Od ukupnog broja pristupnika, učenika je 26.249, a 3630 su kandidati koji su prethodnih godina polagali maturu ili koji dolaze iz inozemnih programa.
Za ispite iz obaveznog bloka predmeta - hrvatskoga jezika, matematike i engleskog jezika - učenici su u velikoj većini višu razinu ispita prijavljivali iz hrvatskog i engleskog, a iz matematike nižu.
STEM područja i društvene znanosti i ove su godine među najtraženijim izbornim predmetima.
Fizika je najpopularnija sa 7218 pristupnika, a slijede biologija (4658), politika i gospodarstvo (4235), kemija (3483), psihologija (2809) te informatika (2693).
Ispiti se polažu tijekom pet tjedana, a zadnji na redu su hrvatski (23. i 24. lipnja) i matematika (27. lipnja). Maturanti će prve rezultate znati 11. srpnja, a konačne 18. srpnja.
Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović rekao kako je teško nagađati hoće li rezultati biti bolji nego lani.
- Treba uzeti u obzir neke objektivne činjenice. Ovo je generacija maturanata koja iza sebe ima tri pandemijske školske godine - drugi, treći i četvrti razred - u kojima je njihov izostanak s nastave uživo bio puno veći nego što su to imali maturanti prošle godine - objasnio je.
- Tome treba pridodati poremećaj odvijanja nastave u područjima pogođenim potresom, ali i štrajk prosvjetara u listopadu i studenom 2019. godine tijekom kojeg su ovogodišnji maturanti također bili zakinuti za nastavu u školi - dodao je.
Filipović je naveo kako su to okolnosti koje će možda rezultirati i lošijim rezultatima pa su resorno Ministarstvo i NCVVO ove godine odlučili provesti probne ispite kako bi se učenici upoznali sa sadržajem, strukturom i procedurom ispita, a čime bi se barem donekle smanjio stres pisanja ispita državne mature i djelomično anulirale nedaće kroz koje su maturanti prolazili u protekle tri godine.
Govoreći o promjenama u ispitima, Filipović je istaknuo kako su ove školske godine u nekim predmetima, poput etike i filozofije, definirana nova područja ispitivanja u skladu s propisanim kurikulumom.
Što se tiče strukture ispita, u nekim predmetima, kao u likovnoj umjetnosti, smanjen je broj čestica, u povijesti je uvedena nova vrsta zadataka tzv. zadatak produženog odgovora, a u geografiji je smanjeno vrijeme trajanja ispita i ukupan broj zadataka.
U biologiji i psihologiji trajanje ispita je produljeno, a u engleskom jeziku također je promijenjeno trajanje pojedinih ispitnih cjelina.