ove godine zbog velikih suša i poplava podbacili su najveći svjetski proizvođači, stoga se očekuje i rast otkupne cijene hrvatske pšenice. 

Domaći poljoprivrednici ne očekuju veliku zaradu jer rastu i troškovi, a povećanje otkupne cijene odraziti  će se i na  potrošače. Rastom cijene pšenice povećava se i cijena hrane, koja nas očekuje već na jesen. 

Utorak, 03 Kolovoz 2021 06:32
Američki državni tajnik Antony Blinken pozvao je u Hrvatsku da se pridruži Programu izuzeća od viza, što je važan korak prema ukidanju viza za hrvatske državljane prilikom ulaska u Sjedinjene Države.

- Ovo je veliki iskorak, zapravo je ovo najviša razina u američkoj politici koja je sad potvrdila da je Hrvatska ispunila, kako i sami kažu, ogroman napredak na ovom putu prema ukidanju viza. Tome je prethodio niz godina vrlo napornog rada, potpisivanja i implementacije desetak sporazuma s različitim američkim ministarstvima i agencijama, gdje je bila izražena politička volja i spremnost obje strane - komentirao je ministar Božinović. 

Početkom godine službeno je objavljeno da je broj odbijenih zahtjeva hrvatskim državljanima za američke vize u 2020. pao ispod tri posto, što je bio zadnji preduvjet za ukidanje američkih viza za hrvatske državljane.

Hrvatska, Rumunjska, Bugarska i Cipar jedine su članice EU-a kojima SAD dosad još nije ukinuo vize.

Ponedjeljak, 02 Kolovoz 2021 13:06

U Hrvatskoj je 29 novih slučajeva zaraze koronavirusom.

U protekla 24 sata zabilježeno je 29 novooboljelih od koronavirusa. Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj je danas ukupno 953.

Na bolničkom liječenju je 156 pacijenata od kojih je na respiratoru 13. Tri su osobe preminule.

Zaključno s 1. kolovoza cijepljeno je 40,6% ukupnog stanovništva, odnosno 48,8% odraslog stanovništva.

Epidemiološke mjere na snazi produljene su do 15. kolovoza.

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija