NAJNOVIJE
Zatvorena su birališta
U Hrvatskoj su u nedjelju, u 19 sati zatvorena birališta i završeni europski izbori, četvrti na kojima je Hrvatska sudjelovala i na koje je izašlo malo birača.
Od nedjelje u 7 sati, kad su biračka mjesta otvorena, do 16,30 sati na birališta je izašlo samo 487.000 ili 15,05 posto birača.To je osjetno slabiji odaziv u odnosu na europske izbore iz 2019., kada ih je do istog vremena glasovalo 21,31 posto, ali i na izbore iz 2014., kada ih je glasovalo 16,45 posto.
Privremeni izbori rezultati znat će se u nedjelju u 23 sata, a objavit će ih Državno izborno povjerenstvo nakon što se zatvore birališta u Italiji, čiji birači posljednji glasuju u EU. 
Svoju građansku dužnost odradili su brojni hrvatski političari, među njima i potpredsjednik Vlade, gradonačelnik Vukovara i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava. 
- Očekujem prije svega, da na razini cijele Hrvatske pokažemo da smo punopravna članica Europske unije, da građani prepoznaju svijest i važnost u kontekstu mogućnosti koje Europska unija pruža. Jednako tako, na ovom našem unutarnjem hrvatskom planu da smo suverena država, da vodimo brigu o svojim interesima uvažavajući europsku obitelj, ali ipak da pokažemo da je naša domovina Hrvatska i glavni grad Zagreb. Što se nas iz Domovinskog pokreta tiče, očekujemo jedno mjesto, s tim bi bili zadovoljni, to bi bio dobar uspjeh i nadogradnja na parlamentarne rezultate - rekao je Penava nakon glasovanja te komentirao malu izlaznost na izborima. 
- To me ne veseli. Volio bih da smo imali rekordnu izlaznost, kao i na parlamentarnim izborima, da smo ponovili nešto slično tome. Demokracija zato i služi, da svatko izađe i iskaže svoj stav, bez obzira hoće li glasati za varijantu a, b, c ili će poništiti listić, ali izražava svoj stav na taj način. Najnepovoljnija kombinacije je da jako mali broj ljudi izlazi na izbore, a onda pričaju kako ništa ne valja i kako nešto treba promijeniti, a zapravo smo propustili šansu koju demokratski sustav, kakvog živimo u Hrvatskoj, pruža - naglasio je Penava. 
(Nedjelja, 09 Lipanj 2024 19:27)
Do 16:30 glasalo 15,05 posto birača

Na izbore za Europski parlament do nedjelje poslijepodne izašlo je samo 487.000 birača ili njih 15, 05 posto, objavilo je u 17 sati Državno izborno povjerenstvo. 

To je osjetno slabiji odaziv u odnosu na europske izbore iz 2019., kada ih je do istog vremena glasovalo 21, 31 posto, ali i na izbore iz 2014., kada ih je glasovalo 16, 45 posto.

Pravo birati 12 hrvatskih zastupnika u Europski parlament u nedjelju ima 3 milijuna 371 tisuću birača u zemlji i 40 država u inozemstvu.

(Nedjelja, 09 Lipanj 2024 17:30)
Otvorena su biračka mjesta
Hrvatski birači danas četvrti put glasuju na europskim izborima.
(Nedjelja, 09 Lipanj 2024 07:05)
Održana panel rasprava „BBC i fact-checking”

Centar za kulturu medija (CKM) iz Vinkovaca po peti puta održava Media in Time festival novinarstva. Ovogodišnji festival započeo je jučer u Vinkovcima, a nastavljen je danas u Vukovaru.

Prvoga dana festivala, na predavanjima i edukacijama bilo je riječi o uspostavi provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka, mjeri koju u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provode Ministarstvo kulture i Agencija za elektroničke medije. Predstavljen je projekt VerifEye – jačanje otpornosti društva na dezinformacije Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek, Akademije za umjetnost i kulturu Osijek i Centra za kulturu medija Vinkovci.

U okviru festivala Hrvatsko novinarsko društvo je u petak u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima dodijelilo nagrade za lokalno novinarstvo “Siniša Glavašević” i “Anđelko Erceg”.
Nagradom "Anđelko Erceg" za pisano novinarstvo nagrađena je dopisnica Večernjeg lista iz Osijeka Suzana Lepan Štefančić, a za internet novinarstvo novinarka slavonskobrodskog portala SBplusa, Željka Gavranović.
Nagradu "Siniša Glavaševića" za radijski prilog primio je Ivan Hlupić iz Radio Sljemena. Za najbolji televizijski prilog nagradu su primile RTL-ova novinarka iz Zagreba Kristina Čuljak i novinar Nove TV iz Splita Ivan Kaštelan.

Nagrade koje nose imena dvojice legendarnih hrvatskih novinara HND je ustanovio 2022. godine sa željom da se nagrade najbolji novinarski radovi koji se bave temama važnima za lokalnu zajednicu.

Festival je nastavljen u subotu u Vukovaru na Veleučilištu Lavoslava Ružičke i to panel-raspravom na temu „BBC i fact-checking” o čemu je govorio Aleksandar Miladinović, zamjenik glavnog urednika BBC Srbija.
- Veliki dio odgovornosti leži na nama koji radimo u tradicionalni medijima i sama činjenica da se mi možemo vratiti tradicionalnim i osnovnim principima novinarstva već bi pomalo pomogla u ovoj zajedničkoj borbi protiv fake newsa i u ovom procesu fact-checking. BBC kao velika organizacija, na koju se brojni ugledaju i koja postavlja mnoge standarde u novinarstvu, posvećuje posebnu pažnju verifikaciji sadržaja, ali nas sve podsjeća da je, osim što ima i posebnih timova koji se bave verifikacijom i provjerom činjenica, to osnovni zadatak i dio osnovnog posla nas novinara. Kada bi se mi se vratili našem poslu i radili ga kako treba, bilo bi puno manje lažnih vijesti – rekao je uoči panel rasprave Aleksandar Miladinović.

Drugo današnje predavanje s panel raspravom „Fotografija – manipulacije i opasnosti umjetne inteligencije” održao je Ajdin Kamber, bosansko-hercegovački novinar, snimatelj i fotograf freelancer. 

(Subota, 08 Lipanj 2024 13:12)
Održana 4. konferencija Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja

U Palači Srijem u Vukovaru održana je 4. konferencija Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja. Teme konferencije bile su prijedlog zakona o naknadi ratne štete hrvatskim prognanicima i stradalnicima Domovinskog rata, Inicijativa za donošenje novoga zakona o ratom stradalim područjima i demografska, gospodarska i sigurnosna pitanja hrvatskoga Podunavlja.

- Zajednica povratnika je u zadnjih deset godina nastojala da se pokrene tužba protiv Republike Srbije za naknadu ratne štete međutim, no sada smo shvatili da se tih deset godina zapravo nismo pomaknuli niti za milimetar. Stoga smo donijeli odluku da prvo istražimo kakav pristup su imale druge države u drugim nekim ratovima i došli smo do podataka da je recimo u iračko kuvajtskom ratu Irak, koji je napao Kuvajt, morao nadoknaditi ratnu štetu. To nam je bio temelj da krenemo prema našoj Vladi s istim prijedlogom. Sami smo napravili prijedlog zakona, kriterija i naputak za sve provedbene akte koje oni trebaju donijeti. Danas ćemo ovdje iskoristiti nazočnost visokih državnih dužnosnika da im osobno uručimo naše zahtjeve – rekao je Branko Pek predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije.

Vezano uz inicijativu za donošenje novoga Zakona o ratom stradalim područjima rekao je kako Zakon o Području posebne državne skrbi, koji je donesen 5. lipnja 1996. godine, u početku nije davao očekivane rezultate, ne zbog loših odredbi, već zbog niza drugih čimbenika koji su trebali stvoriti uvjete za cjelovitu provedbu toga Zakona.

- Po završetku mirne reintegracije, Zakon o Području posebne državne skrbi polučio je dobre rezultate i u značajnoj mjeri potaknuo prognanike na povratak. Otvarane su poslovne zone u kojima su povratnici našli zaposlenje, a poduzetnici interes za ulaganje kapitala i otvaranje novih radnih mjesta. No, čestim izmjenama zakona i nesigurnosti uloženog kapitala, interes ulagača je smanjen. Dobitna kombinacija je donošenje novoga Zakona o ratom stradalim područjima koji bi objedinio najkvalitetnija rješenja iz bivših zakona o PPDS-u i Zakona o poticanju ulaganja u jedinstven Zakon o ratom stradalim područjima – pojasnio je Pek.

Marinko Čačić, dopredsjednik Zajednice povratnika Vukovarsko-srijemske županije, logoraš i hrvatski ratni vojni invalid naglasio je kako od svojih zahtjeva predstavnici Zajednice neće odustati.

- Očekujemo od naše Vlade da konačno shvati problem. Mi bez potpore Vlade i politike ne možemo napraviti ništa, možemo samo predložiti. Od ovoga nećemo odustati, to su naši zahtjevi i tražit ćemo načine da dođemo do cilja. Na kraju krajeva, to radimo za našu djecu jer mi to vjerovatno nećemo doživjeti. Želimo osigurati našoj djeci lakši opstanak u budućnosti – naglasio je Čačić.

(Subota, 08 Lipanj 2024 12:40)
Počela izborna šutnja
U Hrvatskoj je u ponoć počela dvodnevna izborna šutnja uoči nedjeljnih izbora za Europski parlament, na kojima nešto više od 3, 7 milijuna hrvatskih birača odlučuje koji će ih 12 hrvatskih zastupnika idućih pet godina predstavljati u Bruxellesu.
Šutnji je prethodila 45 dana duga promidžba u kojoj je 300 kandidata sa 25 izbornih lista imalo priliku predstaviti sebe i svoje programe.
Od ponoći, do nedjelje, 9. lipnja,  u 19 sati do kada izborna šutnja traje, zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora. Isto vrijedi i za objavljivanje fotografija izbornih sudionika u sredstvima javnog priopćavanja, njihovih izjava i intervjua.
Državno izborno povjerenstvo pozvalo je sve političke stranke i kandidate koji sudjeluju na izborima, ali i građane i pravne osobe da za vrijeme šutnje ne iznose i ne obrazlažu izborne programe, ne objavljuju promidžbene poruke i fotografije kandidata u medijima, ne postavljaju nove plakate, ne pozivaju birače na glasanje za pojedine izborne sudionike, telefonom, SMS-om, mailom. Pozvalo ih je i da na društvene mreže ne postavljaju nove promidžbene sadržaje poput statusa, videa, slika ili komentara.
Medijima i medijskim nakladnicima u Hrvatskoj, DIP je poručio da za vrijeme izborne šutnje ne objavljuju fotografije, izjave, intervjue izbornih sudionika te da ne prenose eventualne konferencije za medije, javne događaje ili njihova obraćanja javnosti, bez obzira radi li se o temi koja je izravno vezana za izbore ili bilo koju drugu temu. Pozvao ih je i da iz svojih programa uklone reklame, linkove i slikovne linkove - oglase („bannere“) na portalima koji vode na mrežne stranice izbornih sudionika.
Za one koji će kršiti izbornu šutnju na europskim su izborima, za razliku od parlamentarnih, propisane kazne, od 398 eura za fizičku osobu, od 1.327 do 3. 981 eura za kandidata na izborima i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 13. 272 do 66. 361 eura za pravnu osobu, primjerice, političku stranku.  
(Subota, 08 Lipanj 2024 01:13)
Na prostoru Sportske zračne luke Osijek-Čepin otvoren je 11. Farm Show Osijek

Na prostoru Sportske zračne luke Osijek-Čepin otvoren je 11. Farm Show Osijek.

(Petak, 07 Lipanj 2024 14:07)
Greška
  • JUser: :_load: Nije moguće učitavanje korisnika sa ID: 62

Srijeda, 24 Studeni 2021 12:52

Ove godine općina Nijemci od 25. prosinca 2021 do 9. siječnja 2022. organizira bogat  kulturno glazbeni program za mještane ali i sve posjetitelje ovog kraja.  Istodobno, želja je  općinske vlasti  privući i što već i broj posjetitelja tih dana u Općinu Nijemci. U središnjem parku u Nijemcima ,nizom kulturno umjetničkih sadržaja Općina Nijemci obogati će nadolazeće  božićno novogodišnje blagdane  i stvoriti ljepši ugođaj.

Program ovogodišnje manifestacije Božić u Nijemcima predstavila je Rozalija Jurković, pročelnica za financije, gospodarstvo i razvoj Općine Nijemci koja je istaknula kako će se održati brojni koncerti duhovne glazbe, tamburice, a u Novu 2022. uvest će sve posjetitelje grupa Opća opasnost. Za nekoliko dana trebalo bi se otvoriti i klizalište na kojemu su radovi pri završetku.

Brojni su sadržaji namijenjeni i najmlađima od  božićne predstave  za djecu i druženja s Djed Božićnjakom i vilenjakom,  a posjetitelji će moći kušati kuhano vino, toplu čokoladu i nezaobilazne fritule,  posjetiti božićni sajam i uživati u brojnim drugim sadržajima.

Utorak, 23 Studeni 2021 13:10

U utorak, 23. studenoga,zabilježeno je 4926 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 30.541. Među njima su 2591 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 317 pacijenta. Preminule su 62 osobe, priopćio je Nacionalni stožer civilne zaštite

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 576.633 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 10.438 preminulo, ukupno su se oporavile 535.654 osobe od toga 4.048 u posljednja 24 sata. U samoizolaciji su trenutno 22.304 osobe.

Zaključno s 22.11.2021 utrošeno je 4.000.957 doza cjepiva, a cijepljeno je 52,55% ukupnog stanovništva, odnosno 62,74% odraslog stanovništva.

Utorak, 23 Studeni 2021 12:55

Mjesto Korođ u Općini Tordinci broji gotovo 70 posto mještana pripadnika mađarske nacionalne manjine i kao takvo ostvarilo je sredstva EU fondova za izgradnju infrastrukture. Riječ je o natječaju EU  za poboljšanje infrastrukture u područjima naseljenima pripadnicima nacionalnih manjina.

-Ostvarili smo iznos od 320 tisuća kuna kojima smo izgradili pješačke staze u dvije ulice u Korođu.-rekao je načelnik Općine Tordinci Davor Adžić.

Potrebe za izgradnjom infrastrukture u ovoj su Općini velike naglasio je Adžić.

-Kako smo dio aglomeracije sjever bit će realizirana kompletna vodovodna i kanalizacijska mreža, idejni projekt je gotov i u realizaciju će se krenuti krajem iduće godine. Također, imamo puno nerazvrstanih cesta  i neuređenih nogostupa, koje treba obnoviti u Općini Tordinci. To nam je prioritet za rješavanje.-rekao je Adžić

Načelnik Općine Tordinci koja trenutno broji nešto više od 2.000 stanovnika smatra kako će kvalitetna infrastruktura biti jedan o čimbenika za kvalitetniji život ovoga mjesta i zadržavanje mladih.

Utorak, 23 Studeni 2021 12:10

U Vukovarsko-srijemskoj županiji u posljednja 24 sata je 109 novih pozitivnih osoba na COVID-19 od kojih 36 osoba iz Vinkovaca, 17 osoba iz Vukovara, 6 osoba iz Andrijaševaca, 5 osoba iz Županje, 4 osobe iz Privlake, po 3 osobe iz Cerića, Mirkovaca, Nuštra, Otoka, Starih Mikanovaca, po 2 osobe iz Cerne, Đurića, Ivankova, Komletinaca, Ludvinaca, Tovarnika, Vođinaca i Vrbanje, te po jedna osoba iz Babine Grede, Bapske, Bobote, Bošnjaka, Bršadina, Đeletovaca, Gunje, Novih Jankovaca, Štitara i Šiškovaca ). Preminule su dvije osobe.

Trenutno je u županiji 79 osoba hospitalizirano zbog COVID-19 bolesti. U samoizolaciji se na području županije nalazi 435 osobe.

Utorak, 23 Studeni 2021 10:56

U Osječko-baranjskoj županiji  227 je novih  pozitivnih  osoba na COVID 19. Najviše  ih je iz Osijeka, 94, Đakova 29, Našica  25 i  Belog Manastira 11.Hospitalizirane su 154 osobe od kojih 117 u KBC Osijek, 37 u OŽB Našice. U Respiracijskom centru je 25  osoba. Preminula je jedna osoba. U  samoizolaciji je 1.061 osoba.

Ponedjeljak, 22 Studeni 2021 13:34

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je javni poziv kojim su pozvana visoka učilišta biotehničkih znanosti s područja Slavonije, Baranje i Srijema da dostave podatke o iskazanom interesu studenata za korištenje sredstava stipendija za akademsku godinu 2021./2022. Stipendiranje studenata visokih učilišta iz područja biotehničkih znanosti na području Slavonije, Baranje i Srijema dio je Razvojnog sporazuma „Slavonija, Baranja i Srijem“ koji objedinjava aktivnosti na području pet slavonskih županija. Na području Slavonije, Baranje i Srijema četiri visoka učilišta upisuju i obrazuju studente iz područja biotehničkih znanosti: Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku, Sveučilište u Slavonskom Brodu i Veleučilište u Požegi.

Ministarstvo poljoprivrede treću godinu zaredom dodjeljuje bespovratna sredstva studentima viših godina preddiplomskih i diplomskih studija u poljima agronomije, biotehnologije, prehrambene tehnologije i nutricionizma u iznosu od 10 tisuća kuna po studentu za akademsku godinu. Pravo na dodjelu stipendija imaju redoviti i izvanredni studenti 2. i 3. godine preddiplomskih sveučilišnih i stručnih studija te studenti 1. i 2. godine diplomskih sveučilišnih ili specijalističkih diplomskih stručnih studija upisani u studijske programe koji su u akademskoj godini za koju se dodjeljuje stipendija prvi puta upisali godinu studija za studijski program iz biotehničkih znanosti.
 
U akademskoj godini 2019./2020. na sva četiri visoka učilišta realiziran je ukupno 841 ugovor sa studentima u iznosu od 8,41 milijun kuna. Za akademsku godinu 2020./2021. realizirano je ukupno 897 ugovora sa studentima u iznosu od 8,97 milijuna kuna. Porast broja ugovorenih i realiziranih stipendija pokazatelj je da raste interes mladih za obrazovanje u sektoru poljoprivrede. Ova potpora studentima ima za cilj zadržati mlade na selu te na taj način promijeniti strukturu poljoprivrednih gospodarstava i modernizirati poljoprivrednu proizvodnju koja predstavlja jednu od strateških grana hrvatskog gospodarstva- priopćili su iz Ministarstvo poljoprivrede.

Srijeda, 17 Studeni 2021 08:08

Vukovar obilježava 30. obljetnicu stradanja u Domovinskome ratu. Hrvatski grad  na Dunavu doživio je tada cjelovito fizičko uništenje. Pod 87-dnevnom opsadom i tisućama granata i bombi ispaljenih iz svih raspoloživih strjeljiva tadašnje JNA i srpskih paravojnih postrojba, grad je potpuno razrušen. Službeni podatci govore kako je tijekom tromjesečne opsade grada dnevno padalo između 5.000 i 12.000 projektila. Stotine ranjenika svakodnevno su stizale u vukovarsku bolnicu, dok su vukovarski branitelji branili svaku kuću, ulicu i kvart. 

U agresiji na Vukovar uništene su ili teško oštećene 13.852 stambene jedinice, od kojih 8.272 obiteljske kuće i 552 višestambena objekta s ukupno 5.580 stanova. 

U žaru velikosrpske ideologije neprijatelj je uništavao sve što je mogao. Vukovar je 1991. pretrpio genocid, kulturocid, ekocid…. Taj miran prosperitetni grad na Dunavu 1991. uništen je do temelja, preživjeli otjerani u logore i u višegodišnje progonstvo, a u ulicama grada zauvijek su ostala 1.292 ubijena Vukovarca.

Vukovar je u Domovinskome ratu pretrpio ukupnu štetu od 9,5 milijardi kuna. Ratna šteta pričinjena gospodarstvu procijenjena je na gotovo milijardu eura. Od nekadašnjih gospodarskih divova Borova, Vuteksa, Vupik-a, ostali su tek razrušeni i opljačkani ostatci.

Posebnim Zakonom o obnovi i razvoju grada Vukovara koji je usvojen 2001. osnovan je Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara s ciljem da se zakonom definirane poticajne mjere usmjere prema područjima koja su stradala u Domovinskom ratu, ubrza obnova i razvoj Vukovara i otklone posljedice razaranja građevina, kao i druge posljedice rata. Od osnutka Fonda i početka djelovanja do 2. studenog 2021. godine plan prihoda za Fond iz Državnog proračuna bio je 913.295.232,16 kuna od kojih je Fond realizirao 801.654.194,72 kuna. Sredstva Fonda korištena su prilikom obnove brojnih objekata u Vukovaru, između ostaloga Vukovarskog vodotornja, Radničkoga doma, Državnog arhiva, Franjevačkog muzeja, a sudjelovali su i u brojnim drugim projektima.

Svake godine Fond dodjeljuje po javnom pozivu sredstva poduzetnicima koji mogu dokazati da su izvršili ulaganje i isto to ulaganje platili te dali doprinos razvoju grada. Od 2016. godine Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara  financirao je 226 zahtjeva to znači ukupno  27.814.410 kuna.

Obnovljena je i kulturna baština grada na Dunavu, Gradski muzej Vukovar i dvorac Eltz kao i Crkva sv. Filipa i Jakova i Franjevački samostan koji su bili gotovo u potpunosti razoreni i opljačkani a kulturno blago  odvezeno u Srbiju. Obnova kulturnih građevina, kao i brojnih drugih važnijih građevina u Vukovaru, financirana je Programom donacijske obnove objekata javne namjene u gradu Vukovaru. Za donatore su se javile županije, gradovi i drugi donatori, a ovim je programom bila predviđena obnova 31 javnog objekta u Vukovaru.  

Vukovar je danas gotovo u potpunosti obnovljen. Još uvijek su na pojedinim građevinama vidljivi ratni ožiljci, ali ih je sve manje. Grad Vukovar u prosjeku svake godine za obnovu infrastrukture ulaže između 30 i 50 milijuna kuna.

Tu su i obnovljena suvremena bolnica, izgrađen je i Muzej vučedolske kulture. Prošle godine za javnost je otvoren i Vukovarski vodotoranj kojega je samo u godinu dana rada, u vrijeme pandemije i svih epidemioloških ograničenja, posjetilo više od 80.000 građana.

Ne smiju se zaboraviti niti obnovljene škole, vrtići, a u planu je i izgradnja zgrade nove Ekonomske škole. U Vukovaru djeluje i Veleučilište Lavoslav Ružička na kojemu studira više od 1.000 studenata iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva.

Utorak, 16 Studeni 2021 13:05

U posljednja 24 sata zabilježeno je 4.443 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 33.760, priopćio je  Nacionalni  stožer civilne zaštite. Među njima je 2.378 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 289 pacijenata. Preminulo je 50 osoba. U samoizolaciji su trenutno 24.144 osobe.

Zaključno s 15.11.2021. utrošeno je 3.871.196 doza cjepiva, a cijepljeno je 50,76% ukupnog stanovništva, odnosno 60,66% odraslog stanovništva.

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija