U okviru 28. obljetnice pogibije general-bojnika Blage Zadre, legendarnog zapovjednika obrane Trpinjske ceste, koji je svoj neustrašiv ratni put u obrani Domovine Hrvatske započeo upravo iz redova Hrvatske policije, u organizaciji Grada Vukovara, Ministarstva unutarnjih poslova i Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Udruge policije vukovarskih branitelja Domovinskog rata te Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Vukovara održana je komemorativna svečanost „In memoriam na 97 policajaca poginulih i nestalih u Domovinskom ratu u obrani Vukovara“.

Pripremljena je dokumentacija za rekonstrukciju zgrade „Radnički dom“ u Borovu naselju i prenamjenu u prostor Veleučilišta Lavoslava Ružičke. Rekonstrukcija bi trebala početi na ljeto iduće godine.

U okviru obilježavanja Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, u  organizaciji Ravnateljstva civilne zaštite, Ministarstva unutarnjih poslova u Zagrebu  je održana VIII. Konferencija Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa koju je svečano otvorio potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović.

U okviru Poziva za iskaz interesa za dodjelu bespovratnih sredstava iz Prioritetne osi 10 - Tehnička pomoć Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ za sufinanciranje pripreme strateških projekata regionalnoga razvoja u Slavoniji, Baranji i Srijemu donesene su odluke o financiranju 4 projekta ukupne vrijednosti8.487.941,00 kuna, od čega bespovratna sredstva čine 85% odnosno 7.214.749,85 kuna, a koje je pripremala Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije.

Riječ je o projektima:
Izrada projektno-tehničke dokumentacije za projekt izgradnje Auto park Lipovac. Ukupna vrijednost projekta: 1.976.150,00 kuna, bespovratna sredstva:  1.679.727,50 kuna. Prijavitelj: Općina Nijemci, partner: Vukovarsko-srijemska županija.
Izrada projektno-tehničke dokumentacije za projekt izgradnje regionalne klaonice s rasjekaonicom mesa i hladnjačom. Ukupna vrijednost projekta: 2.055.955,00 kuna, bespovratna sredstva:  1.747.561,75 kuna. Prijavitelj: Vukovarsko-srijemska županija, partner: Grad Otok, Općina Čađavica, Virovitičko-podravska županija.
Izrada projektno-tehničke dokumentacije Centra za preradu GMO free soje. Ukupna vrijednost projekta: 1.402.940,00 kuna, bespovratna sredstva:  1.192.499,00 kuna. Prijavitelj: Vukovarsko-srijemska županija, partner: Općina Drenovci.
Izrada projektno-tehničke dokumentacije za projekt Transportno-logističkog centra VSŽ. Ukupna vrijednost projekta: 3.052.896,00 kuna, bespovratna sredstva:  2.594.961,60 kuna. Prijavitelj: Vukovarsko-srijemska županija, partner: Grad Vinkovci.

Cilj ovog Poziva je pružiti potporu za pripremu zalihe strateških projekata regionalnoga razvoja te time ojačati opće kapacitete na lokalnoj i regionalnoj razini za adekvatno planiranje i provedbu mjera usmjerenih na korištenje sredstava EU fondova. Bespovratna sredstva u okviru ovoga Poziva dodjeljuju se županijama potpisnicima Razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem te pravnim osobama s javnim ovlastima, gradovima i općinama s područja ovih županija. Prihvatljive aktivnosti odnose se na pripremu projektno-tehničke dokumentacije za strateške projekte regionalnog razvoja; na upravljanje projektom tehničke pomoći te na promidžbu i vidljivost projekta tehničke pomoći odobrenog u okviru ovoga Poziva.Navedeni projekti sufinanciraju se kroz Operativni program Konkurentnost i Kohezija 2014. - 2020. iz  Europskog fonda za regionalni razvoj. Stručnu pomoć kod pripreme projektnih prijedloga prijaviteljima je pružila Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije kroz projekt „ESI fondovima do održivog razvoja Vukovarsko-srijemske županije II“.

Cilj projekta je pružiti potporu (potencijalnim) korisnicima za pripremu/provedbu projekata te ojačati opće kapacitete lokalne i područne (regionalne) samouprave za adekvatno planiranje i provedbu mjera usmjerenih na korištenje sredstava EU fondova. Osim stručne pomoći u pripremi i provedbi razvojnih projekata ostale aktivnosti su unos podataka u središnji elektronički registar, izrada županijskih razvojnih planova, županijskih razvojnih i provedbenih dokumenata, informativne aktivnosti za (potencijalne) korisnike EU fondova, jačanje kapaciteta regionalnog koordinatora i djelatnika javnopravnih tijela s područja županije te upravljanje projektom i promidžba i vidljivost.

Projekt „ESI fondovima do održivog razvoja Vukovarsko-srijemske županije II“ vrijednosti 26.134.715,81 kuna se provodi od 01. travnja 2019. godine do 31. prosinca 2023. godine te se sufinancira u iznosu od 85% iz OP Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., Prioritetna os 10 – Tehnička pomoć za nastavak aktivnosti regionalnih koordinatora, također iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Upravljačko tijelo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dok je posredničko tijelo Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.

U okviru Dana otvorenih vrata u Dječjem vrtiću Vukovar I, Područnom objektu Leptirić u Borovu naselju  mališane su posjetili učenici Glazbene škole, bivši polaznici tog vrtića. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u četvrtak na sjednici Vlade novi kalendar obilježavanja blagdana i spomendana, izrazivši uvjerenje da će takav način obilježavanja biti primjereniji i bolji te omogućiti da se izbjegne svaka nedoumica, konfuzija i nedorečenost, prenosi Hina.

Plenković je predstavio popis predloženih novih blagdana prema kojem bi Dan državnosti bio 30. svibnja, a ne 25. lipnja kao dosad. Tog datuma 1990. bilo je konstituiranje prvog višestranačkog demokratskog Sabora, napomenuo je Plenković, a tim prijedlogom se Dan državnosti vraća na datum na koji se obilježavao do 2001. godine.

Dan državnosti vraća se na 30. svibnja

"Taj dan je svojevrsni početak donošenja niza ključnih akata koji su nas u jednom procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti, stjecanja neovisnosti i u konačnici međunarodnog priznanja Hrvatske. Upravo je ovaj 30. svibnja, svojevrsni dan demokracije, možemo ga slobodno tako nazvati, najreferentniji i najrelevantniji, a ujedno je bio jako dobro prihvaćen u hrvatskom narodu", naglasio je.

"Ideja je da u 2020., kad će biti 30 obljetnica tog prvog 30. svibnja, stvari stavimo na svoje mjesto. Vjerujemo da će 30. svibnja kao Dan državnosti dovesti do respekta hrvatskih građana prema državi", ustvrdio je premijer.

Novi blagdan 18. studenoga - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Druga promjena odnosi se na 18. studenoga koji postaje Dan sjećanja na žrtve domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. 

"Na ovaj način mislim da ćemo u budućem kontekstu obilježavanja toga dana imati vrlo jasan i bitan trokut -  30. svibnja Dana državnosti,  5. kolovoza koji ostaje Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, i u konačnici 18. studenoga kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje", kazao je Plenković.

Dodao je da su sva tri datuma po njemu emotivna u pogledu kako ih percipira hrvatski narod i građani i da se tim blagdanima na primjeren način pozicioniraju oni ključni datumi koji su obilježili nastanak moderne i suvremene hrvatske države.

Plenković je istaknuo da će u prijedlogu zakona modificirati nekoliko spomendana i uvesti promjene te je napomenuo kako spomendani nisu neradni dani. Tako će 15. siječnja uz Dan međunarodnog priznanja postati i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja. 9. svibnja obilježavat će se kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom.

Dan neovisnosti više nije blagdan već spomendan

Dan neovisnosti bi se prema novom prijedlogu obilježavao 25. lipnja, na dan na koji se dosad slavio Dan državnosti, a 8. listopada postao bi Dan Hrvatskog sabora. 23. kolovoza obilježavat će se ​Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.

Plenković je predstavljajući prijedlog promjena istaknuo da se ne povećava broj neradnih dana i da on ostaje na broju 13, a to je, kaže, jako važno s gospodarskog aspekta i efekta na gospodarstvo, na rast BDP-a i na sve ono što to podrazumijeva.

"Vjerujem da je ovakav način obilježavanja i neradnih dana i blagdana i spomendana primjereniji i bolji i da će omogućiti da se izbjegne svaka nedoumicu, konfuzija, nedorečenost", ustvrdio je premijer.

Uvjeren je da će on u afektivnom smislu biti puno bolji za hrvatske građane i za sve one koji poštuju recentnu modernu hrvatsku povijest i postoji u svijesti onoga što nam se događalo od 22. travnja 1990. kada su bili prvi izbori pa do 15. siječnja 1998. godine jer su sve te odluke jedan važan povijesno politički pravni proces.

"Ovakav način distribucije blagdana i spomendana smatramo da bolje, preciznije, kvalitetnije regulira ono što nam se dogodilo i način kako to u budućnosti treba trajno ostati", zaključio je Plenković.