Od ukupno devet napada koji su se dogodili ove godine, Državno odvjetništvo pokrenulo je postupak u dva slučaja, a postoje i brojni slučajevi od prethodnih godina koji još nisu zaključeni, poruka je HND-a
''Hrvatsko novinarsko društvo upozorava na višegodišnju šutnju vodećih ljudi države počevši od predsjednika Vlada pa nadalje. Stoga tražimo jasnu i nedvosmislenu osudu napada, prijetnji nad novinarima, novinarkama'', ističu u HND-u.
Dodaju i kako je prema podacima UNESCO-a odo 2006. do 2019. u svijetu ubijeno oko 1200 novinara, u prosjeku jedan u četiri dana. Svi su oni poginuli radeći svoj posao u korist javnosti, izvještavajući, odnosno prenoseći informacije. U devet od deset slučajeva ubojice i nalogodavci ostaju nekažnjeni.
Slučajevi u regiji zapadnog Balkana bilježe se i prate u Regionalnoj bazi napada na novinare safejournalnists.net. Od 2014. do danas u šest zemalja regije (Makedonija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora i Srbija) zabilježene su ukupno 774 prijetnje i napadi na novinare, uključujući dva pokušaja ubojstva, oba u Hrvatskoj. U oba slučaja počinitelj nije pronađen niti je kažnjen, upozoravaju iz HND-a.
Međunarodna federacija novinara (IFJ) pokrenula je kampanju o nekažnjavanju zločina nad novinarima 2020. ''Prljave ruke, još uvijek na poziciji moći'', zahtijevajući od svih vlada da stanu na kraj tom problemu, ističući i osuđujući zločine nad novinarima.
Međunarodni dan borbe protiv nekažnjavanja zločina nad novinarima ustanovljen je 2013. godine odlukom Ujedinjenih naroda, a prvi je put obilježen 2. studenog 2014., u povodu prve godišnjice ubojstva francuskih novinara Claudea Verlona i Ghislainea Duponta, koji su ubijeni u afričkoj državi Mali.
