Spomen ploču u Nuštru otkrili su načelnik općine Nuštar Hrvoje Drinovac i predsjednik Zajednice povratnika Hrvatskoga Podunavlja Ivica Klem. Nakon toga spomen ploče otkrivene su i u Vinkovcima te u Lipovcu.
Uz nazočnost sudionika te akcije i gostiju okupljenima se obratio Ivica Klem.
-Okupili smo se danas ovdje da se sami prisjetimo,ali i da prenesemo poruku kako mlađim generacijama, tako i cjelokupnoj javnosti da je Zajednica prognanika samo željela vratiti svoje prognanike kućama i nije željela dopustiti „Ciprizaciju Hrvatske“ Gandijevskim načinom potpuno blokirajući sve službene i neslužbene prijelaze UNPROFOR-u, koji do tada u gotovo tri godine nije proveo niti jedan zaključak donesenih Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a niti Vance-ov plan iz siječnja 1992. za koji smo se nadali da će nam omogućiti brzi povratak kućama. Nedavno je osnovana i Zajednica povratnika Hrvatskoga Podunavlja i ove smo godine prvi puta organizirali obilježavanje ove povijesne i jedinstvene akcije prognanika u obje županije - Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj i tako pokazali ono zajedništvo koje nas je krasilo i u vrijeme provođenja ove akcije - zaključio je Klem.
U općinskoj vijećnici Općine Nuštar održan je Okrugli stol na temu "Blokada - najveća pobjeda prognanika“ na kojoj su sudjelovali znanstvenici Josip Miličević i dr.sc. Sandra Cvikić.
- Na okruglom stolu naglašen je povijesni značaj blokade UNPROFOR-a, posebno stoga što je oduvijek bilo i bit će prognanika, ali nigdje u svijetu nije zabilježeno da se nakon progonstva u svoje domove vratilo 95% prognanika. Stoga je iskustvo hrvatskih prognanika veliko bogatstvo i na svjetskoj razini te je predloženo održavanje Svjetskog kongresa o prognanicima i izbjeglicama – rekao je Klem dodajući kako je bilo riječi i o segregaciji u društvu, osobito među djecom predškolske dobi, preko srednjih škola do fakulteta te zaključeno kako se Zajednica mora angažirati na zbližavanju pripadnika nacionalnih manjina, osobito srpske manjine s većinskim Hrvatskim narodom, već od vrtića.
Također je zaključeno da će se na jesen organizirati međunarodna konferencija o granicama kako bi Zajednica povratnika pokrenula pitanje konačnog oslobađanja svih, za sada nedostupnih, dijelova Hrvatskoga teritorija u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, riječ je o Vukovarskoj i Šarengradskoj Adi te Kenđiji na lijevoj obali Dunava u Baranji.
-Zajednica prognanika odlučila je 1. srpnja 1994. godine dati do znanja međunarodnoj zajednici, ali i hrvatskom vrhovništvu da se neće i ne može pomiriti s postojećim „statusom Quo“, koji je trajao od ranog proljeća 1992. godine. Mirnim putem, bez oružja, prognanici su blokirali svih 19 službenih i 12 neslužbenih prijelaza UNPROFOR-a iz okupiranih u slobodne dijelove Hrvatske, a početak te, u svijetu jedinstvene, akcije započeo je na Biljskoj cesti te u Nemetinu i proširio se na sve UN-ove punktove diljem Hrvatske. Glavni zahtjev prognanika bio je da se konačno počne provoditi u djelo Vance-ov plan demilitarizacije okupiranih dijelova Hrvatske i stvaranje uvjeta za povratak prognanika svojim kućama, prekid snabdijevanja Srba gorivom i drugim potrepštinama te vojne povezanosti sa SR Jugoslavijom. U blokadi je u tih 46 dana, koliko je ukupno trajala, sudjelovalo preko 150.000 prognanika i postala je svehrvatski pokret. Što je blokada duže trajala, i UN-u je postalo jasno da će njihova misija doživjeti neuspjeh te da je prema Vance-ovom planu povratak prognanika neizbježan mirnom ili vojnom opcijom zbog sve većeg jačanja hrvatske vojske. Prognanici su pružili pobunjenim Srbima ruku pomirenja i mogućnost ostanka u njihovim kućama, ali i da se prognanici vrate u svoje domove. Na žalost ruka pomirenja nije prihvaćena. Blokada je pokazala potpunu neučinkovitost međunarodne zajednice s ovakvim mandatom UNPROFOR-a u provođenju preuzetih obveza i donesenih Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 769 i 871. Dodatnu mrlju na UNPROFOR stavila je činjenica da je pod njihovom upravom u područjima koja su kontrolirali i trebali štiti ubijeno preko 600 civila od čega samo na području Baranje preko 200 za što do danas nitko nije odgovarao - poručuju iz Zajednice.
-Naša je obveza i dužnost dok smo živi prenositi na mlade generacije i ovaj dio hrvatske povijesti iz Domovinskog rata koji je imao značajan utjecaj na domaću i svjetsku politiku tih ratnih godina. Blokada UNPROFOR-a bila je najveća pobjeda hrvatskih prognanika, jedinstvena u povijesti Ujedinjenih naroda, koja do danas nije znanstveno istražena, nije valorizirana niti u potpunosti prepoznata, a danas je potpuno jasno da je bila od izuzetnog značaja jer je utjecala na promjenu politike međunarodne zajednice prema ratu u Hrvatskoj izmjenom mandata UNPROFOR-a u UNCRO i UNTAES koji je završio mirnom reintegracijom. Blokada je također imala znatan utjecaj na donošenje odluke tadašnjeg hrvatskog Vrhovništva da se krene u oslobađanje okupiranih dijelova Hrvatske vojnim putem, akcijama „Bljesak“ i „Oluja“- rekao je Branko Pek predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije tijekom obilježavanja na Biljskoj cesti kod Osijeka gdje su položeni vijenci i upaljene svijeće za preko 200 ubijenih civila na području Baranje u vrijeme dok je to područje bilo pod „zaštitom“ UNPROFOR-a. Tadašnji povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Baranju Marko Kvesić rekao je kako je blokada koju su proveli hrvatski prognanici nad takozvanim zaštitnim vojnim snagama Ujedinjenih naroda (UNPROFOR), koji su kontrolirali okupirane dijelove Hrvatske u kojima je početkom devedesetih proveden potpuni etnički progon Hrvata i niz drugih najtežih zločina, spada među najvrjednije humanitarne akcije u ratu u Hrvatskoj i Europi u dvadesetom stoljeću.
U obilježavanju u Nuštru sudjelovali su izaslanici gradova Iloka, Vukovara, Vinkovaca, ranije okupiranih općina Vukovarsko-srijemske županije te Koordinacije branitelja i stradalnika Domovinskog rata Osječko-baranjske županije. Spomen ploče otkrivene su i na punktovima Lipovac i Mirkovci-Vinkovci.
