Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije. Na teret mu se stavljalo i da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.
Uz to je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje. Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.
Negirao počinjenje kaznenih djela
Vasiljković je od prvog dana suđenja, 20. rujna prošle godine pa sve do završnih riječi krajem prošlog tjedna, negirao počinjenje kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret. Tvrdio je da su svjedoci lažno iskazivali i da je samo branio svoju domovinu Jugoslaviju koju je volio.
Opovrgavao je da se skrivao po Australiji i tijekom obraćanja sudu izjavio da je ponosan na svoj ratni put i na Kninđe od kojih "nitko nije optužen za nikakav zločin". Kako je sam rekao svoje je ime i prezime u Australiji promijenio samo zato što ga je bilo teško izgovarati. Javnost je u sudnici nasmijao izjavom da Hrvati u Australiji uz fotografiju Ante Gotovine drže i njegov portret.
Tijekom dokaznog postupka saslušano je šezdesetak svjedoka, polovica njih iz Srbije i to putem videolinka, a njegov predmet broji nevjerojatnih 40 tisuća stranica.
Kapetan Dragan, koji ima srpsko i australsko državljanstvo, uhićen je prije jedanaest godina u Australiji gdje je živio pod lažnim imenom i bio trener golfa. U srpnju 2015. izručen je Hrvatskoj.
Obrana najavljuje žalbu
- Čuli ste da je u odnosu na točku 2. optužnice oslobođen optužbe. To je po stajalištu obrane najteža točka optužnice, najteža inkriminacija jer bi po toj optužbi bio odgovoran za smrt dva zarobljena hrvatska branitelja. Zato je sud našao da je utvrđeno da nema dokaza i da nema mogućnosti da se izrekne osuđujuća presuda – rekao je medijima odvjetnik Dragana Vasiljkovića Tomislav Filaković.
Sve vrijeme provedeno u ekstradicijskom, ali i u istražnom zatvoru uračunati će mu se u kaznu, što je ukupno 11 godina i 11 mjeseci.
- Računa se praktično ako zatraži upućivanje na izdržavanje kazne zatvora prije pravomoćnosti, može odmah tražiti uvjetno otpuštanje jer je ispunjena ta zakonska pretpostavka. Prije svega mora nastupiti pravomoćnost presude. Prije pravomoćnosti može ići na izdržavanje ako sam to zatraži. To znači da se na njega primjenjuju odredbe kao da je već na izdržavanju kazne i bit će upućen na izdržavanje. A to onda znači da može koristiti sva prava koja propisuje Zakon o izvršenju sudskih sankcija i kazni – pojasnio je Filaković.
Istaknuo je i kako se nada da će na njegovom branjeniku biti primijenjen novi zakon po kojem on može na slobodu izaći ako je odslužio dvije trećine kazne.
- Nije bila riječ o jednoj trećini, nego o dvije trećine i tri četvrtine. Naime imaju dva zakona o izvršenju kazne. Jedan stari i jedan novi. Po jednom si mogao zahtijevati uvjetni otpust nakon dvije trećine, odnosno tri četvrtine izdržane kazne. Koji će se sada primijeniti? Po meni treba primijeniti novi zakon, dakle ovaj koji je sada na snazi. Jer u ovom slučaju će se primijeniti zakon nakon pravomoćnosti, a to je sada važeći - objašnjava Filaković.
Branitelji su razočarani donesenom presudom, smatraju kako je kazna trebala biti duža.
- On u ovom trenutku može izaći na slobodu. S pravom se pitamo gdje je pravda. Gdje je pravda za sve one hrvatske branitelje i civile. Hrvatska javnost mora znati da je kapetan Dragan gospodar života i smrti iz tog vremena. On je jedan od moćnika koji je odlučivao tko će živjeti, tok umrijeti, tko će biti silovan, tko likvidiran i tko razmijenjen – rekao je Ivan Turudić, predsjednik koordinacije zatočenika srpskih koncentracijskih logora.
