Hrvatska obilježava 30. obljetnicu međunarodnog priznanja

NAJNOVIJE

U Osnovnoj školi Antuna Gustava Matoša u Vinkovcima održan Dan otvorenih vrata posebnih odjela

U Osnovnoj školi Antuna Gustava Matoša u Vinkovcima održan je Dan otvorenih vrata posebnih odjela.

Učenici i djelatnici škole priredili su prigodnu priredbu na kojoj su pokazali što su u prethodnom razdoblju učili i naučili. Pripremili su razne recitacije, nastupe u kostimima, prigodne pjesme i slično.

Ispred Grada Vinkovaca obilježavanju je nazočio zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Josip Romić koji je naglasio kako je ova škola jedna od primjera stručnog, kvalitetnog i predanog rada.
- Ovo je prilika da se uvjerimo u vještine učenika, ali i da vidimo što su nam pripremili i što su sve uvježbavali za veliki nastup koji su dugo iščekivali i vjerujem kako će biti odlični – rekao je uoči početka priredbe Romić.

Prema riječima ravnatelja Osnovne škole Antuna Gustava Matoša Vinkovci Daria Draguna posebne odjele ove škole trenutno pohađa 61 učenik, ukupno imaju 13 razrednih odjela, 8 skupina, 5 kombiniranih razrednih odjela i 1 produženi stručni postupak, a imaju i 8 učenika na nastavi u kući koji se školuju u dva programa.
- U školu dolaze i učenici s bivšeg područja općine Vinkovci, od Vinkovaca prema Županji - rekao je Dragun te pojasnio kako su u prostore posebnih odjela škole, u zadnjih nekoliko godina, uložena značajna sredstva, što im je olakšalo rad.
- Zajedno s Gradom i Županijom prije dvije godine završili smo uređenje tri učionice, male dvorane i radionice, ugradili lift, tako da trenutno imamo otprilike 80% potrebitih kapaciteta za odrađivanje nastave – naglasio je Dragun.

(Četvrtak, 25 Travanj 2024 15:00)

Jučer prijavljene tri provale

Jučer, 24. travnja, policijskim službenicima Policijske uprave vukovarsko-srijemske prijavljene su tri provale, priopćeno je iz policije.

(Četvrtak, 25 Travanj 2024 14:36)

U Osijeku otvoren Eco City Waste Fest, prvi festival otpada u Hrvatskoj

Prvi festival otpada u Hrvatskoj, Eco City Waste Fest, otvorio je svoja vrata za građane u četvrtak u osječkom Gospodarskom centru. Festival se održava 25. i 26. travnja, a posjetitelje uz zabavan sadržaj očekuje i mnoštvo interaktivnog i edukativnog sadržaja za sve uzraste.

(Četvrtak, 25 Travanj 2024 13:53)

Toni Milun sutra će u Vukovaru održati predavanje za mlade na temu financijske pismenosti

U oranizaciji Grada Vukovara, sutra u Hrvatskom domu Vukovar gostuje nagrađivani profesor matematike i financijski vloger Toni Milun koji će održati predavanje i radionicu na temu financijske pismenosti za mlade, a u okviru projekta „Obogti se znanjem”.

(Četvrtak, 25 Travanj 2024 13:03)

U Vukovaru odigrana "Tri praščića" beogradskog kazališta "Veliki mali princ"

U organizaciji Odbora za kulturu i sport Zajedničkog vijeća općina Vukovar, u Srpskom domu u Vukovaru odigrana je predstava „Tri praščića” u izvođenju kazališta „Veliki mali princ” iz Beograda.

(Četvrtak, 25 Travanj 2024 11:59)

Vježbali u središtu Vukovara

U organizaciji Udruge za rekreaciju „Fit Infinity Fitness”, a u suradnji s udrugom Djeca za bolji svijet i pod pokroviteljstvom Grada Vukovara jučer je u našem gradu održan sat vježbanja, povodom Svjetskoga dana činjenja dobrih djela. U pješačkoj zoni u središtu Vukovara vježbale su članice ove udruge iz skupine 55 +, djeca vukovarskih dječjih vrtića, ali i zainteresirani građani.

- Cilj je ovoga događaja promicanje zdravlja i organizirali smo ga u okviru našega projekta „Vježbanjem s osmjehom do zdravlja”, a fotografije s ovog događaja odaslane su u 110 zemalja svijeta jer je naša suradnička udruga Djeca za bolji svijet dio svjetske organizacije inicijatora i pokretača Svjetskoga dana činjenja dobrih djela Good Deeds Day kojim povdom smo se i okupili u ovoj aktivnosti – pojasnila je Sanja Manojlović, predsjednica udruge „Fit Infinity Fitness”.

U ime Grada Vukovara satu vježbanja nazočio je pročelnik Upravnoga odjela za obrazovanje, sport i branitelje Darko Dimić koji je istaknuo podršku gradske uprave ovakvim događajima, posebice jer ovaj promiče s jedne strane zdravlje, a s druge činjenje dobrih djela.

- Uvijek ukazujemo na važnost vježbanja i bavljenja sportom, međutim rekreacija poput ove je također sastavni dio zdravoga života među svim generacijama. Stoga i podržavamo događaje i udruge kojima je cilj promicanje zdravlja, kako u rekreativnom tako i u sportskom smislu. Također, danas smo dio i obilježavanja Svjetskoga dana činjenja dobrih djela što nam je posebice drago – istaknuo je Dimić.

Diljem svijeta ovaj se dan obilježava 14.travnja ili bilo koji drugi dan tijekom tog mjeseca.

Sat vjezbanja 2 FIF 2024

(Četvrtak, 25 Travanj 2024 11:39)

Sindikat umirovljenika Hrvatske prikupio 33 540 potpisa za peticiju „Veće mirovine odmah!

Peticiju „Veće mirovine odmah!“ Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) pokrenuo je 28. veljače, a u mjesec i pol dana prikupljeno je 33 540 potpisa. Predsjednica ovoga sindikata Jasna A.Petrović u priopćenju tim povodom ističe da je riječ o zavidnoj brojci posebice jer su se potpisi prikupljali u predizborno vrijeme kada je pažnja cjelokupne javnosti bila usmjerena na političke stranke.

(Četvrtak, 25 Travanj 2024 10:44)

Greška

JUser: :_load: Nije moguće učitavanje korisnika sa ID: 109

Hrvatska obilježava 30. obljetnicu međunarodnog priznanja

Subota, Sij 15 2022
Piše:

Ispis Pošalji e-mail

Foto: Arhiva HRV-a

Prije 30 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije, a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s Hrvatskom, koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.

Kada je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika.

Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godina poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman naciji je poručio:

- Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana – rekao je Tuđman pa je svojim suradnicima rekao:
- Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države – izjavio je tada prvi hrvatski predsjednik.

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate.

Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske.

Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino.

Nakon toga, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja).

Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.). Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje.

Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji, te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne Vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske "Bljesak" (počela 1. svibnja) i "Oluja" (počela 5. kolovoza 1995.). Operacijom "Bljesak" oslobođena je zapadna Slavonija, a u "Oluji" je oslobođen Knin, te najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija.