NAJNOVIJE
Zatvorena su birališta
U Hrvatskoj su u nedjelju, u 19 sati zatvorena birališta i završeni europski izbori, četvrti na kojima je Hrvatska sudjelovala i na koje je izašlo malo birača.
Od nedjelje u 7 sati, kad su biračka mjesta otvorena, do 16,30 sati na birališta je izašlo samo 487.000 ili 15,05 posto birača.To je osjetno slabiji odaziv u odnosu na europske izbore iz 2019., kada ih je do istog vremena glasovalo 21,31 posto, ali i na izbore iz 2014., kada ih je glasovalo 16,45 posto.
Privremeni izbori rezultati znat će se u nedjelju u 23 sata, a objavit će ih Državno izborno povjerenstvo nakon što se zatvore birališta u Italiji, čiji birači posljednji glasuju u EU. 
Svoju građansku dužnost odradili su brojni hrvatski političari, među njima i potpredsjednik Vlade, gradonačelnik Vukovara i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava. 
- Očekujem prije svega, da na razini cijele Hrvatske pokažemo da smo punopravna članica Europske unije, da građani prepoznaju svijest i važnost u kontekstu mogućnosti koje Europska unija pruža. Jednako tako, na ovom našem unutarnjem hrvatskom planu da smo suverena država, da vodimo brigu o svojim interesima uvažavajući europsku obitelj, ali ipak da pokažemo da je naša domovina Hrvatska i glavni grad Zagreb. Što se nas iz Domovinskog pokreta tiče, očekujemo jedno mjesto, s tim bi bili zadovoljni, to bi bio dobar uspjeh i nadogradnja na parlamentarne rezultate - rekao je Penava nakon glasovanja te komentirao malu izlaznost na izborima. 
- To me ne veseli. Volio bih da smo imali rekordnu izlaznost, kao i na parlamentarnim izborima, da smo ponovili nešto slično tome. Demokracija zato i služi, da svatko izađe i iskaže svoj stav, bez obzira hoće li glasati za varijantu a, b, c ili će poništiti listić, ali izražava svoj stav na taj način. Najnepovoljnija kombinacije je da jako mali broj ljudi izlazi na izbore, a onda pričaju kako ništa ne valja i kako nešto treba promijeniti, a zapravo smo propustili šansu koju demokratski sustav, kakvog živimo u Hrvatskoj, pruža - naglasio je Penava. 
(Nedjelja, 09 Lipanj 2024 19:27)
Do 16:30 glasalo 15,05 posto birača

Na izbore za Europski parlament do nedjelje poslijepodne izašlo je samo 487.000 birača ili njih 15, 05 posto, objavilo je u 17 sati Državno izborno povjerenstvo. 

To je osjetno slabiji odaziv u odnosu na europske izbore iz 2019., kada ih je do istog vremena glasovalo 21, 31 posto, ali i na izbore iz 2014., kada ih je glasovalo 16, 45 posto.

Pravo birati 12 hrvatskih zastupnika u Europski parlament u nedjelju ima 3 milijuna 371 tisuću birača u zemlji i 40 država u inozemstvu.

(Nedjelja, 09 Lipanj 2024 17:30)
Otvorena su biračka mjesta
Hrvatski birači danas četvrti put glasuju na europskim izborima.
(Nedjelja, 09 Lipanj 2024 07:05)
Održana panel rasprava „BBC i fact-checking”

Centar za kulturu medija (CKM) iz Vinkovaca po peti puta održava Media in Time festival novinarstva. Ovogodišnji festival započeo je jučer u Vinkovcima, a nastavljen je danas u Vukovaru.

Prvoga dana festivala, na predavanjima i edukacijama bilo je riječi o uspostavi provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka, mjeri koju u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provode Ministarstvo kulture i Agencija za elektroničke medije. Predstavljen je projekt VerifEye – jačanje otpornosti društva na dezinformacije Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek, Akademije za umjetnost i kulturu Osijek i Centra za kulturu medija Vinkovci.

U okviru festivala Hrvatsko novinarsko društvo je u petak u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima dodijelilo nagrade za lokalno novinarstvo “Siniša Glavašević” i “Anđelko Erceg”.
Nagradom "Anđelko Erceg" za pisano novinarstvo nagrađena je dopisnica Večernjeg lista iz Osijeka Suzana Lepan Štefančić, a za internet novinarstvo novinarka slavonskobrodskog portala SBplusa, Željka Gavranović.
Nagradu "Siniša Glavaševića" za radijski prilog primio je Ivan Hlupić iz Radio Sljemena. Za najbolji televizijski prilog nagradu su primile RTL-ova novinarka iz Zagreba Kristina Čuljak i novinar Nove TV iz Splita Ivan Kaštelan.

Nagrade koje nose imena dvojice legendarnih hrvatskih novinara HND je ustanovio 2022. godine sa željom da se nagrade najbolji novinarski radovi koji se bave temama važnima za lokalnu zajednicu.

Festival je nastavljen u subotu u Vukovaru na Veleučilištu Lavoslava Ružičke i to panel-raspravom na temu „BBC i fact-checking” o čemu je govorio Aleksandar Miladinović, zamjenik glavnog urednika BBC Srbija.
- Veliki dio odgovornosti leži na nama koji radimo u tradicionalni medijima i sama činjenica da se mi možemo vratiti tradicionalnim i osnovnim principima novinarstva već bi pomalo pomogla u ovoj zajedničkoj borbi protiv fake newsa i u ovom procesu fact-checking. BBC kao velika organizacija, na koju se brojni ugledaju i koja postavlja mnoge standarde u novinarstvu, posvećuje posebnu pažnju verifikaciji sadržaja, ali nas sve podsjeća da je, osim što ima i posebnih timova koji se bave verifikacijom i provjerom činjenica, to osnovni zadatak i dio osnovnog posla nas novinara. Kada bi se mi se vratili našem poslu i radili ga kako treba, bilo bi puno manje lažnih vijesti – rekao je uoči panel rasprave Aleksandar Miladinović.

Drugo današnje predavanje s panel raspravom „Fotografija – manipulacije i opasnosti umjetne inteligencije” održao je Ajdin Kamber, bosansko-hercegovački novinar, snimatelj i fotograf freelancer. 

(Subota, 08 Lipanj 2024 13:12)
Održana 4. konferencija Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja

U Palači Srijem u Vukovaru održana je 4. konferencija Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja. Teme konferencije bile su prijedlog zakona o naknadi ratne štete hrvatskim prognanicima i stradalnicima Domovinskog rata, Inicijativa za donošenje novoga zakona o ratom stradalim područjima i demografska, gospodarska i sigurnosna pitanja hrvatskoga Podunavlja.

- Zajednica povratnika je u zadnjih deset godina nastojala da se pokrene tužba protiv Republike Srbije za naknadu ratne štete međutim, no sada smo shvatili da se tih deset godina zapravo nismo pomaknuli niti za milimetar. Stoga smo donijeli odluku da prvo istražimo kakav pristup su imale druge države u drugim nekim ratovima i došli smo do podataka da je recimo u iračko kuvajtskom ratu Irak, koji je napao Kuvajt, morao nadoknaditi ratnu štetu. To nam je bio temelj da krenemo prema našoj Vladi s istim prijedlogom. Sami smo napravili prijedlog zakona, kriterija i naputak za sve provedbene akte koje oni trebaju donijeti. Danas ćemo ovdje iskoristiti nazočnost visokih državnih dužnosnika da im osobno uručimo naše zahtjeve – rekao je Branko Pek predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije.

Vezano uz inicijativu za donošenje novoga Zakona o ratom stradalim područjima rekao je kako Zakon o Području posebne državne skrbi, koji je donesen 5. lipnja 1996. godine, u početku nije davao očekivane rezultate, ne zbog loših odredbi, već zbog niza drugih čimbenika koji su trebali stvoriti uvjete za cjelovitu provedbu toga Zakona.

- Po završetku mirne reintegracije, Zakon o Području posebne državne skrbi polučio je dobre rezultate i u značajnoj mjeri potaknuo prognanike na povratak. Otvarane su poslovne zone u kojima su povratnici našli zaposlenje, a poduzetnici interes za ulaganje kapitala i otvaranje novih radnih mjesta. No, čestim izmjenama zakona i nesigurnosti uloženog kapitala, interes ulagača je smanjen. Dobitna kombinacija je donošenje novoga Zakona o ratom stradalim područjima koji bi objedinio najkvalitetnija rješenja iz bivših zakona o PPDS-u i Zakona o poticanju ulaganja u jedinstven Zakon o ratom stradalim područjima – pojasnio je Pek.

Marinko Čačić, dopredsjednik Zajednice povratnika Vukovarsko-srijemske županije, logoraš i hrvatski ratni vojni invalid naglasio je kako od svojih zahtjeva predstavnici Zajednice neće odustati.

- Očekujemo od naše Vlade da konačno shvati problem. Mi bez potpore Vlade i politike ne možemo napraviti ništa, možemo samo predložiti. Od ovoga nećemo odustati, to su naši zahtjevi i tražit ćemo načine da dođemo do cilja. Na kraju krajeva, to radimo za našu djecu jer mi to vjerovatno nećemo doživjeti. Želimo osigurati našoj djeci lakši opstanak u budućnosti – naglasio je Čačić.

(Subota, 08 Lipanj 2024 12:40)
Počela izborna šutnja
U Hrvatskoj je u ponoć počela dvodnevna izborna šutnja uoči nedjeljnih izbora za Europski parlament, na kojima nešto više od 3, 7 milijuna hrvatskih birača odlučuje koji će ih 12 hrvatskih zastupnika idućih pet godina predstavljati u Bruxellesu.
Šutnji je prethodila 45 dana duga promidžba u kojoj je 300 kandidata sa 25 izbornih lista imalo priliku predstaviti sebe i svoje programe.
Od ponoći, do nedjelje, 9. lipnja,  u 19 sati do kada izborna šutnja traje, zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora. Isto vrijedi i za objavljivanje fotografija izbornih sudionika u sredstvima javnog priopćavanja, njihovih izjava i intervjua.
Državno izborno povjerenstvo pozvalo je sve političke stranke i kandidate koji sudjeluju na izborima, ali i građane i pravne osobe da za vrijeme šutnje ne iznose i ne obrazlažu izborne programe, ne objavljuju promidžbene poruke i fotografije kandidata u medijima, ne postavljaju nove plakate, ne pozivaju birače na glasanje za pojedine izborne sudionike, telefonom, SMS-om, mailom. Pozvalo ih je i da na društvene mreže ne postavljaju nove promidžbene sadržaje poput statusa, videa, slika ili komentara.
Medijima i medijskim nakladnicima u Hrvatskoj, DIP je poručio da za vrijeme izborne šutnje ne objavljuju fotografije, izjave, intervjue izbornih sudionika te da ne prenose eventualne konferencije za medije, javne događaje ili njihova obraćanja javnosti, bez obzira radi li se o temi koja je izravno vezana za izbore ili bilo koju drugu temu. Pozvao ih je i da iz svojih programa uklone reklame, linkove i slikovne linkove - oglase („bannere“) na portalima koji vode na mrežne stranice izbornih sudionika.
Za one koji će kršiti izbornu šutnju na europskim su izborima, za razliku od parlamentarnih, propisane kazne, od 398 eura za fizičku osobu, od 1.327 do 3. 981 eura za kandidata na izborima i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 13. 272 do 66. 361 eura za pravnu osobu, primjerice, političku stranku.  
(Subota, 08 Lipanj 2024 01:13)
Na prostoru Sportske zračne luke Osijek-Čepin otvoren je 11. Farm Show Osijek

Na prostoru Sportske zračne luke Osijek-Čepin otvoren je 11. Farm Show Osijek.

(Petak, 07 Lipanj 2024 14:07)
Greška
  • JUser: :_load: Nije moguće učitavanje korisnika sa ID: 111

Ponedjeljak, 20 Studeni 2023 08:03

Na današnji dan 1991. na Ovčari su svirepo ubijeni naši radijski kolege Siniša Glavašević i Branimir Polovina, a živote su u velikosrpskoj agresiji izgubili i djelatnici Hrvatskog radija Vukovar Stjepan PenićVladimir Levar i Zdenko Purgar.

Siniša Glavašević bio je novinar, urednik Hrvatskog radija Vukovar, ratni izvjestitelj, pisac proze i knjižničar rođen u Vukovaru 4. studenoga 1960. godine. U svom rodnom gradu završio je osnovnu i srednju školu, a u Sarajevu je završio studij komparativne književnosti i bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu. Nakon završenog školovanja radio je kao knjižničar u Lovasu i Borovu naselju, nakon čega je započeo svoj životni put u vukovarskom radijskom eteru. Na Hrvatskome radiju Vukovar zaposlio se najprije kao spiker, a za vrijeme rata postao je urednik i ratni izvjestitelj. Njegov glas je u vukovarskim podrumima, u domovima diljem Lijepe naše, ali i svijeta, prenosio istinu iz vukovarskog pakla. Na svoj 31. rođendan krenuo je prikupiti podatke za izvješće za Kroniku dana Hrvatskog radija te je na putu prema vukovarskoj bolnici ranjen krhotinom granate. Svoje posljednje izvješće u radijske eter Siniša je odaslao 18. studenoga 1991. godine, a slomom obrane grada utihnula je, zajedno sa Sinišinim glasom, tadašnja frekvencija 91, 6 MHz-a Hrvatskog radija Vukovar.

Nakon sloma obrane grada, Siniša je odveden, 20. studenoga 1991. godine, iz vukovarske bolnice i od tada mu se gubi svaki trag. Naknadno je utvrđeno da je ubijen i pokopan u masovnoj grobnici na Ovčari. Sahranjen je na zagrebačkom Mirogoju pokraj kolege, prijatelja i radijskog tehničara Branimira Polovine 14. ožujka 1997.godine.

Hvala mu za istinu koju je ugradio u svoj život, hvala za nasljeđe koje nam je ostavio, hvala za svaku riječ koja je budila, i još uvijek budi, nadu u bolje sutra.

Djelatnici Hrvatskoga radija Vukovar s ponosom održavaju sjećanje na svoje hrabre kolege i kolegice iz 1991. godine te će program Hrvatskog radija Vukovar biti prilagođen tijekom cijeloga dana, a na našim frekvencijama bit će emitirane specijalizirane emisije njima u spomen.

Ponedjeljak, 20 Studeni 2023 06:00

Nakon sloma herojske obrane Vukovara započeli su progoni, mučenja, logori i ubojstva za brojne stanovnike grada, a na današnji dan prisjećamo se žrtava koncentracijskog logora Velepromet i ubijenih na Ovčari, ali i onih koji od bolnice do Ovčare nisu stigli i njihove sudbine još uvijek nisu poznate. 

Nedjelja, 19 Studeni 2023 10:11

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, nastavlja se u danas u gradskoj četvrti Borovo naselje. Završen je komemorativni skup pod sloganom„Žrtva Borova naselja za Domovinu“, ispred ostataka u Domovinskom ratu srušene zgrade Borovo commerca u čijem podrumu je tijekom velikosrpske agresije bio odjel vukovarske Ratne bolnice, ali i sklonište za brojne civile. Položeni su vijenci i upaljene svijeće u spomen na sve poginule i nestale branitelje i civile.

Nedjelja, 19 Studeni 2023 06:00

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine nastavlja se danas u gradskoj četvrti Borovo naselje kada se prisjećamo stradanja te gradske četvrti u Domovinskom ratu.

Subota, 18 Studeni 2023 17:17

Dunavom uz Vukovar plovi na stotine upaljenih crvenih i bijelih lampiona koji su u 17 sati pušteni u rijeku u spomen na poginule i nestale branitelje Vukovara. Ovaj dio programa Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine tradicionalno se održava u večernjim satima 18. studenoga, te nosi naziv „Svjetlosna rijeka sjećanja”. Organizatori ovoga događaja su Gradski muzej Vukovar i Zajednica športsko ribolovnih udruga Vukovara.

Subota, 18 Studeni 2023 16:00

Kolonom sjećanja u Vukovaru danas je, moglo se jasno vidjeti, hodio nezapamćen broj sudionika. U 25. koloni sjećanja, prema procjenama Grada Vukovara, bilo je više od 150 tisuća ljudi.

Subota, 18 Studeni 2023 15:22

Na današnji dan 1991. godine srpski je agresor ubio 43 mještana i 15 branitelja Škabrnje. Zločin u Škabrnji izveden je planski, istovremeno kada su pripadnici JNA i četnici divljali u okupiranom Vukovaru i u drugim područjima Hrvatske. Civile, pretežito žene, djecu i starije osobe, koji su se sklonili u podrume i druge zaklonjene prostore, četnici i pripadnici JNA nasilno izvlače van i ubijaju hitcima iz vatrenog oružja, najčešće s prigušivačima, ili nožem, a pritom neke od žrtava pred smrt muče i masakriraju. Četnici su ih ubijali na najokrutniji način, gazeći ih tenkovima na očigled žena i djece. Škabrnja je sravnjena sa zemljom.

Subota, 18 Studeni 2023 08:30

Uoči početka obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. gost u studiju Hrvatskog radija Vukovar bio je gradonačelnik grada Vukovara Ivan Penava s kojim smo razgovarali o ovogodišnjoj koloni, Domovinskom ratu, poslijeratnim pitanjima, ali i životu u Vukovaru. 

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija