Oni su na konferenciji za novinare u nazočnosti vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave, Viktorije Matin, predsjednice udruge i Zvonimira Rogulje, ravnatelja Centra za socijalnu skrb Vukovar, prezentirali svoje aktivnosti.
Udruga Vukovarski leptirići je dobrovoljna, nevladina, neprofitna udruga djece s poteškoćama urazvoju, njihovih roditelja, skrbnika i ostalih građana s razvijenim socijalno-humanitarnim osjećajem koja ima za cilj unaprjeđivanje medicinske i socijalne zaštite djece s poteškoćama u razvoju te kvalitete života njihovih obitelji. Udruga trenutno brine o stotinjak djece u dobi do 18 godina s područja Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije.
- Djeca su godinama bila uskraćena i diskriminirana po svakom pitanju ali dočekali smo dan da Udruga postane pružatelj socijalnih usluga. Djelatnicima je konačno osiguran kontinuitet s plaćama, a djeci kontinuitet i kvalitet. Od Grada Vukovara dobili smo prostor veličine nešto više od 230 kvadratnih metara u kojem imamo vrhunsku opremu potrebnu za terapiju - rekla je Matin i dodala kako se nada da će nastaviti suradnju s gradom te napraviti jedan suvremeni centar za djecu s poteškoćama u razvoju.
Udruga je u četiri godine rada postigla velik uspjeh na području rane intervencije i rehabilitacije djece s teškoćama u razvoju, a nakon teških godina borbe roditelja s predrasudama te diskriminacijom djece, bez sustavnog rješenja i pomoći, konačno je postala Pružatelj socijalnih usluga.
Penava je rekao da je još kao ravnatelj Ekonomske škole bio upoznat s problemima na koje Udruga nailazi te spoznao kako briga za djecu zahtjeva 24-satni angažman, a teško mu je bilo kako kaže gledati diskriminaciju i nebrigu društva prema djeci.
- Institucionalno postoje određeni mehanizmi koji su toliko slabašni da je zapravo teško zaključiti bilo što drugo osim da oni postoje kako bi isprali nečiju savjest, jer ne služe svojoj svrsi ukoliko korisnik određene terapije dobije prigodu vrlo rijetko doći na red. Ne prihvatljivo je živjeti u društvu koje se na takav način odnosi prema djeci. Drago mi je da smo kao Grad bili u mogućnosti uključiti se i pomoći. Zahvaljujući upornosti gospođe Matin, Udruga danas ima 6 zaposlenih visokoobrazovanih mladih ljudi - poručio je Penava.
Zvonimir Rogulja, ravnatelj Centra za socijalnu skrb rekao je da Centar izdaje rješenja o pravu na pružanje usluge temeljem Ugovora koji je Udruga sklopila s Ministarstvom.
- Ovo je veliki korak naprijed za svu djecu koja će koristiti usluge Udruge. Moram naglasiti i veliku potporu gradonačelnika Penave i njegovih suradnika koji sve ovo podupiru - kazao je Rogulja.
Na samom kraju djelatnici udruge Jelena Francišković, Martina Milković, Marko Krajina, Sara Babić, Antonija Leko i Martina Boričić Martić ukratko su objasnili svako pojedino područje svoga djelovanja.
Jelena Francišković, magistra psihologije: - U udruzi provodim psihološku pomoć u obliku neurofeedback terapije. Ministarstvo je omogućilo da kroz 2017. godinu 40 djece dobije kontinuiranu skrb. Ovo je terapija koja pomaže mozgu da poboljša svoje funkcije odnosno iskoristi svoju mogućnost samo regulacije.
Martina Milković, prvostupnica fizioterapije: - U udruzi sam od travnja prošle godine. Provodim neurofeedback terapiju. Rezultati su se pokazali i više nego dobri. U cilju mi je i daljnje usavršavanje.
Marko Krajina, prvostupnik fizioterapije i volonterski tajnik udruge: - Uz primarno obrazovanje završio sam i edukaciju senzorne integracije koja se bazira na uklapanju raznih osjetila, na procesuiranju informacija koje djeca inače ne mogu procesuirati te uklapanje tih informacija u jednu cjelinu.
Sara Babić, prvostupnica fizioterapije: - U Udruzi provodim kineziterapiju i sportsko-rekreacijske aktivnosti. S djecom kroz igru s adekvatnom opremom radim određene vježbe kako bi se ojačale njihove ruke i noge.
Antonija Leko, prvostupnica radne terapije: - Cilj radne terapije je postići optimalno funkcioniranje kod djece u svim područjima svakodnevnog života. Kroz sve to važna je i edukacija roditelja jer oni također trebaju podršku i pomoć.
Martina Boričić Martić, magistra edukacijske rehabilitacije: - Radimo s 40 djece, a kroz proces edukacijske rehabilitacije cilj nam je osnažiti djecu za što uspješniji boravak u školi i vrtiću. Sretana sam jer uz sebe imam cijeli tim koji mi pomaže u radu.
Svi djelatnici naglasili da će se i dalje usavršavati kako bi djeca dobila što kvalitetniju pomoć.
